Brže od pregledniku!
94 odnosi: Aleksandar Ranković, Anđelko Mijatović, Anketa, Atentat, Azil, Školska knjiga, Bože Vukušić, Damir Pešorda, Džemal Bijedić, Demokracija, Disident, Dobriša Cesarić, Donji Vinjani, Dubrovnik, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Engleska, Filozofski fakultet u Zagrebu, Francuski jezik, Franjo Herljević, Franjo Tuđman, Grb Republike Hrvatske, Groblje Père-Lachaise, Hajduci, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska politička emigracija, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski jezik, Hrvatski književni list, Hrvatski tjednik (Zagreb), Imotski, Ivan Rošo Bušić, Jeruzalem, Josip Broz Tito, Jutarnji list, Književnost, Lazar Koliševski, London, Milan Jajčinović, Milicija, Mirko Božić, Mirogoj, Mladen Pavković, Mladen Vuković, Nikola Ljubičić, NKVD, Nova Hrvatska, Pariz, Polet, Posušje, ..., Pravo, Red kneza Domagoja s ogrlicom, Red Stjepana Radića, Rudolf Arapović, Split, Stane Dolanc, Stradun, Suverenitet, Tajna organizacija hrvatske inteligencije, Tajna policija, Trubač sa Seine, UDBA, Večernji list, Vidoje Žarković, Vinjani, Vladimir Bakarić, Zagreb, ZIRAL, Zlatko Tomičić, 12. prosinca, 16. listopada, 1939., 1943., 1955., 1957., 1960., 1964., 1965., 1966., 1969., 1970-ih, 1971., 1972., 1973., 1974., 1975., 1976., 1978., 1999., 23. lipnja, 23. listopada, 24. listopada, 28. lipnja, 6. listopada. Proširite indeks (44 više) »
Aleksandar Ranković
Aleksandar Ranković (Draževac kraj Obrenovca, 28. studenoga 1909. – Dubrovnik, 20. kolovoza 1983.), član Politbiroa i bliski suradnik Josipa Broza Tita.
Novi!!: Bruno Bušić i Aleksandar Ranković · Vidi više »
Anđelko Mijatović
Anđelko Mijatović (Tihaljina, općina Grude, BiH, 27. siječnja 1939.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Bruno Bušić i Anđelko Mijatović · Vidi više »
Anketa
nuklearnih elektrana u EU, koje je sačinio "Eurobarometer 56.2", 19. travnja 2002. godine. 50,5% ispitanih građana EU slaže se s uporabom nuklearne energije (plava boja), dok se 25,5% ne slaže (žuta boja). Anketa (fr. enquête; lat. inquisita; enquirere.
Novi!!: Bruno Bušić i Anketa · Vidi više »
Atentat
Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.
Novi!!: Bruno Bušić i Atentat · Vidi više »
Azil
Azil je pravo političkog izbjeglice na utočište u nekoj stranoj državi.
Novi!!: Bruno Bušić i Azil · Vidi više »
Školska knjiga
Školska knjiga je jedna od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj.
Novi!!: Bruno Bušić i Školska knjiga · Vidi više »
Bože Vukušić
Bože Vukušić (Šestanovac, 10. travnja 1962.), je hrvatski emigrant, povratnik i publicist.
Novi!!: Bruno Bušić i Bože Vukušić · Vidi više »
Damir Pešorda
Damir Pešorda (Grude, Hercegovina, 4. siječnja 1961.) je hrvatski književnik, novinar, prevoditelj i profesor, rodom iz BiH.
Novi!!: Bruno Bušić i Damir Pešorda · Vidi više »
Džemal Bijedić
Džemal Bijedić (Mostar, 12. travnja 1917. – planina Inač, blizina Kreševa, 18. siječnja 1977.), je bio bosanskohercegovački političar i peti predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFR Jugoslavije.
Novi!!: Bruno Bušić i Džemal Bijedić · Vidi više »
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Novi!!: Bruno Bušić i Demokracija · Vidi više »
Disident
Disident je pojam koji potječe iz latinskog disidenti (“ne slaganje”, “odvojeni”, “proturječiti") označava čovjeka koji se “ne slaže s postojećim uvjetima” ili “koji razmišlja drugačije”.
Novi!!: Bruno Bušić i Disident · Vidi više »
Dobriša Cesarić
Dobriša (Dobroslav)Cesarić, Dobriša. Izabrana djela, prir. Vinko Brešić, 2. dopunjeno izd., Zagreb: Matica hrvatska, 2008.,, str. 31., str. 192. Cesarić (Požega, 10. siječnja 1902. – Zagreb, 18. prosinca 1980.), bio je hrvatski pjesnik i prevoditelj.
Novi!!: Bruno Bušić i Dobriša Cesarić · Vidi više »
Donji Vinjani
Donji Vinjani su naselje smješteno u Imotskom polju uz granicu s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Bruno Bušić i Donji Vinjani · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Bruno Bušić i Dubrovnik · Vidi više »
Ekonomski fakultet u Zagrebu
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ili Ekonomski fakultet - Zagreb (skr. EFZG), sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu i vodeća visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka institucija u području ekonomije i poslovne ekonomije u Hrvatskoj.
Novi!!: Bruno Bušić i Ekonomski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Bruno Bušić i Engleska · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Bruno Bušić i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Bruno Bušić i Francuski jezik · Vidi više »
Franjo Herljević
Franjo Herljević (Tuzla, 21. lipnja 1915. – Beograd, 4. svibnja 1998.) je bio narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Bruno Bušić i Franjo Herljević · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Bruno Bušić i Franjo Tuđman · Vidi više »
Grb Republike Hrvatske
Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.
Novi!!: Bruno Bušić i Grb Republike Hrvatske · Vidi više »
Groblje Père-Lachaise
Glavni ulaz Groblja Père-Lachaise Groblje Père-Lachaise (francuski Cimetière du Père-Lachaise) nalazi se u Parizu, a još se naziva Istоčnо grоbljе.
Novi!!: Bruno Bušić i Groblje Père-Lachaise · Vidi više »
Hajduci
Crtež hajduka iz 1703. Hajduci (od mađarskog hajdu za naoružanog vojnika-plaćenika bez zemlje) bili su odmetnici u zemljama Osmanskog Carstva.
Novi!!: Bruno Bušić i Hajduci · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Bruno Bušić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Bruno Bušić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska politička emigracija
Hrvatska politička emigracija (u njemačkom Exilkroaten, u engleskom Exiled Croats) je pojam kojim se obično označava skupine Hrvata raznih političkih struja i naraštaja koji su se od osnutka Kraljevine SHS 1918.
Novi!!: Bruno Bušić i Hrvatska politička emigracija · Vidi više »
Hrvatski institut za povijest
Hrvatski institut za povijest Platon, rad Rudolfa Valdeca Grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na željeznoj dvorišnoj ogradi, iskovanoj u zagrebačkoj Obrtnoj školi Hrvatski institut za povijest je hrvatska povjesničarska ustanova.
Novi!!: Bruno Bušić i Hrvatski institut za povijest · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Bruno Bušić i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski književni list
Hrvatski književni list je bio hrvatski književni časopis iz Zagreba.
Novi!!: Bruno Bušić i Hrvatski književni list · Vidi više »
Hrvatski tjednik (Zagreb)
Hrvatski tjednik – novine za kulturna i društvena pitanja, u nakladi Matice hrvatske, izlazio je u razdoblju od 16. travnja do 10. prosinca 1971. godine.
Novi!!: Bruno Bušić i Hrvatski tjednik (Zagreb) · Vidi više »
Imotski
Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Bruno Bušić i Imotski · Vidi više »
Ivan Rošo Bušić
Ivan Roša Bušić (1745. – 1783.) je čuveni hrvatski hajduk iz imotskih Donjih Vinjana.
Novi!!: Bruno Bušić i Ivan Rošo Bušić · Vidi više »
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
Novi!!: Bruno Bušić i Jeruzalem · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Bruno Bušić i Josip Broz Tito · Vidi više »
Jutarnji list
Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.
Novi!!: Bruno Bušić i Jutarnji list · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Bruno Bušić i Književnost · Vidi više »
Lazar Koliševski
Lazar Koliševski Spomenik Koliševskom u rodnom gradu. Lazar Koliševski (Sveti Nikole, 12. veljače 1914. – Skoplje, 6. lipnja 2000.), makedonski i jugoslavenski političar.
Novi!!: Bruno Bušić i Lazar Koliševski · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Bruno Bušić i London · Vidi više »
Milan Jajčinović
Milan Jajčinović (Bobovac kraj Sunje, 30. srpnja 1955. - Zagreb, 10. studenoga 2017.), bio je hrvatski novinar, kolumnist Večernjega lista i politički publicist.
Novi!!: Bruno Bušić i Milan Jajčinović · Vidi više »
Milicija
Američkog rata za neovisnost. Povijesno, a i danas u raznim jezicima, izraz milicija (engleski: militia, njemački: die Miliz, francuski: milice) označava oružane postrojbe namijenjene održanju reda i obrani, koje čine dobrovoljci ili ljudi koji imaju vojnu obvezu samo u posebnim situacijama.
Novi!!: Bruno Bušić i Milicija · Vidi više »
Mirko Božić
Mirko Božić (Sinj, 21. rujna 1919. – Zagreb, 1. kolovoza 1995.) bio je hrvatski književnik.
Novi!!: Bruno Bušić i Mirko Božić · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Bruno Bušić i Mirogoj · Vidi više »
Mladen Pavković
Mladen Pavković, (Ludbreg, 22. rujna 1951.), hrvatski je novinar i publicist, aktivan u braniteljskim udrugama.
Novi!!: Bruno Bušić i Mladen Pavković · Vidi više »
Mladen Vuković
Mladen Vuković Mladen Vuković (Split, 22. rujna 1958.), hrvatski novinar i književnik podrijetlom iz Imotskoga.
Novi!!: Bruno Bušić i Mladen Vuković · Vidi više »
Nikola Ljubičić
Nikola Ljubićić (selo Karan kod Užica, 4. travnja 1916. – Beograd, 13. travnja 2005.) bio je general Jugoslavenske narodne armije i predsjednik Predsjedništva Srbije.
Novi!!: Bruno Bušić i Nikola Ljubičić · Vidi više »
NKVD
Simbol NKVD-a NKVD (rus.Народный комиссариат внутреннихдел) u SSSR-u bila skraćenica za Narodni komesarijat unutarnjih poslova, bila je i javna i tajna policijska organizacija koja je izravno vršila odluke vladajućih tijela, uključujući i ubojstva političkih neistomišljenika u vrijeme Staljina.
Novi!!: Bruno Bušić i NKVD · Vidi više »
Nova Hrvatska
Nova Hrvatska, bio je hrvatski emigrantski list.
Novi!!: Bruno Bušić i Nova Hrvatska · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Bruno Bušić i Pariz · Vidi više »
Polet
Polet je bio tjedno glasilo tadašnjeg Saveza socijalističke omladine Hrvatske iz Zagreba osobito popularan 1980-ih.
Novi!!: Bruno Bušić i Polet · Vidi više »
Posušje
Park i zgrada Županije Posušje je općina i naselje u Županiji Zapadnohercegovačkoj u Bosni i Hercegovini, koja zauzima površinu od 461 km².
Novi!!: Bruno Bušić i Posušje · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Bruno Bušić i Pravo · Vidi više »
Red kneza Domagoja s ogrlicom
Red kneza Domagoja s ogrlicom je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima osmo mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: Bruno Bušić i Red kneza Domagoja s ogrlicom · Vidi više »
Red Stjepana Radića
Red Stjepana Radića je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima trinaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: Bruno Bušić i Red Stjepana Radića · Vidi više »
Rudolf Arapović
Rudolf Arapović (Busovača, 8. prosinca 1937. – kod Samobora, 3. kolovoza 2007.), hrvatski publicist i dugogodišnji emigrant.
Novi!!: Bruno Bušić i Rudolf Arapović · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Bruno Bušić i Split · Vidi više »
Stane Dolanc
Stane Dolanc Stane Dolanc (Hrastnik, 16. studenoga 1925. – Ljubljana, 13. prosinca 1999.), slovenski i jugoslavenski komunistički političar iz Slovenije, jedan od najbližih suradnika predsjednika Josipa Broza Tita i jedan od najutjecajnijih ljudi u jugoslavenskoj politici tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina.
Novi!!: Bruno Bušić i Stane Dolanc · Vidi više »
Stradun
Placa (Stradun) Placa zimi Placa ili Stradun je glavna ulica u staroj gradskoj jezgri, ali i u Dubrovniku općenito.
Novi!!: Bruno Bušić i Stradun · Vidi više »
Suverenitet
Suverenitet (fra. souverain od lat. superanus) je potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitu teritoriju (suverenost u odnosu prema političkoj zajednici unutar države, odnosno unutarnji suverenitet), te nezavisnost takve vlasti u odnosu na bilo kakvu izvanjsku, tuđu vlast.
Novi!!: Bruno Bušić i Suverenitet · Vidi više »
Tajna organizacija hrvatske inteligencije
Tajna organizacija hrvatske inteligencije (kratica: TIHO) je bila, kao što joj ime kaže, organizacija pripadnika hrvatske inteligencije koja je djelovala u tajnosti.
Novi!!: Bruno Bušić i Tajna organizacija hrvatske inteligencije · Vidi više »
Tajna policija
Tajna policija je organizacija koju uglavnom koriste diktature i totalitarne države za praćenje, uznemiravanje, mučenje ili likvidiranje građana.
Novi!!: Bruno Bušić i Tajna policija · Vidi više »
Trubač sa Seine
Trubač sa Seine s podnaslovom "Matoš u Parizu", je pjesma hrvatskog pjesnika i prevoditelja Dobriše Cesarića koja govori o boravku Antuna Gustava Matoša u Parizu.
Novi!!: Bruno Bušić i Trubač sa Seine · Vidi više »
UDBA
Uprava državne sigurnosti (sr. Uprava državne bezbednosti, slo. Uprava državne varnosti), skraćeno UDBA ili UDB, bila je tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, a nastala je 1946. godine preustrojem OZNE u vojnu obavještajnu službu KOS i civilnu UDBA-u. Od 1966.
Novi!!: Bruno Bušić i UDBA · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Bruno Bušić i Večernji list · Vidi više »
Vidoje Žarković
Vidoje Žarković (Nedajno kod Plužina, 10. lipnja 1927. – Beograd, 29. rujna 2000.), crnogorski komunist, sudionik Drugog svjetskog rata u partizanima, jugoslavenski partijski i politički djelatnik.
Novi!!: Bruno Bušić i Vidoje Žarković · Vidi više »
Vinjani
Vinjani su naseljeno mjesto u općini Posušje, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Bruno Bušić i Vinjani · Vidi više »
Vladimir Bakarić
Fotografija Vladimira Bakarića iz 1950-ih. Grob Vladimira Bakarića na zagrebačkom Mirogoju. Vladimir Bakarić (Velika Gorica, 8. ožujka 1912. - Zagreb, 16. siječnja 1983.), bio je hrvatski komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji, doktor prava i narodni heroj.
Novi!!: Bruno Bušić i Vladimir Bakarić · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Bruno Bušić i Zagreb · Vidi više »
ZIRAL
ZIRAL (Zajednica izdanja "Ranjeni labud") je bila hrvatska emigrantska izdavačka kuća.
Novi!!: Bruno Bušić i ZIRAL · Vidi više »
Zlatko Tomičić
Zlatko Tomičić (Zagreb, 26. svibnja 1930. – Zagreb, 16. lipnja 2008.), bio je hrvatski novinar, književnik, publicist, nakladnik, pjesnik, putopisac, dramski pisac, pisac kratkih priča, esejist, novelist, autor likovnih prikaza i člankopisac.
Novi!!: Bruno Bušić i Zlatko Tomičić · Vidi više »
12. prosinca
12.
Novi!!: Bruno Bušić i 12. prosinca · Vidi više »
16. listopada
16.
Novi!!: Bruno Bušić i 16. listopada · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Bruno Bušić i 1939. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Bruno Bušić i 1943. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Bruno Bušić i 1955. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Bruno Bušić i 1957. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Bruno Bušić i 1960. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Bruno Bušić i 1964. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Bruno Bušić i 1965. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Bruno Bušić i 1966. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Bruno Bušić i 1969. · Vidi više »
1970-ih
Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.
Novi!!: Bruno Bušić i 1970-ih · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Bruno Bušić i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Bruno Bušić i 1972. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Bruno Bušić i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Bruno Bušić i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Bruno Bušić i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Bruno Bušić i 1976. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Bruno Bušić i 1978. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Bruno Bušić i 1999. · Vidi više »
23. lipnja
23.
Novi!!: Bruno Bušić i 23. lipnja · Vidi više »
23. listopada
23.
Novi!!: Bruno Bušić i 23. listopada · Vidi više »
24. listopada
24.
Novi!!: Bruno Bušić i 24. listopada · Vidi više »
28. lipnja
28.
Novi!!: Bruno Bušić i 28. lipnja · Vidi više »
6. listopada
6.
Novi!!: Bruno Bušić i 6. listopada · Vidi više »
