Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Ante Starčević

Indeks Ante Starčević

Ante Starčević (Veliki Žitnik, Gospić, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.

145 odnosi: Ante Starčević (Hajduk), Antun Dubravko Jelčić, Antun Nemčić, Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, Austrija, Šime Starčević, Široka Kula, Čakavsko narječje, Čista stranka prava, Blaž Jurišić, Bog, Bog i Hrvati!, Bogoslovlje, Budimpešta, Crkva, Danica (časopis), Demokracija, Demokratizacija, Diktator, Dinastija, Doktor, Drama, Družba Isusova, Ekavski govor, Eugen Kvaternik, Feudalizam, Filologija, Filozofija, Fran Krsto Frankapan, Francuska revolucija, Glagoljica, Gospić, Grčki jezik, Grobnik, Habsburg, HNK Hajduk Split, Hreljin, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska misao, Hrvatski jezik, Hrvatski nacionalizam, Hrvatski narodni preporod, Hrvatski sabor, Ijekavski govor, Ikavski govor, Islam, Istra, Ivan Biondić, Ivan Kukuljević Sakcinski, ..., Ivan Rendić, Jezik, Jezikoslovlje, Josip Bratulić, Josip Frank, Josip Horvat, Jovan Skerlić, Jugoslavija (razdvojba), Kajkavsko narječje, Katoličanstvo, Klasična gimnazija u Zagrebu, Kler, Književnost, Kotar, Kovčežić za istoriju, jezik i običaje Srba sva tri zakona, Kraljevsko hrvatsko domobranstvo, Latinski jezik, Lav Mazzura, Ljubomir Maštrović, Ljudevit Gaj, Mađari, Mađarska, Mađarski jezik, Matija Mažuranić, Mirjana Gross, Narod, Nedo Pavešković, Njemački jezik, Osmansko Carstvo, Petar Zrinski, Politika, Povijest, Pravoslavlje, Prevoditelj, Prijepor, Protumađarske demonstracije u Hrvatskoj 1883., Publicistika, Rakovički ustanak, Rakovica, Rasa, Religija, Rijeka (vodotok), Satira, Senj, Sjemenište, Slaveni, Sloboda (Zagreb), Slovenci, Spomenik Anti Starčeviću u Šestinama, Srbi, Srbi svi i svuda, Srbija, Starčevićanac (Gospić), Starčevićanac (logorski list), Starčevićanac: novine za hrvatski puk, Starčevićanac: pučki list Starčevićeve stranke prava, Stranka prava, Svećenik, Talijanski jezik, Theodor Herzl, Tomislav Ladan, Vaso Bogdanov, Veliki Žitnik, Vuk Karadžić, Zagreb, 11. listopada, 17. stoljeće, 1823., 1839., 1843., 1845., 1846., 1849., 1850., 1851., 1852., 1853., 1861., 1862., 1863., 1865., 1869., 1871., 1878., 1883., 1895., 1896., 1899., 19. stoljeće, 1903., 22. listopada, 23. ožujka, 23. svibnja, 26. lipnja, 28. veljače. Proširite indeks (95 više) »

Ante Starčević (Hajduk)

Ante Starčević (Gospić, 25. listopada 1897. Zagreb, 11. svibnja 1976.), hrvatski liječnik, humanitarac, športski dužnosnik i visoki zdravstveni dužnosnik.

Novi!!: Ante Starčević i Ante Starčević (Hajduk) · Vidi više »

Antun Dubravko Jelčić

Antun Dubravko Jelčić (Požega, 6. studenoga 1930.), hrvatski je akademik, književnik, književni povjesničar, književni kritičar i političar.

Novi!!: Ante Starčević i Antun Dubravko Jelčić · Vidi više »

Antun Nemčić

Antun Nemčić (Edde, Mađarska, 14. siječnja 1813. - Križevci, 5. rujna 1849.), hrvatski književnik Studirao je pravo i filozofiju u Zagrebu, bio sudac u Novom Marofu i bilježnik Križevačke županije.

Novi!!: Ante Starčević i Antun Nemčić · Vidi više »

Arkiv za povjestnicu jugoslavensku

Arkiv za povëstnicu jugoslavensku, prvi je hrvatski povijesni časopis.

Novi!!: Ante Starčević i Arkiv za povjestnicu jugoslavensku · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih nacija od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Ante Starčević i Austrija · Vidi više »

Šime Starčević

Šime Starčević (Shime Starcsevich) (Klanac, Gospić, 18. travnja 1784. - Karlobag, 14. svibnja 1859.), bio je hrvatski svećenik, bogoslov, gramatičar (slovničar), pravopisac i borac za hrvatski jezik, prethodnik hrvatskih preporoditelja.

Novi!!: Ante Starčević i Šime Starčević · Vidi više »

Široka Kula

Široka Kula je selo u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Ante Starčević i Široka Kula · Vidi više »

Čakavsko narječje

Čakavsko narječje hrvatskoga jezika (čakavština, čakavica, čokovski, čekavski) - jedno od triju glavnih narječja od kojih je satkan hrvatski jezik, uz kajkavsko i štokavsko.

Novi!!: Ante Starčević i Čakavsko narječje · Vidi više »

Čista stranka prava

Čista stranka prava bila je politička stranka nastala raskolom u Stranci prava 1895.

Novi!!: Ante Starčević i Čista stranka prava · Vidi više »

Blaž Jurišić

Blaž Jurišić (Vrgada, 15. siječnja 1891. - 10. veljače 1974.), hrvatski jezikoslovac, dijalektolog, pisac prvog hrvatskog dijalektološkog rječnika.

Novi!!: Ante Starčević i Blaž Jurišić · Vidi više »

Bog

ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bog je jedan od termina koji opisuje savršeno, nadljudsko biće, za koje se vjeruje da je stvoritelj svijeta i upravljač čovjekove sudbine.

Novi!!: Ante Starčević i Bog · Vidi više »

Bog i Hrvati!

Hrvatskog Domobranstva kod Kulačkova, okolica Kolmeje, 1916., uz poklič '''Bog i Hrvati''' Bog i Hrvati! je krilatica Stranke prava, koju je prigrlio Ante Starčević.

Novi!!: Ante Starčević i Bog i Hrvati! · Vidi više »

Bogoslovlje

Teologija ili bogoslovlje (od grčkog θεος Bog i λογος logos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.

Novi!!: Ante Starčević i Bogoslovlje · Vidi više »

Budimpešta

Budimskog dvorca Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni politički, industrijski, trgovački i prometni centar zemlje.

Novi!!: Ante Starčević i Budimpešta · Vidi više »

Crkva

Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.

Novi!!: Ante Starčević i Crkva · Vidi više »

Danica (časopis)

Danica (Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka) bio je prvi hrvatski književni i kulturni list.

Novi!!: Ante Starčević i Danica (časopis) · Vidi više »

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Novi!!: Ante Starčević i Demokracija · Vidi više »

Demokratizacija

Demokratizacija je naziv za proces kojim se društveno-političko uređenje jedne države preoblikuje i prolazi kroz tranziciju prema demokraciji i napuštanje ne-demokratskih (autoritarnih ili totalitarnih) oblika vladavine.

Novi!!: Ante Starčević i Demokratizacija · Vidi više »

Diktator

Josif Staljin. Adolf Hitler(1933). Josip Broz Tito. Kim Jong-il(2009). Franco (1959). Gadafi (2009). Diktator je osoba koja ima ili sebi prisvaja apsolutnu vlast i vlada neograničenom vlašću nekom zemljom.

Novi!!: Ante Starčević i Diktator · Vidi više »

Dinastija

Dinastija je naziv za članove iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.

Novi!!: Ante Starčević i Dinastija · Vidi više »

Doktor

Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.

Novi!!: Ante Starčević i Doktor · Vidi više »

Drama

Prevedeno s grčkog jezika, drama znači radnja.

Novi!!: Ante Starčević i Drama · Vidi više »

Družba Isusova

Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je muška redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Isusovci (Jezuiti).

Novi!!: Ante Starčević i Družba Isusova · Vidi više »

Ekavski govor

Ekavski govor jedan je od govora slavenskih jezika.

Novi!!: Ante Starčević i Ekavski govor · Vidi više »

Eugen Kvaternik

Eugen Kvaternik (Zagreb, 31. listopada 1825. - Ljubča klanac kod Rakovice, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar.

Novi!!: Ante Starčević i Eugen Kvaternik · Vidi više »

Feudalizam

Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku, a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.

Novi!!: Ante Starčević i Feudalizam · Vidi više »

Filologija

Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.

Novi!!: Ante Starčević i Filologija · Vidi više »

Filozofija

otrovnu kukutu. Filozofija je nauka koja proučava principijelne, apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.

Novi!!: Ante Starčević i Filozofija · Vidi više »

Fran Krsto Frankapan

Čakovcu Fran Krsto Frankapan (Bosiljevo, 4. ožujka 1643. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.), bio je hrvatski plemić, vojskovođa i pjesnik iz velikaške obitelji Frankopan.

Novi!!: Ante Starčević i Fran Krsto Frankapan · Vidi više »

Francuska revolucija

Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789.

Novi!!: Ante Starčević i Francuska revolucija · Vidi više »

Glagoljica

Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. stoljeća.

Novi!!: Ante Starčević i Glagoljica · Vidi više »

Gospić

Gospić je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Ante Starčević i Gospić · Vidi više »

Grčki jezik

Grčki jezik je jedna grana indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Ante Starčević i Grčki jezik · Vidi više »

Grobnik

Ovo se malo primorsko mjesto smjestilo na brežuljku gdje tisuću godina stare zidine s jedne strane miluje mediteranska klima i blagonakloni mu Kvarner, iznad kojega se isprepliću bajkovita brdašca s obiljem ljekovitoga bilja karakterističnih mirisa mediteranskoga podneblja, a s druge mu strane grobničke alpe, kao predvorje Gorskoga kotara daruju svjež kontinentalne klime.

Novi!!: Ante Starčević i Grobnik · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: Habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac") bila je jedna od vladarskih kuća (dinastija) Europe: Habsburgovci su vladali Austrijom (kao vojvode 1282–1453., nadvojvode 1453–1804. i carevi 1804–1918.), bili su kraljevi Španjolske (1516–1700.) i carevi Svetog Rimskog Carstva više stoljeća do 1806.

Novi!!: Ante Starčević i Habsburg · Vidi više »

HNK Hajduk Split

HNK Hajduk je hrvatski nogometni klub iz Splita.

Novi!!: Ante Starčević i HNK Hajduk Split · Vidi više »

Hreljin

Hreljin je naselje u Hrvatskoj.

Novi!!: Ante Starčević i Hreljin · Vidi više »

Hrvati

Hrvati su jedini konstitutivni narod u Republici Hrvatskoj i jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Ante Starčević i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Ante Starčević i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska misao

*Hrvatska misao (časopis, Sarajevo).

Novi!!: Ante Starčević i Hrvatska misao · Vidi više »

Hrvatski jezik

O jeziku O njemu, da! O čarobnome vrelu, Što davno ključa iz šikare naše I snagu svoju razmaho je cijelu Kada ga stijenje i glib zatrpaše! On zvuči i psiče, teče gradu i k selu, Kroz zlato njiva, zelenilo paše; Na vatru nalik lije svjetlost vrelu U sve nam sude, čuture i čaše. Ne znamo da l' smo gradili mi njega, Il' on je nama svoju dušu dao.

Novi!!: Ante Starčević i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatski nacionalizam

Hrvatski nacionalizam je nacionalizam hrvatskoga naroda.

Novi!!: Ante Starčević i Hrvatski nacionalizam · Vidi više »

Hrvatski narodni preporod

Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.

Novi!!: Ante Starčević i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor predstavničko je tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Ante Starčević i Hrvatski sabor · Vidi više »

Ijekavski govor

Ijekavski govor ili jekavski govor je jedan od refleksa nekih narječjâ hrvatskoga jezika, srpskoga, kao i drugih južnoslavenskih jezika.

Novi!!: Ante Starčević i Ijekavski govor · Vidi više »

Ikavski govor

Ikavski govor (ili vlastiti naziv ikavica) jedan je od triju ("četiriju") govora hrvatskog jezika, uz ekavski govor, ijekavski govor te jekavski govor.

Novi!!: Ante Starčević i Ikavski govor · Vidi više »

Islam

Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu) ili muhamedanstvo, monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.

Novi!!: Ante Starčević i Islam · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski (a ujedno i jadranski) poluotok.

Novi!!: Ante Starčević i Istra · Vidi više »

Ivan Biondić

Ivan Biondić (Stajnica, 29. kolovoza 1943.), hrvatski je povjesničar.

Novi!!: Ante Starčević i Ivan Biondić · Vidi više »

Ivan Kukuljević Sakcinski

Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. - Puhakovec, Hrvatsko zagorje, 1. kolovoza 1889.), hrvatski povjesničar, književnik i političar.

Novi!!: Ante Starčević i Ivan Kukuljević Sakcinski · Vidi više »

Ivan Rendić

Ivan Rendić (Imotski, 27. kolovoza 1849. - Split, 29. lipnja 1932.), hrvatski je kipar koji je većinu svog životnog vijeka proveo u Trstu.

Novi!!: Ante Starčević i Ivan Rendić · Vidi više »

Jezik

Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.

Novi!!: Ante Starčević i Jezik · Vidi više »

Jezikoslovlje

Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.

Novi!!: Ante Starčević i Jezikoslovlje · Vidi više »

Josip Bratulić

Josip Bratulić (Sveti Petar u Šumi, 13. veljače 1939.), hrvatski filolog i povjesničar književnosti, akademik, predsjednik Matice hrvatske, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Novi!!: Ante Starčević i Josip Bratulić · Vidi više »

Josip Frank

Josip Frank (Osijek, 16. travnja 1844. – Zagreb, 17. prosinca 1911.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.

Novi!!: Ante Starčević i Josip Frank · Vidi više »

Josip Horvat

Josip Horvat (Horvath) (Čepin, 15. siječnja 1896. - Zagreb, 6. listopada 1968.), hrvatski novinar i povjesničar.

Novi!!: Ante Starčević i Josip Horvat · Vidi više »

Jovan Skerlić

Jovan Skerlić (Beograd, 8. kolovoza 1877. - Beograd, 3. svibnja 1914.), bio je srpski književni povjesničar i kritičar.

Novi!!: Ante Starčević i Jovan Skerlić · Vidi više »

Jugoslavija (razdvojba)

Jugoslavija kroz povijest Države.

Novi!!: Ante Starčević i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »

Kajkavsko narječje

Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju glavnih narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i štokavsko.

Novi!!: Ante Starčević i Kajkavsko narječje · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Ante Starčević i Katoličanstvo · Vidi više »

Klasična gimnazija u Zagrebu

Klasična gimnazija - Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.

Novi!!: Ante Starčević i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »

Kler

Kler je u suvremenom govoru skupni naziv za katoličko svećenstvo (klir za pravoslavno svećenstvo), Hrvatski jezični portal, pristupljeno 30.

Novi!!: Ante Starčević i Kler · Vidi više »

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Novi!!: Ante Starčević i Književnost · Vidi više »

Kotar

Kotar (lat. processus) naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od županije, a veću od općine.

Novi!!: Ante Starčević i Kotar · Vidi više »

Kovčežić za istoriju, jezik i običaje Srba sva tri zakona

Kovčežić za istoriju, jezik i običaje Srba sva tri zakona (ponekad i skraćeno Kovčežić) je knjiga srpskog jezikoslovca Vuka Stefanovića Karadžića.

Novi!!: Ante Starčević i Kovčežić za istoriju, jezik i običaje Srba sva tri zakona · Vidi više »

Kraljevsko hrvatsko domobranstvo

Kraljevsko hrvatsko domobranstvoSaborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, LXXI.

Novi!!: Ante Starčević i Kraljevsko hrvatsko domobranstvo · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom Latinski jezik (ISO 639-3) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Ante Starčević i Latinski jezik · Vidi više »

Lav Mazzura

Lav Mazzura (Zagreb, 7. siječnja 1876. – Zagreb, 28. ožujka 1930.) je bio hrvatski odvjetnik i političar.

Novi!!: Ante Starčević i Lav Mazzura · Vidi više »

Ljubomir Maštrović

Ljubomir Maštrović (Nin, 7. travnja 1893. Zadar, 10. studenoga 1962.), hrvatski prosvjetni, kulturni i javni radnik, kazališni kritičar i političar, lokalni dužnosnik.

Novi!!: Ante Starčević i Ljubomir Maštrović · Vidi više »

Ljudevit Gaj

Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. - Zagreb, 20. travnja 1872.), hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.

Novi!!: Ante Starčević i Ljudevit Gaj · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Ante Starčević i Mađari · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) je država u Srednjoj Europi.

Novi!!: Ante Starčević i Mađarska · Vidi više »

Mađarski jezik

Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Ante Starčević i Mađarski jezik · Vidi više »

Matija Mažuranić

Matija Mažuranić (Novi Vinodolski, 4. veljače 1817. - sanatorij u Feldhofu pokraj Graza, 17. travnja 1881.), hrvatski književnik i putopisac.

Novi!!: Ante Starčević i Matija Mažuranić · Vidi više »

Mirjana Gross

Mirjana Gross (Zagreb, 22. svibnja 1922. - Zagreb, 23. srpnja 2012.), istaknuta hrvatska povjesničarka.

Novi!!: Ante Starčević i Mirjana Gross · Vidi više »

Narod

Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci sa Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.

Novi!!: Ante Starčević i Narod · Vidi više »

Nedo Pavešković

Nedo (Anđelko) Pavešković (Naklice, 1921. 18. studenoga 2014.), bio je hrvatski pravnik, arhivist, znanstvenik, publicist i rodoljub.

Novi!!: Ante Starčević i Nedo Pavešković · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik pripada grupi zapadnogermanskih jezika, spada među svjetske jezike.

Novi!!: Ante Starčević i Njemački jezik · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (na osmanskom turskom: دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye, što znači "Osmanska Uzvišena Država"; na modernom turskom: Osmanlı Devleti, "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu, "Osmansko carstvo", drugi nazivi Otomansko i Tursko Carstvo) je bilo tursko carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. Na Bliskom Istoku, koje je na vrhuncu moći kontroliralo teritorije u današnjoj Turskoj, jugozapadnoj Aziji, sjevernoj Africi i jugoistočnoj Europi između 14. i 20. stoljeća.

Novi!!: Ante Starčević i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Petar Zrinski

Čakovca Grof Petar IV.

Novi!!: Ante Starčević i Petar Zrinski · Vidi više »

Politika

Politika (grč. ta politiká – poslovi vezani uz polis) je kolektivna djelatnost usmjerena ka donošenju odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.

Novi!!: Ante Starčević i Politika · Vidi više »

Povijest

Povijest i historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Ante Starčević i Povijest · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katolicizam i protestantizam).

Novi!!: Ante Starčević i Pravoslavlje · Vidi više »

Prevoditelj

Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.

Novi!!: Ante Starčević i Prevoditelj · Vidi više »

Prijepor

Prijepor ili latinizam Kontroverza (lat: contra protiv ili obrnuto; versus usmjereno, ili "okrenuo u suprotnom smjeru") označava duže trajući spor odnosno raspravu koja se često vodi u javnosti.

Novi!!: Ante Starčević i Prijepor · Vidi više »

Protumađarske demonstracije u Hrvatskoj 1883.

Protumađarske demonstracije u Hrvatskoj 1883. bile su skup protumađarskih manifestacija u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, koje su izbile zbog višegodišnje agresivne politike mađarizacije, degradiranja i gospodarsko-politikog podčinjavanja Hrvatske, financijske eksploatacije Hrvatske koja je zaostajale prema Mađarskoj koja se je gospodarski uzdizala, nepravednosti iz austro-ugarske i hrvatsko-ugarske nagodbe, a koje su kulminirale nakon postavljanja dvojezičnih Davidovih tabli na državnim uredima.

Novi!!: Ante Starčević i Protumađarske demonstracije u Hrvatskoj 1883. · Vidi više »

Publicistika

Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.

Novi!!: Ante Starčević i Publicistika · Vidi više »

Rakovički ustanak

Rakovički ustanak naziv je za oružani ustanak što ga je protiv Austro-Ugarske Monarhije u području Rakovice poveo Eugen Kvaternik.

Novi!!: Ante Starčević i Rakovički ustanak · Vidi više »

Rakovica

Rakovica je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Ante Starčević i Rakovica · Vidi više »

Rasa

Rasa je velika i rasprostranjena skupina ljudi sa zajedničkim precima i zajedničkim tjelesnim i duhovnim obilježjima.

Novi!!: Ante Starčević i Rasa · Vidi više »

Religija

Simboli nekih religija1. red Kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red Islam, budizam, šintoizam3. red Sikhizam, baha'i, džainizam Za većinu osoba religija je organizirani sustav vjerovanja i bogoslužja koje stavljaju Boga u središte.

Novi!!: Ante Starčević i Religija · Vidi više »

Rijeka (vodotok)

Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.

Novi!!: Ante Starčević i Rijeka (vodotok) · Vidi više »

Satira

Charlesa Darwina iz 1871. Satira je književni oblik u kojemu se kritički ismijava pojedinca, skupinu, državu ili vlast.

Novi!!: Ante Starčević i Satira · Vidi više »

Senj

Senj (lat. Senia ili Segnia, grč. Athyinites (Αθυινιτες), njem. i mađ. Zengg, tal. Segna) je najstariji grad na gornjem Jadranu, a utemeljen je u predrimsko doba prije nekih 3000 godina (Senia) na brdu Kuk.

Novi!!: Ante Starčević i Senj · Vidi više »

Sjemenište

Sjemenište ili seminar (lat. seminarium: rasadnik), ustanova ili konvikt sa školama za svećeničke pripravnike.

Novi!!: Ante Starčević i Sjemenište · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Ante Starčević i Slaveni · Vidi više »

Sloboda (Zagreb)

Sloboda je bio hrvatski dnevnik iz Sušaka, a poslije iz Zagreba.

Novi!!: Ante Starčević i Sloboda (Zagreb) · Vidi više »

Slovenci

Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.

Novi!!: Ante Starčević i Slovenci · Vidi više »

Spomenik Anti Starčeviću u Šestinama

Spomenik, djelo Ivana Rendića Spomenik Anti Starčeviću u Šestinama jedno je od 238 djela Ivana Rendića, mitske pojave hrvatskog kiparstva.

Novi!!: Ante Starčević i Spomenik Anti Starčeviću u Šestinama · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Ante Starčević i Srbi · Vidi više »

Srbi svi i svuda

Vuk Stefanović Karadžić Srbi svi i svuda je teza koju je objavio Vuk Stefanović Karadžić objavio 1849.

Novi!!: Ante Starčević i Srbi svi i svuda · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Ante Starčević i Srbija · Vidi više »

Starčevićanac (Gospić)

Starčevićanac je bio list iz Gospića.

Novi!!: Ante Starčević i Starčevićanac (Gospić) · Vidi više »

Starčevićanac (logorski list)

Starčevićanac je bio hrvatski emigrantski list.

Novi!!: Ante Starčević i Starčevićanac (logorski list) · Vidi više »

Starčevićanac: novine za hrvatski puk

Starčevićanac je bio list iz Zagreba.

Novi!!: Ante Starčević i Starčevićanac: novine za hrvatski puk · Vidi više »

Starčevićanac: pučki list Starčevićeve stranke prava

Starčevićanac je bio "pučki list" Starčevićeve stranke prava.

Novi!!: Ante Starčević i Starčevićanac: pučki list Starčevićeve stranke prava · Vidi više »

Stranka prava

Stranka prava ime je stranke koja je od 1861.

Novi!!: Ante Starčević i Stranka prava · Vidi više »

Svećenik

Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi žrtve i obavlja druge vjerske obrede.

Novi!!: Ante Starčević i Svećenik · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3:; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Ante Starčević i Talijanski jezik · Vidi više »

Theodor Herzl

Theodor Herzl בנימין_זאב_הערצל Theodor Herzl (hebrejski:בִּנְיָמִין זְאֵב הֵרצְ, jidiš:בנימין זאב הערצל, mađarski:Herzl Tivadar) (Budimpešta, 2. svibnja 1860. - Edlach, 3. srpnja 1904.) bio je mađarsko-austrijski Židov, pravnik, novinar, feljtonist i osnivač modernog političkog cionističkog pokreta.

Novi!!: Ante Starčević i Theodor Herzl · Vidi više »

Tomislav Ladan

Tomislav Ladan (Ivanjica, Kraljevina Jugoslavija, 25. lipnja 1932. - Zagreb 12. rujna 2008.), hrvatski leksikograf, etimolog, prevoditelj, književni kritičar i književnik.

Novi!!: Ante Starčević i Tomislav Ladan · Vidi više »

Vaso Bogdanov

Vaso Bogdanov (Pančevo, 2. listopada 1902. - Zagreb, 9. listopada 1967.),, preuzeto 8.

Novi!!: Ante Starčević i Vaso Bogdanov · Vidi više »

Veliki Žitnik

Veliki Žitnik je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Ante Starčević i Veliki Žitnik · Vidi više »

Vuk Karadžić

Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.

Novi!!: Ante Starčević i Vuk Karadžić · Vidi više »

Zagreb

Bez opisa.

Novi!!: Ante Starčević i Zagreb · Vidi više »

11. listopada

11.

Novi!!: Ante Starčević i 11. listopada · Vidi više »

17. stoljeće

17.

Novi!!: Ante Starčević i 17. stoljeće · Vidi više »

1823.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Starčević i 1823. · Vidi više »

1839.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Starčević i 1839. · Vidi više »

1843.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Starčević i 1843. · Vidi više »

1845.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Starčević i 1845. · Vidi više »

1846.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Starčević i 1846. · Vidi više »

1849.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Starčević i 1849. · Vidi više »

1850.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Starčević i 1850. · Vidi više »

1851.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Starčević i 1851. · Vidi više »

1852.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Starčević i 1852. · Vidi više »

1853.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Starčević i 1853. · Vidi više »

1861.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Starčević i 1861. · Vidi više »

1862.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Starčević i 1862. · Vidi više »

1863.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Starčević i 1863. · Vidi više »

1865.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Starčević i 1865. · Vidi više »

1869.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Starčević i 1869. · Vidi više »

1871.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Starčević i 1871. · Vidi više »

1878.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Starčević i 1878. · Vidi više »

1883.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Starčević i 1883. · Vidi više »

1895.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Starčević i 1895. · Vidi više »

1896.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Starčević i 1896. · Vidi više »

1899.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Starčević i 1899. · Vidi više »

19. stoljeće

19.

Novi!!: Ante Starčević i 19. stoljeće · Vidi više »

1903.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Starčević i 1903. · Vidi više »

22. listopada

22.

Novi!!: Ante Starčević i 22. listopada · Vidi više »

23. ožujka

23.

Novi!!: Ante Starčević i 23. ožujka · Vidi više »

23. svibnja

23.

Novi!!: Ante Starčević i 23. svibnja · Vidi više »

26. lipnja

26.

Novi!!: Ante Starčević i 26. lipnja · Vidi više »

28. veljače

28.

Novi!!: Ante Starčević i 28. veljače · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »