Brže od pregledniku!
87 odnosi: Adelijski pingvin, Amundsenovo more, Anticiklona, Argentina, Arktik, Astrofizika, Atlantski ocean, Australija, Čile, Bakterije, Bellingshausenovo more, Biologija, Bjelokrili burnjak, Carski pingvin, Celzij, Ekosustav, Erupcija, Francuska, Geologija, Glavonošci, Gljive, Gnajs, Granit, Gustoća stanovništva, Hrvatska (planinski vrh), Indijski ocean, Istraživanje Antarktike, Jato, Južna Amerika, Južna polutka, Južni ocean, Kiša, Kitovi, Klima, Klimatologija, Kolonijalizam, Kontinent, Kril, Kritosjemenjače, Ledenjak, Lišajevi, Mahovine, Mekušci, Meteorologija, Močvara, Mount Erebus, Norveška, Novi Zeland, Oborina, Oceanografija, ..., Ognjena zemlja, Orka, Otok, Perajari, Pingvini, Pješčenjak, Polarna noć, Polovi južne polutke, Ptice, Pustinja, Ribe, Rossovo more, Selica, Sisavci, Sljeme (reljef), Snijeg, Stipe Božić, Sunce, Tasmanija, Tihi ocean, Tresetište, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Vjetar, Vulkan, Weddellovo more, Zemlja, Zemljopisna širina, Znanost, Zrakoperke, 19. stoljeće, 1957., 1958., 1959., 1972., 20. stoljeće, 2005.. Proširite indeks (37 više) »
Adelijski pingvin
Adelijski pingvin (lat. Pygoscelis adeliae) je vrsta pingvina koja je nastanjena duž obale Antarktike i obližnjih otoka.
Novi!!: Antarktika i Adelijski pingvin · Vidi više »
Amundsenovo more
Santa leda, Amundsenovo more Amundsenovo more je rubno more Južnog oceana uz obalu Zemlje Marie Byrd na zapadnoj Antarktici, nalazi se između Rta Leteće ribe (sjeverozapadni vrh otoka Thurston) na istoku i Rta Dart na otoku Siple na zapadu.
Novi!!: Antarktika i Amundsenovo more · Vidi više »
Anticiklona
satu i udaljavanje od središta prema rubovima anticiklone. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. meteorološkoj karti. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Anticiklona ili barički maksimum je područje visoka tlaka u atmosferi.
Novi!!: Antarktika i Anticiklona · Vidi više »
Argentina
Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.
Novi!!: Antarktika i Argentina · Vidi više »
Arktik
Države za teritorijem na dijelu Arktičkog područja Arktik, polarno područje oko Sjevernog pola, površine oko 26 400 000 km2.
Novi!!: Antarktika i Arktik · Vidi više »
Astrofizika
Astrofizika je dio astronomije koji se bavi proučavanjem fizike svemira uključujući luminozitet, gustoću, temperaturu i kemijski sastav zvijezda, nastanak i evoluciju galaksija, svojstva međuzvjezdanog prostora, fizikalnu kozmologiju, svojstva crnih rupa i drugih pojava na nebu.
Novi!!: Antarktika i Astrofizika · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Antarktika i Atlantski ocean · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Antarktika i Australija · Vidi više »
Čile
Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.
Novi!!: Antarktika i Čile · Vidi više »
Bakterije
Bakterije su najbrojnija skupina organizama.
Novi!!: Antarktika i Bakterije · Vidi više »
Bellingshausenovo more
IHO definicija (predloženo) Bellingshausenovo more je područje duž zapadne strane Antarktičkog poluotoka između 57°18'W i 102°20'W, zapadno od otoka Aleksandra I., istočno od Cape Flying Fish na otoku Thurston i južno od otoka Petra I. (tamo je južni Vostokkysten).
Novi!!: Antarktika i Bellingshausenovo more · Vidi više »
Biologija
Biologija proučava razne žive organizme (u smjeru kazaljke na satu od gore lijevo) Escherichia coli, paprat, gazela, divovski afrički tvrdokrilac 3D model strukture molekule DNK Biologija (od grčkog bios.
Novi!!: Antarktika i Biologija · Vidi više »
Bjelokrili burnjak
Bjelokrili burnjak (lat. Thalassoica antarctica) jedina je vrsta roda Thalassoica iz porodice zovoja.
Novi!!: Antarktika i Bjelokrili burnjak · Vidi više »
Carski pingvin
Carski pingvin (lat. Aptenodytes forsteri) je najveća i najteža od svih živućih vrsta pingvina, endemska vrsta koja živi na Antarktici.
Novi!!: Antarktika i Carski pingvin · Vidi više »
Celzij
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.
Novi!!: Antarktika i Celzij · Vidi više »
Ekosustav
Alpama Ekosustav ili ekosistem je prostor (biotop) naseljen organizmima i njihovim zajednicama, u kojem se neprekidno stvara primarna biomasa, koju troše (i razgrađuju) heterotrofni potrošači.
Novi!!: Antarktika i Ekosustav · Vidi više »
Erupcija
Erupcija (lat. eruptio) je izraz koji se najčešće rabi za.
Novi!!: Antarktika i Erupcija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Antarktika i Francuska · Vidi više »
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Novi!!: Antarktika i Geologija · Vidi više »
Glavonošci
Glavonošci (Cephalopoda, od grč. plural Kεφαλόποδα (kephalópoda); "glava-stopalo") su razred mekušaca.
Novi!!: Antarktika i Glavonošci · Vidi više »
Gljive
Sunčanice Gljive (Fungi) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Antarktika i Gljive · Vidi više »
Gnajs
Gnajs Gnajs je metamorfna stijena koja ovisno o postanku ima različitu strukturu: dinamotermalni gnajsevi imaju granolepidoblastičnu, a kataklastični okcastu ili flaser strukturu.
Novi!!: Antarktika i Gnajs · Vidi više »
Granit
rijeke Merced tornjevima Paine u Čileu Granit je čest i vrlo raširen tip kiselih intruzivnih magmatskih stijena.
Novi!!: Antarktika i Granit · Vidi više »
Gustoća stanovništva
Karta gustoće stanovništva po državama Gustoća stanovništva je srednji broj stanovnika na površini određenog područja (država, regija ili slično), i u pravilu se navodi kao "broj stanovnika na km²".
Novi!!: Antarktika i Gustoća stanovništva · Vidi više »
Hrvatska (planinski vrh)
Hrvatska je planinski vrh na Antarktici.
Novi!!: Antarktika i Hrvatska (planinski vrh) · Vidi više »
Indijski ocean
Indijski ocean Indijski ocean je treća po veličini vodena površina na svijetu, a pokriva oko 20 % površine Zemlje.
Novi!!: Antarktika i Indijski ocean · Vidi više »
Istraživanje Antarktike
* 1739. - Francuz P. Bouvet otkriva na rubu Antarktike otok, koji je poslije po njemu dobio ime Bouvet.
Novi!!: Antarktika i Istraživanje Antarktike · Vidi više »
Jato
Jato čvoraka u sumrak Jatom se naziva veća grupa životinja koje zajedno lete, noće, gnijezde se, sele itd.
Novi!!: Antarktika i Jato · Vidi više »
Južna Amerika
Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.
Novi!!: Antarktika i Južna Amerika · Vidi više »
Južna polutka
Južna polutka Plakat s legendom "Ushuaia, kraj svijeta". Ushuaia u Argentini je najjužniji grad na svijetu Južna polutka ili južna hemisfera je onaj dio Zemljine kugle koji se nalazi južno od ekvatora.
Novi!!: Antarktika i Južna polutka · Vidi više »
Južni ocean
Prostor koji obuhvaća ''Južni ocean''. Južni ocean, još poznat i kao Južni polarni ocean (još je poznato ime i Antarktički ocean), velika je vodena masa koja se nalazi blizu Antarktike.
Novi!!: Antarktika i Južni ocean · Vidi više »
Kiša
Kapljice kiše u lokvi vode Pljusak. Kiša je oborina tekuće vode u obliku kapljica promjera većeg od 0,5 mm, ili manjih ali vrlo rijetkih kapljica što padaju na rubu kišnog područja.
Novi!!: Antarktika i Kiša · Vidi više »
Kitovi
Kitovi (lat. Cetacea) su infrared sisavaca koji ima više od 80 vrsta.
Novi!!: Antarktika i Kitovi · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Antarktika i Klima · Vidi više »
Klimatologija
klimi. zalaska Sunca. Ledenjak Boulder se otopio 450 metara od 1987. do 2005. Klimatologija (klima, prema grč. ϰλίμα, genitiv ϰλίματος: nagib; strana svijeta) je znanost o klimi.
Novi!!: Antarktika i Klimatologija · Vidi više »
Kolonijalizam
Pod kolonijalizmom podrazumijeva se odnos vladanja između zajednica u kojem sve bitne odluke za život koloniziranih donosi manjina kulturno različitih i nespremnih na prilagođavanje kolonijalnih gospodara, uglavnom vođena eksternim interesima.
Novi!!: Antarktika i Kolonijalizam · Vidi više »
Kontinent
Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju".
Novi!!: Antarktika i Kontinent · Vidi više »
Kril
Kril (svjetlari, lat. Euphausiacea) je norveška riječ koja doslovno prevedena znači "hrana kitova", a označava red planktonskih rakova iz reda Malacostraca.
Novi!!: Antarktika i Kril · Vidi više »
Kritosjemenjače
Kritosjemenjače (Angiospermae, Magnoliophyta, Magnoliophytina) ili, kako ih se još često, u užem smislu, naziva cvjetnjače skupina su biljaka sjemenjača.
Novi!!: Antarktika i Kritosjemenjače · Vidi više »
Ledenjak
Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda.
Novi!!: Antarktika i Ledenjak · Vidi više »
Lišajevi
Ernst Haeckel:Slike lišajeva Lišajevi (lat. Lichenes) složeni su organizmi, izgrađeni od minimalno dva člana: mikobionta - gljiva i fotobionta - algi i/ili cijanobakterija, združenih u mutualističku simbiotsku zajednicu.
Novi!!: Antarktika i Lišajevi · Vidi više »
Mahovine
Mahovine (briofiti; lat. Bryophyta sensu stricto; sin. Musci), divizija biljaka koja zajedno s divizijama Jetrenjarke (Marchantiophyta) i Antocerote (Anthocerotophyta) pripada u tzv.
Novi!!: Antarktika i Mahovine · Vidi više »
Mekušci
Mekušci (Mollusca) su koljeno životinje s velikim brojem vrsta i oblika iz skupine beskralješnjaka koje se dijeli na devet razreda, od kojih je osam recentnih i jedan izumrli razred.
Novi!!: Antarktika i Mekušci · Vidi više »
Meteorologija
satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Meteorologija ili vremenoslovlje (grč. μετεωρολογία: naučavanje o nebeskim pojavama) je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj.
Novi!!: Antarktika i Meteorologija · Vidi više »
Močvara
Litvi Močvare su plitke vode stajaćice, odnosno tlo natopljeno najčešće slatkom vodom, koje se odlikuje niskom pH vrijednošću (odnosno kiselošću) i bioraznolikošću staništa za mnoge biljne i životinjske vrste, kao što su vodozemci, ribe, ptice, kukci, gmazovi i sisavci.
Novi!!: Antarktika i Močvara · Vidi više »
Mount Erebus
Mount Erebus Mount Erebus je najjužniji aktivni vulkan na planeti, koji se nalazi na Rossovom otoku, a visok je 3794 m. Vulkan Mount Erebus dio je Pacifičkog vatrenog prstena.
Novi!!: Antarktika i Mount Erebus · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Antarktika i Norveška · Vidi više »
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Novi!!: Antarktika i Novi Zeland · Vidi više »
Oborina
Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. oblačnih kondenzacijskih jezgara i ledenih jezgara. pothlađenih kapljica. grmljavinsku oluju. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).
Novi!!: Antarktika i Oborina · Vidi više »
Oceanografija
Oceanografija (Ocean + grčki γράφειν.
Novi!!: Antarktika i Oceanografija · Vidi više »
Ognjena zemlja
'''Ognjena zemlja''' na karti krajnjeg juga Južne Amerike ''Valle Carbajal'', Ognjena zemlja 2016. Ognjena zemlja (španj. Tierra del Fuego) je otočje na krajnjem jugu Južne Amerike, odvojen od kopna tjesnacem Mageljanov prolaz.
Novi!!: Antarktika i Ognjena zemlja · Vidi više »
Orka
Kit ubojica ili orka najveći je član porodice dupina.
Novi!!: Antarktika i Orka · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Antarktika i Otok · Vidi više »
Perajari
Perajari, ili kako ih zajedničkim imenom često nazivaju tuljani (Pinnipedia), su skupina zvijeri (Carnivora) koja je prešla na život u vodi.
Novi!!: Antarktika i Perajari · Vidi više »
Pingvini
Pingvini (lat. Spheniscidae) su ptice koje ne mogu letjeti, a žive na južnoj polutki.
Novi!!: Antarktika i Pingvini · Vidi više »
Pješčenjak
Arizoni, SAD Pješčenjak vrsta stijene sastavljene od zrnaca pijeska koja su veličinom pretežno između 0,06 i 2 mm veća od čestica silta, a manja od kršja koja čine breče i konglomerate.
Novi!!: Antarktika i Pješčenjak · Vidi više »
Polarna noć
Polarna noć na Svalbardu. Polarna noć je prirodni fenomen koji se pojavljuje sjeverno od Arktičkog kruga i južno od Antarktičkog kruga, a tijekom kojeg Sunce ne izlazi iznad obzora tj.
Novi!!: Antarktika i Polarna noć · Vidi više »
Polovi južne polutke
Područje Antarktike'''1'''. Zemljopisni Južni pol'''2'''. Magnetski Južni pol'''3'''. Geomagnetski Južni pol'''4'''. Južni pol nepristupačnosti Južni pol je najjužnija točka na Zemlji i ovisno o definiciji, nalazi se na ili u blizini Antarktike.
Novi!!: Antarktika i Polovi južne polutke · Vidi više »
Ptice
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Novi!!: Antarktika i Ptice · Vidi više »
Pustinja
Sahari Pustinja Mohave Pustinja je suho područje koje nastaje na mjestima u nedostatku vlage i vegetacije pri izraženom zagrijavanju i hlađenju tla, pa je ono podložno mehaničkom (fizičkom) trošenju čime nastaje sitni, rastresiti i suhi materijal na površini, koji se zatim oblikuje egzogenim eolskim procesima.
Novi!!: Antarktika i Pustinja · Vidi više »
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Novi!!: Antarktika i Ribe · Vidi više »
Rossovo more
Rossovo more je zaljev u Južnom oceanu (ili po nekima Tihom oceanu) okružen kopnenim masama Antarktike.
Novi!!: Antarktika i Rossovo more · Vidi više »
Selica
Ždralovi u seobi Selicama se nazivaju životinje općenito, koje pojedina godišnja doba provode u različitim područjima.
Novi!!: Antarktika i Selica · Vidi više »
Sisavci
Sisavci (lat. Mammalia) su jedan od razreda unutar velike skupine životinja s kralježnicom, a u tradicionalnoj sistematici su razvrstani u razred.
Novi!!: Antarktika i Sisavci · Vidi više »
Sljeme (reljef)
Sljeme (prasl. *selmę) je pojam iz fizičkog zemljopisa.
Novi!!: Antarktika i Sljeme (reljef) · Vidi više »
Snijeg
221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.
Novi!!: Antarktika i Snijeg · Vidi više »
Stipe Božić
Stipe Božić (Zavojane - Pivci kod Vrgorca, 26. prosinca (stvarni nadnevak), 2. siječnja 1951. (službeni nadnevak)) je hrvatski alpinist, putopisac, redatelj dokumentarnih filmova i emisija, zaposlenik HRT-a, član HGSS-a.
Novi!!: Antarktika i Stipe Božić · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Antarktika i Sunce · Vidi više »
Tasmanija
Tasmanija (eng. Tasmania), je otočna savezna australska država površine 67.800 km.² (samo kopno), odvojena od australskog kontinenta Bassovim prolazom.
Novi!!: Antarktika i Tasmanija · Vidi više »
Tihi ocean
Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.
Novi!!: Antarktika i Tihi ocean · Vidi više »
Tresetište
Njemačkoj Tresetišta su mokri životni okoliši.
Novi!!: Antarktika i Tresetište · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Antarktika i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Antarktika i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.
Novi!!: Antarktika i Vjetar · Vidi više »
Vulkan
Vulkan Augustine, Aljaska, SAD Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.
Novi!!: Antarktika i Vulkan · Vidi više »
Weddellovo more
Bez opisa.
Novi!!: Antarktika i Weddellovo more · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Antarktika i Zemlja · Vidi više »
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Novi!!: Antarktika i Zemljopisna širina · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Antarktika i Znanost · Vidi više »
Zrakoperke
Zrakoperke (Actinopterygii) gigarazred riba, donedanno smatran razredom koštunjača.
Novi!!: Antarktika i Zrakoperke · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Antarktika i 19. stoljeće · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Antarktika i 1957. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Antarktika i 1958. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Antarktika i 1959. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Antarktika i 1972. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Antarktika i 20. stoljeće · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Antarktika i 2005. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Antarktik, Antartik, Antartika.
