Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Antun Mihanović

Indeks Antun Mihanović

Antun Mihanović (Zagreb, 10. lipnja 1796. – Novi Dvori Klanječki kraj Klanjca, 14. studenoga 1861.), bio je hrvatski književnik i pravnik.

59 odnosi: Andrija Ljudevit Adamić, Antun Barac, Antun Dubravko Jelčić, İzmir, Banski stol, Beč, Beograd, Bukurešt, Carigrad, Danica (časopis), Dvorac Mihanović, Horvatska domovina, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski narodni preporod, Ivan Gundulić, Joža Skok, Josip Runjanin, Klanjec, Klasična gimnazija u Zagrebu, Književnost, Lijepa naša domovino, Ljudevit Gaj, Matica hrvatska, Mihanovićev odlomak Apostola, Milan Grlović, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Novi Dvori Klanječki, Osman (Gundulić), Pravo, Rijeka, Solun, Sveta Gora, Tuheljske Toplice, Vatroslav Lichtenegger, Venecija, Vinkovci, Zagreb, 10. lipnja, 14. ožujka, 14. studenoga, 1796., 18. studenoga, 1809., 1811., 1813., 1815., 1818., 1821., 1823., ..., 1825., 1835., 1836., 1844., 1858., 1861., 1878., 1891., 19. stoljeće. Proširite indeks (9 više) »

Andrija Ljudevit Adamić

Andrija Ljudevit Adamić (tali. Andrea Lodovico Adamich; Rijeka 28. studenog 1766. – Rijeka, 31. listopada 1828.), riječki trgovac i poduzetnik ranog industrijskog i tehničkog doba.

Novi!!: Antun Mihanović i Andrija Ljudevit Adamić · Vidi više »

Antun Barac

Crikvenici Antun Barac (Kamenjak Grižane kod Crikvenice, 20. kolovoza 1894. - Zagreb, 1. studenoga 1955.), bio je hrvatski književni povjesničar, književni kritičar i prevoditelj.

Novi!!: Antun Mihanović i Antun Barac · Vidi više »

Antun Dubravko Jelčić

Antun Dubravko Jelčić (Požega, 6. studenoga 1930. – Zagreb, 28. veljače 2020.), hrvatski je akademik, književnik, književni povjesničar, književni kritičar i političar.

Novi!!: Antun Mihanović i Antun Dubravko Jelčić · Vidi više »

İzmir

İzmir (osmanski turski: إزمير İzmir, grčki: Σμύρνη, latinično: Smýrnē, armenski: Իզմիր, talijanski: Smirne, ladino: Izmir, bez turskog slova „İ”, hrvatski naziv za ovaj grad je Smirna), grad i luka na obali Egejskog mora, upravno središte istoimene pokrajine u zapadnoj Turskoj.

Novi!!: Antun Mihanović i İzmir · Vidi više »

Banski stol

Banski stol (lat. tabula banalis), prizivni sud Hrvatske i Slavonije.

Novi!!: Antun Mihanović i Banski stol · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Antun Mihanović i Beč · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Antun Mihanović i Beograd · Vidi više »

Bukurešt

Bukurešt (rumunjski: Bucureşti) je glavni i najveći grad Rumunjske.

Novi!!: Antun Mihanović i Bukurešt · Vidi više »

Carigrad

Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.

Novi!!: Antun Mihanović i Carigrad · Vidi više »

Danica (časopis)

Danica (Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka) bio je prvi hrvatski književni i kulturni list.

Novi!!: Antun Mihanović i Danica (časopis) · Vidi više »

Dvorac Mihanović

Dvorac Mihanović je višeslojni objekt u mjestu Tuheljske Toplice, općini Tuheljske Toplice, zaštićeno kulturno dobro.

Novi!!: Antun Mihanović i Dvorac Mihanović · Vidi više »

Horvatska domovina

U desetom broju prvoga hrvatskog kulturnog i književnog lista ''Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka'', koji od 1836. godine izlazi pod imenom ''Danica ilirska'', objavljena je pjesma ''Horvatska Domovina'' Antuna Mihanovićahttp://www.nsk.hr/horvatska-domovina/ Horvatska domovina, nsk.hr, (pristupljeno 14. ožujka 2013.) Horvatska domovina, pjesma preporodnog pjesnika Antuna Mihanovića, dala je riječi za hrvatsku državnu himnu "Lijepa naša domovino".

Novi!!: Antun Mihanović i Horvatska domovina · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Antun Mihanović i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Antun Mihanović i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski narodni preporod

Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.

Novi!!: Antun Mihanović i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »

Ivan Gundulić

Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.

Novi!!: Antun Mihanović i Ivan Gundulić · Vidi više »

Joža Skok

Joža Skok (Petrijanec, 14. veljače 1931. – Zagreb, 8. rujna 2017.) hrvatski povjesničar književnosti, kritičar, antologičar, književni esejist.

Novi!!: Antun Mihanović i Joža Skok · Vidi više »

Josip Runjanin

Josip Runjanin (Vinkovci, 8. prosinca 1821. – Novi Sad, 2. veljače 1878.), bio je hrvatski skladatelj i časnik u austrougarskoj vojsci, uglazbio pjesmu Antuna Mihanovića Horvatska domovina, koja je 1891. godine proglašena hrvatskom himnom pod naslovom Lijepa naša domovino.

Novi!!: Antun Mihanović i Josip Runjanin · Vidi više »

Klanjec

Klanjec je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Antun Mihanović i Klanjec · Vidi više »

Klasična gimnazija u Zagrebu

Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.

Novi!!: Antun Mihanović i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Novi!!: Antun Mihanović i Književnost · Vidi više »

Lijepa naša domovino

Natpis na spomeniku himni Lijepa naša domovino (često tek Lijepa naša), himna Republike Hrvatske od 1991. godine.

Novi!!: Antun Mihanović i Lijepa naša domovino · Vidi više »

Ljudevit Gaj

Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.

Novi!!: Antun Mihanović i Ljudevit Gaj · Vidi više »

Matica hrvatska

Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.

Novi!!: Antun Mihanović i Matica hrvatska · Vidi više »

Mihanovićev odlomak Apostola

Mihanovićev odlomak Apostola Mihanovićev odlomak Apostola, glagoljički spomenik iz XII. st., jedan od najstarijih pisanih spomenika istočnoga pola hrvatskog glagoljaštva, ujedno i jedan od posljednjih sačuvanih glagoljičkih tekstova s toga prostora.

Novi!!: Antun Mihanović i Mihanovićev odlomak Apostola · Vidi više »

Milan Grlović

Milan Grlović, (Križevci, 10. listopada 1852. – Zagreb, 9. lipnja 1915.), bio je hrvatski novinar, publicist, prevoditelj, kritičar i književnik.

Novi!!: Antun Mihanović i Milan Grlović · Vidi više »

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.

Novi!!: Antun Mihanović i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »

Novi Dvori Klanječki

Novi Dvori Klanječki su naselje u sastavu Grada Klanjca, a udaljeni su od centra oko 3 kilometra.

Novi!!: Antun Mihanović i Novi Dvori Klanječki · Vidi više »

Osman (Gundulić)

Naslovnica ''Osmana'' iz 1826. godine u Dubrovniku. Osman je povijesno-romantični ep nastao u posljednjem desetljeću života Ivana Gundulića.

Novi!!: Antun Mihanović i Osman (Gundulić) · Vidi više »

Pravo

180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).

Novi!!: Antun Mihanović i Pravo · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Antun Mihanović i Rijeka · Vidi više »

Solun

Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.

Novi!!: Antun Mihanović i Solun · Vidi više »

Sveta Gora

Sveta Gora (za pravoslavne vjernike: Sveta Gora Atonska, Svetyje Gori Atona) je autonomna monaška (monačka) država u sastavu Helenske Republike.

Novi!!: Antun Mihanović i Sveta Gora · Vidi više »

Tuheljske Toplice

Tuheljske Toplice je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Tuhelj, Krapinsko-zagorska županija.

Novi!!: Antun Mihanović i Tuheljske Toplice · Vidi više »

Vatroslav Lichtenegger

Vatroslav Lichtenegger (1809. – 1885.) je hrvatski pjesnik koji je prema predaji notirao i harmonizirao Runjaninov napjev pjesme "Lijepa naša domovino" 1861. godine.

Novi!!: Antun Mihanović i Vatroslav Lichtenegger · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Antun Mihanović i Venecija · Vidi više »

Vinkovci

Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Antun Mihanović i Vinkovci · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Antun Mihanović i Zagreb · Vidi više »

10. lipnja

10.

Novi!!: Antun Mihanović i 10. lipnja · Vidi više »

14. ožujka

14.

Novi!!: Antun Mihanović i 14. ožujka · Vidi više »

14. studenoga

14.

Novi!!: Antun Mihanović i 14. studenoga · Vidi više »

1796.

Bez opisa.

Novi!!: Antun Mihanović i 1796. · Vidi više »

18. studenoga

18.

Novi!!: Antun Mihanović i 18. studenoga · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: Antun Mihanović i 1809. · Vidi više »

1811.

Bez opisa.

Novi!!: Antun Mihanović i 1811. · Vidi više »

1813.

Bez opisa.

Novi!!: Antun Mihanović i 1813. · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

Novi!!: Antun Mihanović i 1815. · Vidi više »

1818.

Bez opisa.

Novi!!: Antun Mihanović i 1818. · Vidi više »

1821.

Bez opisa.

Novi!!: Antun Mihanović i 1821. · Vidi više »

1823.

Bez opisa.

Novi!!: Antun Mihanović i 1823. · Vidi više »

1825.

Bez opisa.

Novi!!: Antun Mihanović i 1825. · Vidi više »

1835.

Bez opisa.

Novi!!: Antun Mihanović i 1835. · Vidi više »

1836.

Bez opisa.

Novi!!: Antun Mihanović i 1836. · Vidi više »

1844.

Bez opisa.

Novi!!: Antun Mihanović i 1844. · Vidi više »

1858.

Bez opisa.

Novi!!: Antun Mihanović i 1858. · Vidi više »

1861.

Bez opisa.

Novi!!: Antun Mihanović i 1861. · Vidi više »

1878.

Bez opisa.

Novi!!: Antun Mihanović i 1878. · Vidi više »

1891.

Bez opisa.

Novi!!: Antun Mihanović i 1891. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Antun Mihanović i 19. stoljeće · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »