Brže od pregledniku!
56 odnosi: Austrougarska vojska, Željezni križ, Banská Bystrica, Bečko Novo Mjesto, Bukovina, Galicija (srednja Europa), General bojnik, General pješaštva, Hrvati, Hrvatska, Karpati, Korpus, Kraljevina Srbija, Kraljevsko hrvatsko domobranstvo, Lublin, Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, Njemačko Carstvo, Odorheiu Secuiesc, Podmaršal, Poljska, Prosinačke žrtve 5. prosinca 1918., Prva hrvatska štedionica, Prvi svjetski rat, Radić, Rumunjska, Sarajevo, Socijaldemokracija, Srijemska Mitrovica, Svetozar Pribićević, Tajno vijeće, Theresianum, Zagreb, 15. travnja, 1863., 1880., 1883., 1892., 19. kolovoza, 1905., 1909., 1910., 1911., 1913., 1914., 1915., 1916., 1917., 1918., 1924., 2. studenoga, ..., 22. lipnja, 24. lipnja, 24. studenoga, 42. domobranska pješačka divizija, 53. pješačka pukovnija, 9. travnja. Proširite indeks (6 više) »
Austrougarska vojska
Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.
Novi!!: Anton Lipošćak i Austrougarska vojska · Vidi više »
Željezni križ
Željezni križ (njemački: Eisernes Kreuz) je bio vojno odlikovanje nekadašnje Pruske, a kasnije njemačko odlikovanje.
Novi!!: Anton Lipošćak i Željezni križ · Vidi više »
Banská Bystrica
Banská Bystrica (hrv. Banska Bistrica, mađ. Besztercebánya, njem. Neusohl) je grad u središnjoj Slovačkoj.
Novi!!: Anton Lipošćak i Banská Bystrica · Vidi više »
Bečko Novo Mjesto
Katedrala Vojna akademija Bečko Novo Mjesto ili Bečki Novigrad (njemački Wiener Neustadt, mađarski Bécsújhely) austrijski je grad smješten oko 50 kilometara južno od Beča, u saveznoj zemlji Donja Austrija.
Novi!!: Anton Lipošćak i Bečko Novo Mjesto · Vidi više »
Bukovina
'''Grb Bukovine''' '''Grb pokrajine Bukovine unutar Austro-Ugarske''' '''Zastava Bukovine u Austro-Ugarskoj''' '''Položaj Bukovine u današnjoj Rumunjskoj i Ukrajini''' '''Etnički sastav Bukovine''' '''Podijela Bukovine 1940. godine između SSSR-a i Rumunjske''' Bukovina (ukrajinski: Буковина/Bukovyna, rumunjski: Bucovina, njemački: Bukowina) je povijesna pokrajina smještena na granici Rumunjske i Ukrajine.
Novi!!: Anton Lipošćak i Bukovina · Vidi više »
Galicija (srednja Europa)
Karta Galicije 1836. godine Galicija, ili prema izvornom nazivu Galičina odnosno Haličina (ukr. Галичина (Halyčyna/Galičina), polj. Galicja, rus. Галиция (Galicija), njem. Galizien, mađ. Halics, češ. Halič), zemljopisna je regija u istočnom dijelu srednje Europe, smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske.
Novi!!: Anton Lipošćak i Galicija (srednja Europa) · Vidi više »
General bojnik
Oznaka čina u OSRH Oznaka čina u JNA.General bojnik (general bojnica) je generalski čin u mnogim vojskama.
Novi!!: Anton Lipošćak i General bojnik · Vidi više »
General pješaštva
Nezavisne Države Hrvatske. General pješaštva (njem. general der infanterie, rus. генерал от инфантерии) je vojni čin karakterističan za njemačku i rusku vojsku.
Novi!!: Anton Lipošćak i General pješaštva · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Anton Lipošćak i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Anton Lipošćak i Hrvatska · Vidi više »
Karpati
Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.
Novi!!: Anton Lipošćak i Karpati · Vidi više »
Korpus
Standardna oznaka NATO za korpus Korpus ili zbor (od lat. corpus: tijelo) združena je operativna postrojba oružanih snaga (kopnene vojske ili ratnog zrakoplovstva) i u pravilu je brigadnog sastava.
Novi!!: Anton Lipošćak i Korpus · Vidi više »
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Novi!!: Anton Lipošćak i Kraljevina Srbija · Vidi više »
Kraljevsko hrvatsko domobranstvo
Kraljevsko hrvatsko domobranstvoSaborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, LXXI.
Novi!!: Anton Lipošćak i Kraljevsko hrvatsko domobranstvo · Vidi više »
Lublin
Lublin (ukrajinski: Люблін, Liublin, jidiš: לובלין Lublin) je grad i središte Lublinskog vojvodstva u Poljskoj.
Novi!!: Anton Lipošćak i Lublin · Vidi više »
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, (najčešće samo Narodno vijeće SHS) bilo je političko tijelo Slovenaca, Hrvata i Srba u Austro-Ugarskoj.
Novi!!: Anton Lipošćak i Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »
Njemačko Carstvo
Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943. i ne označava striktno period carske vladavine.
Novi!!: Anton Lipošćak i Njemačko Carstvo · Vidi više »
Odorheiu Secuiesc
Odorheiu Secuiesc (mađarski: Székelyudvarhely, njemački: Oderhellen) je drugi najveći grad županije Harghita u Rumunjskoj.
Novi!!: Anton Lipošćak i Odorheiu Secuiesc · Vidi više »
Podmaršal
Austrougarskoj vojsci Anton Lipošćak Stjepan Sarkotić Podmaršal (njem. Feldmarschalleutnant, skraćenica FML; podvojvoda, zamjenik vojskovođe) je bio generalski čin u nekim vojskama.
Novi!!: Anton Lipošćak i Podmaršal · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Anton Lipošćak i Poljska · Vidi više »
Prosinačke žrtve 5. prosinca 1918.
Prosvjedi 5. prosinca 1918. godine Prosinačke žrtve 5.
Novi!!: Anton Lipošćak i Prosinačke žrtve 5. prosinca 1918. · Vidi više »
Prva hrvatska štedionica
Palača Prve hrvatske štedionice, arhitekt Josip Vancaš, građena 1898. – 1900. Prva hrvatska štedionica Zagreb (Praštediona) – Perva horvatska štedionica (Erste kroatische Sparkassa- Elsö horvát takarék pénztar Zágráb); osnovana je 1846. kao “Perva horvatska štedionica.” Statut Štedionice potvrđen je 24. listopada 1846.
Novi!!: Anton Lipošćak i Prva hrvatska štedionica · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Anton Lipošćak i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Radić
# Radić je naziv za jestivu biljku iz porodice cikorija.
Novi!!: Anton Lipošćak i Radić · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Anton Lipošćak i Rumunjska · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Anton Lipošćak i Sarajevo · Vidi više »
Socijaldemokracija
Crvena zastava, simbol radničkog i socijaldemokratskog pokreta Socijaldemokracija je politička filozofija koja je nastala krajem 19.
Novi!!: Anton Lipošćak i Socijaldemokracija · Vidi više »
Srijemska Mitrovica
Grb Srijemske Mitrovice Srijemska Mitrovica (srp. Сремска Митровица/Sremska Mitrovica, mađ. Szávaszentdemeter, njem. Syrmisch-Mitrowitz), grad u Vojvodini, u Srbiji, te sjedište istoimene općine.
Novi!!: Anton Lipošćak i Srijemska Mitrovica · Vidi više »
Svetozar Pribićević
Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.
Novi!!: Anton Lipošćak i Svetozar Pribićević · Vidi više »
Tajno vijeće
Tajno vijeće je tijelo koje savjetuje poglavara države.
Novi!!: Anton Lipošćak i Tajno vijeće · Vidi više »
Theresianum
Palača Theresianum u Beču Theresianum je danas Öffentliche Stiftung der Theresianischen Akademie in Wien - privatna visokoškolska ustanova u Beču.
Novi!!: Anton Lipošćak i Theresianum · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Anton Lipošćak i Zagreb · Vidi više »
15. travnja
15.
Novi!!: Anton Lipošćak i 15. travnja · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: Anton Lipošćak i 1863. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Anton Lipošćak i 1880. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Anton Lipošćak i 1883. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Anton Lipošćak i 1892. · Vidi više »
19. kolovoza
19.
Novi!!: Anton Lipošćak i 19. kolovoza · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Anton Lipošćak i 1905. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Anton Lipošćak i 1909. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Anton Lipošćak i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Anton Lipošćak i 1911. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Anton Lipošćak i 1913. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Anton Lipošćak i 1914. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Anton Lipošćak i 1915. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Anton Lipošćak i 1916. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Anton Lipošćak i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Anton Lipošćak i 1918. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Anton Lipošćak i 1924. · Vidi više »
2. studenoga
2.
Novi!!: Anton Lipošćak i 2. studenoga · Vidi više »
22. lipnja
22.
Novi!!: Anton Lipošćak i 22. lipnja · Vidi više »
24. lipnja
24.
Novi!!: Anton Lipošćak i 24. lipnja · Vidi više »
24. studenoga
24.
Novi!!: Anton Lipošćak i 24. studenoga · Vidi više »
42. domobranska pješačka divizija
42.
Novi!!: Anton Lipošćak i 42. domobranska pješačka divizija · Vidi više »
53. pješačka pukovnija
53.
Novi!!: Anton Lipošćak i 53. pješačka pukovnija · Vidi više »
9. travnja
9.
Novi!!: Anton Lipošćak i 9. travnja · Vidi više »
