Brže od pregledniku!
37 odnosi: Biomedicina, Europa, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Napon, Nikola Tesla, Ohio, Red Danice hrvatske, Sjedinjene Američke Države, Zagreb, 1928., 1954., 1959., 1964., 1969., 1970., 1971., 1974., 1975., 1976., 1977., 1978., 1979., 1980., 1982., 1984., 1986., 1988., 1992., 1993., 1995., 1997., 1999., 2000., 2003., 2008..
Biomedicina
Biomedicina je grana medicine koja primjenjuje načela biologije i drugih prirodnih znanosti u kliničkoj praksi.
Novi!!: Ante Šantić i Biomedicina · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Ante Šantić i Europa · Vidi više »
Fakultet elektrotehnike i računarstva
Zgrade Fakulteta elektrotehnike i računarstva Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) (lat. Facultas electrotechnicae et rei computatoriae) sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Ante Šantić i Fakultet elektrotehnike i računarstva · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ante Šantić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Ante Šantić i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Napon
elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. naboja. voltmetra. Električni napon ili električna napetost (oznaka U) je razlika električnih potencijala dviju točaka električnoga polja ili strujnoga kruga.
Novi!!: Ante Šantić i Napon · Vidi više »
Nikola Tesla
Memorijalnog centra Nikola Tesla. izmjeničnu električnu struju. Teslin izmjenični električni generator iz patenta ''U.S. Patent 390,721'' (1888.) vodne turbine HE Jaruga 1. bežično upravljao na daljinu, a javno ga je 1898. pokazao u New Yorku. Teslinog transformatora. Teslinog transformatora koji stvara milijune volti napona. Kip Nikole Tesle na početku istoimene ulice u Zagrebu. Na trofazni napon mogu se priključiti i jednofazna trošila u kućanstvu (rasvjeta, kućanski aparati), spajanjem na jednu od triju faza (oznake faza L1, L2 i L3) i na neutralni vodič (oznaka N) indukcijski ili asinkroni elektromotor. Okretno magnetsko polje. Teslinom transformatoru. pametnih telefona. Tesline turbine bez lopatica. Nikola Tesla (Smiljan, 10. srpnja 1856. – New York, 7. siječnja 1943.), bio je hrvatsko-američki izumitelj i inženjer srpskog podrijetla, koji je djelovao na polju elektrotehnike i strojarstva te futurist koji je najpoznatiji po svojim doprinosima u dizajniranju suvremenog sustava distribucije električne energije koristeći izmjeničnu struju.
Novi!!: Ante Šantić i Nikola Tesla · Vidi više »
Ohio
Ohio je američka savezna država koja se nalazi na istoku SAD-a, zapadno od gorja Apalači.
Novi!!: Ante Šantić i Ohio · Vidi više »
Red Danice hrvatske
'''Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića''' '''Red Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Nikole Tesle''' '''Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara''' '''Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske''' '''Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića''' Red Danice hrvatske je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima četrnaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: Ante Šantić i Red Danice hrvatske · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Ante Šantić i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ante Šantić i Zagreb · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Ante Šantić i 1928. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Šantić i 1954. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Šantić i 1959. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Šantić i 1964. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Šantić i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Šantić i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Šantić i 1971. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Ante Šantić i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Šantić i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Šantić i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Šantić i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Šantić i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Šantić i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Šantić i 1980. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Šantić i 1982. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Šantić i 1984. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Šantić i 1986. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Šantić i 1988. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Ante Šantić i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Šantić i 1993. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Šantić i 1995. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ante Šantić i 1997. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ante Šantić i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Ante Šantić i 2000. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Ante Šantić i 2003. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Ante Šantić i 2008. · Vidi više »
