Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Antun Šoljan

Indeks Antun Šoljan

Antun Šoljan (Beograd, 1. prosinca 1932. – Zagreb, 9. srpnja 1993.), hrvatski književnik.

24 odnosi: Antologija, Beograd, Drama, Esej, Hrvati, Hrvatska, Hvar, Ironija, Književna kritika, Književnost, Kraljevina Jugoslavija, Kratki izlet (roman Antuna Šoljana), Luka (1992.), Modernizam, Nagrada Vladimir Nazor, Podlistak, Poezija, Roman, Tomislav Radić, Zagreb, 1. prosinca, 1932., 1993., 9. srpnja.

Antologija

Antologija dolazi od grčkih riječi anthos (cvijet) i legein (izabrati).

Novi!!: Antun Šoljan i Antologija · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Antun Šoljan i Beograd · Vidi više »

Drama

Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.

Novi!!: Antun Šoljan i Drama · Vidi više »

Esej

Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.

Novi!!: Antun Šoljan i Esej · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Antun Šoljan i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Antun Šoljan i Hrvatska · Vidi više »

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Novi!!: Antun Šoljan i Hvar · Vidi više »

Ironija

Ironija (grč. εἰρωνεία, eironeia.

Novi!!: Antun Šoljan i Ironija · Vidi više »

Književna kritika

Književna kritika je dio znanosti o književnosti, koja osim kritike, obuhvaća i književnu teoriju i književnu povijest.

Novi!!: Antun Šoljan i Književna kritika · Vidi više »

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Novi!!: Antun Šoljan i Književnost · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Novi!!: Antun Šoljan i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Kratki izlet (roman Antuna Šoljana)

Kratki izlet, roman hrvatskoga književnika Antuna Šoljana.

Novi!!: Antun Šoljan i Kratki izlet (roman Antuna Šoljana) · Vidi više »

Luka (1992.)

Luka, hrvatski dugometražni film iz 1992. godine.

Novi!!: Antun Šoljan i Luka (1992.) · Vidi više »

Modernizam

Modernizam je dinamičan i relativan pojam koji se koristi da se označe suvremene pojave u književnosti, umjetnosti, odnosno ono što je novo, inovativno u odnosu na tradiciju.

Novi!!: Antun Šoljan i Modernizam · Vidi više »

Nagrada Vladimir Nazor

Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.

Novi!!: Antun Šoljan i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »

Podlistak

Podlistak ili feljton (fra. feuilleton) pripada publicističkoj vrsti.

Novi!!: Antun Šoljan i Podlistak · Vidi više »

Poezija

Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.

Novi!!: Antun Šoljan i Poezija · Vidi više »

Roman

Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.

Novi!!: Antun Šoljan i Roman · Vidi više »

Tomislav Radić

Tomislav Radić (Zagreb, 8. prosinca 1940. – Zagreb, 7. ožujka 2015.), hrvatski redatelj, producent i scenarist.

Novi!!: Antun Šoljan i Tomislav Radić · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Antun Šoljan i Zagreb · Vidi više »

1. prosinca

1.

Novi!!: Antun Šoljan i 1. prosinca · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

Novi!!: Antun Šoljan i 1932. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Antun Šoljan i 1993. · Vidi više »

9. srpnja

9.

Novi!!: Antun Šoljan i 9. srpnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »