Brže od pregledniku!
18 odnosi: Atol, Delta, Epikontinentalni pojas, Glavni tajnik Ujedinjenih naroda, Hrvatska, Hrvatski hidrografski institut, Isključivi gospodarski pojas, Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora, Nautička milja, Otočna država, Otok, Otvoreno more, Pravo mora, Rijeka, Teritorijalno more, Unutarnje morske vode, Vanjski pojas, Zemljopisne koordinate.
Atol
Charlesu Darwinu Atol je prstenasti koraljni greben.
Novi!!: Polazna crta i Atol · Vidi više »
Delta
Delta (grčki srednji rod: Δέλτα; veliko slovo Δ; malo slovo δ) četvrto je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 4.
Novi!!: Polazna crta i Delta · Vidi više »
Epikontinentalni pojas
Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Kontinentski šelf (kontinentski prag, priobalni rub, epikontinentski rub, kontinentska površina, neritik) je geomorfološki oblik reljefa morskog dna.
Novi!!: Polazna crta i Epikontinentalni pojas · Vidi više »
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda na čelu je Tajništva Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Polazna crta i Glavni tajnik Ujedinjenih naroda · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Polazna crta i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski hidrografski institut
Hrvatski hidrografski institut (kratica: HHI) javna je ustanova za obavljanje hidrografske djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
Novi!!: Polazna crta i Hrvatski hidrografski institut · Vidi više »
Isključivi gospodarski pojas
Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Isključivi gospodarski pojas je područje koje se nalazi izvan teritorijalnog mora i uz njega, podvrgnuto je posebnom pravnom režimu na temelju kojega obalne države ima pravo vršiti svoja suverena prava.
Novi!!: Polazna crta i Isključivi gospodarski pojas · Vidi više »
Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora
Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora (eng. The United Nations Convention on Law of the Sea; kratica: UNCLOS) je sporazum kojeg je usvojila Treća konferencija Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS III) i ona je otvorena za potpisivanje, zajedno sa Završnim aktom Konferencije, u Montego Bayu, Jamajka, 10. prosinca 1982. Konvencija je stupila na snagu 16. studenog 1994., a Republika Hrvatska je položila odgovarajuću notifikaciju o sukcesiji kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda 5. travnja 1995. Sporazum o primjeni XI.
Novi!!: Polazna crta i Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora · Vidi više »
Nautička milja
Nautička milja ili morska milja je jedinica za mjerenje duljine.
Novi!!: Polazna crta i Nautička milja · Vidi više »
Otočna država
Otočne države u svijetu Otočna država je država koja se u potpunosti sastoji od jednog, više otoka ili samo dijela jednog otoka i ne pripada ni jednom dijelu kopna nekog kontinenta.
Novi!!: Polazna crta i Otočna država · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Polazna crta i Otok · Vidi više »
Otvoreno more
Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Otvoreno more prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora, obuhvaća sve dijelove mora koji nisu uključeni u isključivi gospodarski pojas, teritorijalno more ili unutrašnje vode neke države, ili u arhipelaške vode neke arhipelaške države.
Novi!!: Polazna crta i Otvoreno more · Vidi više »
Pravo mora
Pravo mora dio je međunarodnog prava koji sadržava pravila o razgraničenju pojedinih dijelova mora i pravnom režimu u njima, o pravima i obvezama država u svezi s različitim uporabama mora i iskorištavanjem prirodnih bogatstava.
Novi!!: Polazna crta i Pravo mora · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Polazna crta i Rijeka · Vidi više »
Teritorijalno more
Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Teritorijalno more ili teritorijalne vode je morski pojas širok 12 morskih milja, računajući od polazne crte u smjeru pučine.
Novi!!: Polazna crta i Teritorijalno more · Vidi više »
Unutarnje morske vode
Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Unutarnje morske vode obalne države su vode koje se nalaze od polazne crte teritorijalnog mora u smjeru kopna.
Novi!!: Polazna crta i Unutarnje morske vode · Vidi više »
Vanjski pojas
Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Vanjski pojas je pojas mora koji se nalazi uz teritorijalno more, u kojem obalna država može vršiti nadzor potreban da bi.
Novi!!: Polazna crta i Vanjski pojas · Vidi više »
Zemljopisne koordinate
Zemljopisne koordinate na sferi Zemljopisne koordinate su veličine koje određuju položaj neke točke na Zemljinoj površini, tj.
Novi!!: Polazna crta i Zemljopisne koordinate · Vidi više »
