Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Arboretum Trsteno

Indeks Arboretum Trsteno

nimfe Arboretum Trsteno najstariji je spomenik vrtne arhitekture u Hrvatskoj i jedini arboretum u Hrvatskoj koji se nalazi na jadranskoj obali.

93 odnosi: Alepski bor, Amerika, Arboretum, Avokado, Azija, Azijska platana, Bambus, Barokna arhitektura, Bijeli grab, Cikas, Cvijeta Zuzorić, Domovinski rat, Drvenasta mlječika, Dubrovačko-neretvanska županija, Dubrovnik, Dvorežnjasti ginko, Elafitski otoci, Eukaliptus, Europa, Fontana, Gučetići, Gumijevac, HBO, Hrast medunac, Hrast plutnjak, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Igra prijestolja (televizijska serija), Jadransko more, Jasen, Jasmin, Kalifornijska lepezasta palma, Kamforovac, Kanarska datulja, Lavanda, Libanonski cedar, Limun, Ljetnikovac, Lovor, Makija, Maslina, Maslina (biljni rod), Maslinik, Maslinovo ulje, Mediteranska lepezasta palma, Mezozoik, Mirko Vidaković, Mlin, Mogranj, ..., Neptun (mitologija), Nikola Vitov Gučetić, Nimfa, Palmovke, Park, Porodica (taksonomija), Potres u Dubrovniku 1667., Renesansna arhitektura, Rogač, Romantizam, Ruža, Ružmarin, Sjeme, Slatka naranča, Spomenik prirode, Sredozemlje, Sredozemna klima, Stijena, Stup, Sunčani sat, Sveti Jeronim, Svetolin, Tijesak, Trsteno, Tulipanovac, Vapnenac, Vinova loza, Visoka žumara, Vrsta, Zemljopisne koordinate, 14. stoljeće, 1494., 1498., 15. stoljeće, 1502., 16. stoljeće, 1667., 17. stoljeće, 1736., 19. stoljeće, 1948., 1949., 20. stoljeće. Proširite indeks (43 više) »

Alepski bor

Alepski bor (lat. Pinus halepensis) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Alepski bor · Vidi više »

Amerika

Zemljovid Amerika je grupno ime za kontinente Sjeverna Amerika, Središnja Amerika i Južna Amerika.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Amerika · Vidi više »

Arboretum

Arboretum Trsteno Arboretum Opeka Arboretum je nasad raznovrsnoga domaćega i stranoga drveća i grmlja koji služi za znanstvene, uzgojne i dekorativne svrhe.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Arboretum · Vidi više »

Avokado

Avokado (lat. Persea), biljni rod porodice lovorovki iz tropske Amerike i Azije.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Avokado · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Azija · Vidi više »

Azijska platana

Azijska platana (istočnjačka platana, istočna platana; lat. Platanus orientalis), dugovječno drvo iz roda vodoklena rašireno po jugoistočnoj Europi i jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Azijska platana · Vidi više »

Bambus

Bambus (lat. Bambusa) je rod biljaka iz porodica trava (Poaceae) s preko 150 vrsta.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Bambus · Vidi više »

Barokna arhitektura

Francesco Borromini, Fasada crkve ''Sv. Karlo na četiri fontane'' u Rimu. Barokna arhitektura, arhitektonsko stvaralaštvo krajnje dinamiziranih obilježja nastalo u razdoblju poslije renesanse.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Barokna arhitektura · Vidi više »

Bijeli grab

Bijeli grab (bjelograb, bjelograbić, primorski grab lat. Carpinus orientalis) je vrsta brezovke iz roda grabova.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Bijeli grab · Vidi više »

Cikas

Cikas (lat. Cycas) jedini rod porodice cikasovki (Cycadaceae) kojemu pripada oko 115 vrsta vazdazelenog grmlja i drveća u tropskoj Aziji, istočnoj Africi, Polineziji i sjevernoj Australiji.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Cikas · Vidi više »

Cvijeta Zuzorić

Cvijeta Zuzorić (u izvorima na talijanskom Flora Zuzori, Floria Zuzzeri) (Dubrovnik, oko 1552. – Ancona, 1648.), hrvatska pjesnikinja.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Cvijeta Zuzorić · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Domovinski rat · Vidi više »

Drvenasta mlječika

Drvenasta mlječika (drvolika mlječika, lat. Euphorbia dendroides), mediteranski grm iz porodice mlječikovki.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Drvenasta mlječika · Vidi više »

Dubrovačko-neretvanska županija

Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Dubrovačko-neretvanska županija · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Dubrovnik · Vidi više »

Dvorežnjasti ginko

Dvorežnjasti, dvolapi ili dvokrpi ginko ili japanska lijeska (lat. Ginkgo biloba) je jedinstvena vrsta stabla bez živih bliskih srodnika.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Dvorežnjasti ginko · Vidi više »

Elafitski otoci

Elafiti su skupina otoka smještenih zapadno od Dubrovnika.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Elafitski otoci · Vidi više »

Eukaliptus

Eukaliptus (lat. Eucalyptus), rod vazdazelenog grmlja i drveća porijeklom je iz Tasmanije i Australije.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Eukaliptus · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Europa · Vidi više »

Fontana

Za rijeku pogledaj: Česma (rijeka). Fontana Trevi u Rimu. Rijeke. Ivan Meštrović: Zdenac života. Fontana Jet d'Eau, Ženeva, Švicarska. Fontana "Vila Velebita" u Gospiću. Čakovca Fontana (tal., prema lat. fons: izvor) ili vodoskok, je arhitektonski oblikovana, često kiparski obrađena, građevina namjenske (voda za piće) i estetske (ukrašavanje gradskih trgova, parkova i vrtova) funkcije u koji pritječe voda iz prirodnih izvora ili iz rezervoara i vodovodnih instalacija.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Fontana · Vidi više »

Gučetići

Gučetići (Gozze) su stara i velika obitelj dubrovačkih plemića od 10.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Gučetići · Vidi više »

Gumijevac

Gumijevac (Indijska smokva gumovača, lat. Ficus elastica) jest korisno, vazdazeleno drvo iz porodice dudovki porijeklom iz Indije i susjednih država, Nepal, Butan, Burma, Kina, Malezija i Indonezija, danas naturalizirana na Šri Lanki, Antilima i Floridi.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Gumijevac · Vidi više »

HBO

HBO (Home Box Office) je program koji se u Hrvatskoj emitira od 30. rujna 2004. godine.

Novi!!: Arboretum Trsteno i HBO · Vidi više »

Hrast medunac

Hrast medunac (Quercus pubescens) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Hrast medunac · Vidi više »

Hrast plutnjak

Carlos de Bragança: Hrast plutnjak (O Sobreiro). 1905. Hrast plutnjak (lat. Quercus suber) je bjelogorično drvo iz roda hrastova porodice Fagaceae.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Hrast plutnjak · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Hrvatska enciklopedija (LZMK)

Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »

Igra prijestolja (televizijska serija)

Igra prijestolja (eng. Game of Thrones) američka je fantastična dramska televizijska serija autora Davida Benioffa i D. B. Weissa.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Igra prijestolja (televizijska serija) · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Jadransko more · Vidi više »

Jasen

Jasen (lat. Fraxinus) je rod drveća iz porodice Oleaceae.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Jasen · Vidi više »

Jasmin

Jasmin (lat. Jasminum), rod listopadnih i vazdazelenih grmova i penjačica iz porodice Oleaceae.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Jasmin · Vidi više »

Kalifornijska lepezasta palma

Kalifornijska lepezasta palma (Končasta vašingtonija, lat. Washingtonia filifera) Washingtonia filifera, također poznata kao pustinjska lepezasta palma ili kalifornijska lepezasta palma ili kalifornijska palma, cvjetnica je iz porodice palmi (Arecaceae), a porijeklom je iz jugozapadnog SAD-a i Donje Kalifornije.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Kalifornijska lepezasta palma · Vidi više »

Kamforovac

C. verum, listovi C. verum C. oliveri Kamforovac (cimetovac, lat. Cinnamomum), biljni rod iz porodice lovorovki kojemu pripada preko 320 vrsta korisnog aromatičnog vazdazelenog drveća i grmlja, od kojih su najpoznatije vrste od kojih se dobiva zaćin cimet, to su pravi ili cejlonski cimetovac (Cinnamomum verum) i kineski cimetovac, C. cassia (sin. C. aromaticum).

Novi!!: Arboretum Trsteno i Kamforovac · Vidi više »

Kanarska datulja

Kanarska datulja (lat. Phoenix canariensis) je vrsta palme dugih perastih listova i zdepastoga debla.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Kanarska datulja · Vidi više »

Lavanda

hvarske lavande Lavanda (despik, despić, trma, tierma, lat., Lavandula) su rod biljaka iz porodice Lamiaceae.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Lavanda · Vidi više »

Libanonski cedar

Libanonski cedar (lat. Cedrus libani) vrsta je cedra autohtona u planinama Mediterana.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Libanonski cedar · Vidi više »

Limun

Limun (lat. Citrus ×limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae) i njegov plod.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Limun · Vidi više »

Ljetnikovac

Ljetnikovac Sorkočević, Komolac Ljetnikovac je luksuzno uređen stambeni objekt za ljetni odmor i razonodu.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Ljetnikovac · Vidi više »

Lovor

Lovor (lovorika, lat. Laurus), rod vazdazelenih grmova ili drveća iz porodice Lauraceae.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Lovor · Vidi više »

Makija

Geografska rasprostranjenost makije. Makija (fr. maqui, šp. maquia, tal. macchia) je najvažniji ekosustav Mediterana koji se sastoji od grmlja i termofilnih biljaka visokih do najviše 4 metra.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Makija · Vidi više »

Maslina

Maslina (uljika, lat. Olea europaea) ime je za suptropsku zimzelenu biljku, porodice maslina (Oleaceae).

Novi!!: Arboretum Trsteno i Maslina · Vidi više »

Maslina (biljni rod)

Olea lancea Olea woodiana, KwaZulu-Natal Masline (Olea), biljni rod iz porodice maslinovki i reda medićolike koji obuhvaća 35 priznatih i jednu nepriznatu vrstu, O. cordulata H.L. Li.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Maslina (biljni rod) · Vidi više »

Maslinik

Maslinik Maslinik je poljodjelsko zemljište koje je zasađeno maslinama i koje se koristi za maslinarstvo.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Maslinik · Vidi više »

Maslinovo ulje

Uljara za proizvodnju maslinovog ulja Maslinovo ulje dobiva se tiještenjem zdravog ploda stabla masline.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Maslinovo ulje · Vidi više »

Mediteranska lepezasta palma

Mediteranska lepezasta palma (niska žumara, grmasta žumara, lat. Chamaerops humilis) jedina palma u rodu Chamaerops.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Mediteranska lepezasta palma · Vidi više »

Mezozoik

eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Era mezozoika je druga od tri geološke ere fanerozojskog eona.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Mezozoik · Vidi više »

Mirko Vidaković

Mirko pl.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Mirko Vidaković · Vidi više »

Mlin

Majerovo vrilo. Gacke. Moderno kompjutorizirano mlinsko postrojenje za mljevenje žitarica. Koritasti mlin ili holender. Starinjski koritasti mlin ili holender. Moderni koritasti mlin ili holender. Mlin (iz latinskog molina ili molere: mljeti) je stroj za usitnjivanje čvrstoga materijala; također pogon ili poduzeće za mljevenje i proizvodnju brašna i drugih proizvoda od žitarica.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Mlin · Vidi više »

Mogranj

Mogranj (nar, granat, šipak, lat. Punica), maleni biljni rod s dvije vrste listopadnog grmlja i drveća iz porodice vrbičevki, najvažniji predstavnik je obični mogranj (Punica granatum), koje potječe iz jugozapadne Azije, odakle proširio po Sredozemlju, a zatim i po cijelome svijetu.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Mogranj · Vidi više »

Neptun (mitologija)

Angelo Bronzino: Neptun, drži trozup u ruci U rimskoj mitologiji, Neptun (latinski Neptunus) je starorimski bog mora i potresa.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Neptun (mitologija) · Vidi više »

Nikola Vitov Gučetić

Nikola Vitov Gučetić (1549. – 1610.) dubrovački je plemić, filozof, znanstvenik, političar i polihistor, te jedan od najumnijih i najvažnijih Dubrovčana svoga vremena.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Nikola Vitov Gučetić · Vidi više »

Nimfa

William-Adolphe Bouguereau: Nimfe, 1878. Nimfe (grč., númphê: djevojka) u grčkoj mitologiji snage su prirode utjelovljene u polubožanske mlade žene.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Nimfa · Vidi više »

Palmovke

Palmovke ili palme (prije Palmae) predstavljaju biljnu porodicu jednosupnica (Monocotyledones), kojoj pripada oko 2800 vrsta, i jedini je predstavnik u redu palmolike (Arecales).

Novi!!: Arboretum Trsteno i Palmovke · Vidi više »

Park

Park Champ de Mars u Parizu Kraljevski park u Sydneyu Park kraljice Elizabete u Vancouveru Čakovcu Park je dio grada ili naselja u kojem se nalazi održavano zelenilo.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Park · Vidi više »

Porodica (taksonomija)

Porodica (lat. Familia) u biološkoj klasifikaciji označava jednu od hijerarhijskih razina, a može biti kategorija (rang) ili svojta (takson).

Novi!!: Arboretum Trsteno i Porodica (taksonomija) · Vidi više »

Potres u Dubrovniku 1667.

Potres u Dubrovniku 1667. godine jedan je od najjačih potresa koji su pogodili neko područje današnje Hrvatske.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Potres u Dubrovniku 1667. · Vidi više »

Renesansna arhitektura

tal. 'mali hram'), Rim, 1502. U ovoj maloj crkvi sv. Petra Bramante sažeo je sve vrijednosti renesansne arhitekture. Renesansna arhitektura je razdoblje u povijesti arhitekture između 15.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Renesansna arhitektura · Vidi više »

Rogač

Rogač (lat. Ceratonia), roščić, rožić, kaluber, slatka kožica, rožičak, komiški goroc,Irma Kovačić - "Kad otok putuje" rod korisnog, vazdazelenog grmlja ili drveća kojemu je dugo pripisivana samo vrsta Ceratonia siliqua, a 1980.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Rogač · Vidi više »

Romantizam

Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Romantizam · Vidi više »

Ruža

Ruža (lat. Rosa) ili prave ruže je naziv za rod višegodišnjeg drvenastog bilja iz porodice Ružovki (Rosaceae).

Novi!!: Arboretum Trsteno i Ruža · Vidi više »

Ružmarin

Ružmarin (rozmarin, rusmarin, lužmarin, žmurod, ruzman, rožmarin, zimorad, lat. Salvia rosmarinus, sin. Rosmarinus officinalis), biljka čije ime potječe od latinskog ros (rosa) i marinus (more), odnosno "morska rosa", što govori da je za njegov rast vrlo povoljan povjetarac s mora, koji donosi vlagu.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Ružmarin · Vidi više »

Sjeme

Sjeme crvene paprike Sjeme je nosilac života.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Sjeme · Vidi više »

Slatka naranča

Slatka naranča (lat. Citrus ×aurantium f. aurantium; sin. Citrus ×sinensis) je biljka iz porodice Rutaceae.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Slatka naranča · Vidi više »

Spomenik prirode

Spomenik prirode: Cono de Arita (Salta, Argentina) Plitvička jezera Spomenik prirode ili prirodna baština je element prirode koji je nekim aktom države stavljen pod zaštitu kako bi se očuvale njegove izvorne prirodne vrijednosti.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Spomenik prirode · Vidi više »

Sredozemlje

Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Sredozemlje · Vidi više »

Sredozemna klima

Područja mediteranske klime Mediteranska klima je svaka klima koja nalikuje klimi zemalja mediteranskog bazena koji čini polovinu površine s tim tipom klime širom svijeta.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Sredozemna klima · Vidi više »

Stijena

Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Stijena · Vidi više »

Stup

Ateni Stup (grčki: stílos) je vertikalni konstruktivni element u arhitekturi, nosač kružnog presjeka koji slobodno stoji.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Stup · Vidi više »

Sunčani sat

Sunčani sat Sunčani sat u Varšavi Sunčani sat u Krku Sunčani sat je astronomska naprava koja pokazuje položaj sunca na nebu.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Sunčani sat · Vidi više »

Sveti Jeronim

Rubens: ''Sveti Jeronim'' alt.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Sveti Jeronim · Vidi više »

Svetolin

Svetolin (svetolina, santolina; lat. Santolina), rod zimzelenih grmova iz porodice glavočika, dio podtribusa Santolininae.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Svetolin · Vidi više »

Tijesak

Vretenasta portalna ručna preša. Način rada vretenasta tarne ili frikcijske preše. Način rada mehaničke ekscentar preše. Mehanička preša sa zaštitnom pregradom. razvodnika da bi preša radnika, ako jednu ruku odmakne od razvodnika, stroj se odmah zaustavlja. hidrauličke preše. savijačica s 3 valjka. Tradicionalni tijesak s vijkom. Preša ili tijesak (njem. Presse  Mijo Matošević: "Tehnologija obrade i montaže", udžbenik za I razred strojarske struke, Um d.o.o., 2005. Namijenjena je ponajprije tlačnom opterećivanju obratka ili njegovoj deformaciji pravocrtnim gibanjem malja ili drugog alata prema radnomu stolu. Jednostavna drvena preša s navojnim vretenom od davnine je služila za cijeđenje grožđa, uljarica i slično, a prvi tiskarski strojevi također su bili jednostavne preše kojima se drvena ploča sa slovima pritiskala na papir. Za potrebe obrta i industrije razvijen je niz preša različitih po konstrukciji, namjeni i pritisku. Prema izvedbi razlikuju se vretenasta, mehanička i hidraulička preša. Preša je alatni stroj konstruiran za primjenu vrlo velike snage za oblikovanje ili rezanje materijala. Preše se izrađuju u rasponu od malih ručnih do velikih industrijskih postrojenja. Odlikuje ih mirniji rad od batova, te sa zato mogu koristiti većim silama.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Tijesak · Vidi više »

Trsteno

Trsteno je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Trsteno · Vidi više »

Tulipanovac

Tulipanovac (lat. Liriodendron), maleni bljni rod iz porodice magnolijevki.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Tulipanovac · Vidi više »

Vapnenac

Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).

Novi!!: Arboretum Trsteno i Vapnenac · Vidi više »

Vinova loza

Vinova loza (lat. Vitis vinifera) biljka je iz porodice Vitaceae.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Vinova loza · Vidi više »

Visoka žumara

Visoka žumara (lat. Trachycarpus fortunei) palma je roda Trachycarpus iz sjevernog Mjanmara i Kine, visoka oko 10 metara, a u engleskom jeziku nazvana i kineskom vjetrenjačom.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Visoka žumara · Vidi više »

Vrsta

Vrsta (species) u biologiji označava skup međusobno genetski sličinih jedinki.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Vrsta · Vidi više »

Zemljopisne koordinate

Zemljopisne koordinate na sferi Zemljopisne koordinate su veličine koje određuju položaj neke točke na Zemljinoj površini, tj.

Novi!!: Arboretum Trsteno i Zemljopisne koordinate · Vidi više »

14. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Arboretum Trsteno i 14. stoljeće · Vidi više »

1494.

Bez opisa.

Novi!!: Arboretum Trsteno i 1494. · Vidi više »

1498.

Bez opisa.

Novi!!: Arboretum Trsteno i 1498. · Vidi više »

15. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Arboretum Trsteno i 15. stoljeće · Vidi više »

1502.

1502. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Arboretum Trsteno i 1502. · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Arboretum Trsteno i 16. stoljeće · Vidi više »

1667.

Bez opisa.

Novi!!: Arboretum Trsteno i 1667. · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Arboretum Trsteno i 17. stoljeće · Vidi više »

1736.

Bez opisa.

Novi!!: Arboretum Trsteno i 1736. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Arboretum Trsteno i 19. stoljeće · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Arboretum Trsteno i 1948. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: Arboretum Trsteno i 1949. · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Arboretum Trsteno i 20. stoljeće · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Botanički vrt Trsteno.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »