Brže od pregledniku!
47 odnosi: Aix, Albi, Autokefalna Crkva, Avignon, Bari, Bisceglie, Biskup, Biskupija, Brindisi, Dijon, Episkop (pravoslavlje), Foggia, Francuska, Grčki jezik, Hrvatska, Italija, Kanada, Katolička Crkva, Križevačka eparhija, Lecce, Lyon, Manfredonia, Marseille, Matera, Mercedes, Metropolija, Metropolit, Metz, Nadbiskup, Nadbiskupija, Nuncij, Papa, Petar Čule, Potenza, Pravoslavlje, Rimska kurija, Sakrament, San Giovanni Rotondo, Strasbourg, Sufragan, Sveta Stolica, Sveti Red, Tours, Trani, Vieste, Winnipeg, Zadarska nadbiskupija.
Aix
Aix je rod koji sadrži samo dvije vrste patkarica: mandarinku i karolinku.
Novi!!: Nadbiskup i Aix · Vidi više »
Albi
Albi (okcitanski) je grad na jugu Francuske u departamentu Tarn u pokrajini Midi-Pyrénées.
Novi!!: Nadbiskup i Albi · Vidi više »
Autokefalna Crkva
Autokefalna Crkva (''grč.'' autos.
Novi!!: Nadbiskup i Autokefalna Crkva · Vidi više »
Avignon
Avignon (klasični provansalski okcitanski: Avinhon ili Avignoun u mistralijanskom obliku, latinski: Avenio) je grad u Provansi u južnoj Francuskoj, najveći grad i prefektura departmana Vaucluse.
Novi!!: Nadbiskup i Avignon · Vidi više »
Bari
Bari je grad i luka, upravno središte istoimene pokrajine Bari i središte talijanske provincije Puglia s izlazom na Jadransko more.
Novi!!: Nadbiskup i Bari · Vidi više »
Bisceglie
Bisceglie (latinski: Vigiliae) je grad i biskupsko središte u talijanskoj pokrajini Barletta-Andria-Trani u regiji Apulija od 54 877 stanovnika (2011.).
Novi!!: Nadbiskup i Bisceglie · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Nadbiskup i Biskup · Vidi više »
Biskupija
Rimskoga Carstva. Biskupija je u katoličkoj i nekim drugim kršćanskim crkvama upravna prostorna jedinica kojom upravlja biskup.
Novi!!: Nadbiskup i Biskupija · Vidi više »
Brindisi
Brindisi (grčki: Brentèsion ili Vrindhision, latinski: Brundisium) je glavni grad i administrativno središte istoimene pokrajine Brindisi u regiji Apuliji (Puglia) s 91.800 stanovnika; smještena na obali Jadranskog mora, 110 km jugoistočno od Barija.
Novi!!: Nadbiskup i Brindisi · Vidi više »
Dijon
Dijon je grad na istoku Francuske, u pokrajini Burgundiji čija je povijesna prijestolnica.
Novi!!: Nadbiskup i Dijon · Vidi više »
Episkop (pravoslavlje)
Episkop je u pravoslavnoj crkvi vrhovni poglavar episkopije (eparhije), to jest vladika, arhijerej.
Novi!!: Nadbiskup i Episkop (pravoslavlje) · Vidi više »
Foggia
Foggia je grad u Italiji i općina u regiji Apulija, središte istoimene pokrajine Foggia.
Novi!!: Nadbiskup i Foggia · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Nadbiskup i Francuska · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Nadbiskup i Grčki jezik · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Nadbiskup i Hrvatska · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Nadbiskup i Italija · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Nadbiskup i Kanada · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Nadbiskup i Katolička Crkva · Vidi više »
Križevačka eparhija
Križevačka eparhija ili Križevačka biskupija je biskupija grkokatoličke crkve u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji, sa sjedištem u Križevcima.
Novi!!: Nadbiskup i Križevačka eparhija · Vidi više »
Lecce
Lecce (grčki: Luppìu, starogrčki: Ἀλήσιον) je grad i upravno središte istoimene talijanske pokrajine Lecce u regiji Apuliji, jugoistočno od Taranta s 94,772 stanovnika (2008.): smješten je na “peti talijanske čizme” (poluotok Salento).
Novi!!: Nadbiskup i Lecce · Vidi više »
Lyon
Lyon je glavni grad francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes, a nakon Pariza i Marseillea treći je po veličini grad u Francuskoj.
Novi!!: Nadbiskup i Lyon · Vidi više »
Manfredonia
Manfredonia je grad u talijanskoj pokrajini Foggia u regiji Apulija.
Novi!!: Nadbiskup i Manfredonia · Vidi više »
Marseille
Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.
Novi!!: Nadbiskup i Marseille · Vidi više »
Matera
Matera je grad i istoimena pokrajina u regiji Basilicata, na jugu Italije.
Novi!!: Nadbiskup i Matera · Vidi više »
Mercedes
*Mercedes (ime), žensko osobno ime.
Novi!!: Nadbiskup i Mercedes · Vidi više »
Metropolija
Zemljovid crkvenih pokrajina, metropolija i biskupija u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj Metropolija (grč. mētrópolis.
Novi!!: Nadbiskup i Metropolija · Vidi više »
Metropolit
Metropolit, metropolita ili mitropolit (grč. metropolites: stanovnik metropole), visoki crkveni dostojanstvenik u Katoličkoj i Pravoslavnoj crkvi.
Novi!!: Nadbiskup i Metropolit · Vidi više »
Metz
Metz je grad u sjeveroistočnom dijelu Francuske, administrativno središte pokrajine Lorraine i prefektura departmana Moselle.
Novi!!: Nadbiskup i Metz · Vidi više »
Nadbiskup
Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.
Novi!!: Nadbiskup i Nadbiskup · Vidi više »
Nadbiskupija
Nadbiskupija, oblik je biskupije u Katoličkoj Crkvi, na čijemu se čelu nalazi nadbiskup.
Novi!!: Nadbiskup i Nadbiskupija · Vidi više »
Nuncij
Nuncij (lat. nuntius - glasnik, vjesnik), odnosno apostolski nuncij, papinski je poslanik pri nekoj vladi, odnosno stalni diplomatski predstavnik Svete Stolice pri nekoj državi s kojom Sveta Stolica ima regularne diplomatske odnose.
Novi!!: Nadbiskup i Nuncij · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Nadbiskup i Papa · Vidi više »
Petar Čule
Petar Čule (Kruševo, 18. veljače 1898. – Mostar, 29. srpnja 1985.) bio je prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup mostarsko-duvanjski i trajni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski od 1942. do umirovljenja 1980. godine.
Novi!!: Nadbiskup i Petar Čule · Vidi više »
Potenza
Potenza je grad na jugu Italije, glavni grad talijanske regije Basilicata (bivša Lucania), kao i istoimene pokrajine Potenza.
Novi!!: Nadbiskup i Potenza · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Nadbiskup i Pravoslavlje · Vidi više »
Rimska kurija
Rimska kurija (lat. Curia Romana) ili Rimski dvor najviše je upravno tijelo u Katoličkoj Crkvi koje se bavi upravljanjem Crkvenih poslova i služi kao pomoć papi u upravljanju Crkvom.
Novi!!: Nadbiskup i Rimska kurija · Vidi više »
Sakrament
Rogier van der Weyden: ''Sedam svetih sakramenata'' Lasinji. Sakrament (lat. sacramentum: zakletva, prisega) je osjetni i djelotvorni znak Božje milosti u kršćanstvu, vidljiv, učinkovit, posvetiteljski i djelatan znak Božje ljubavi i milosti.
Novi!!: Nadbiskup i Sakrament · Vidi više »
San Giovanni Rotondo
San Giovanni Rotondo je grad u talijanskoj pokrajini Foggia u regiji Apulija od 26 822 stanovnika.
Novi!!: Nadbiskup i San Giovanni Rotondo · Vidi više »
Strasbourg
Strasbourg (elzaški: Strossburi; njemački: Straßburg) grad je na istoku Francuske, na lijevoj strani Rajne.
Novi!!: Nadbiskup i Strasbourg · Vidi više »
Sufragan
Sufragan je u Katoličkoj Crkvi nadbiskupu ili metropolitu podređeni biskup i/ili biskupija.
Novi!!: Nadbiskup i Sufragan · Vidi više »
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Novi!!: Nadbiskup i Sveta Stolica · Vidi više »
Sveti Red
6.
Novi!!: Nadbiskup i Sveti Red · Vidi više »
Tours
Tours je grad u središnjoj Francuskoj, u regiji Centre, prefektura departmana Indre-et-Loire.
Novi!!: Nadbiskup i Tours · Vidi više »
Trani
Trani (latinski: Turenum) je jedan od tri glavna grada talijanske provincije Barletta-Andria-Trani u regiji Apulija s 55.786 stanovnika.
Novi!!: Nadbiskup i Trani · Vidi više »
Vieste
Vieste je turistički gradić u talijanskoj pokrajini Foggia u regiji Apulija od 13 619 stanovnika.
Novi!!: Nadbiskup i Vieste · Vidi više »
Winnipeg
Winnipeg je glavni i najveći grad u pokrajini Manitobi, Kanada.
Novi!!: Nadbiskup i Winnipeg · Vidi više »
Zadarska nadbiskupija
Zadarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis Iadrensis) je rimokatolička nadbiskupija utemeljena još u antici kao biskupija.
Novi!!: Nadbiskup i Zadarska nadbiskupija · Vidi više »
