Brže od pregledniku!
104 odnosi: Arheološki muzej Istre, Arheološki muzej u Splitu, Arheološki muzej u Zagrebu, Arhitektura, Arhiv, Đakovo, Šibenik, Županja, Čakovec, Banka, Baranja, Benediktinci, Bjelovar, Bol (Splitsko-dalmatinska županija), Cres, Dominikanci, Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku, Domovinski rat, Državni arhiv u Gospiću, Državni arhiv u Osijeku, Državni arhiv u Pazinu, Državni arhiv u Rijeci, Državni arhiv u Splitu, Državni arhiv u Zagrebu, Etnografski muzej Zagreb, Franjevačka crkva i samostan sv. Ante na Poljudu, Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku, Franjevački samostan i crkva u Samoboru, Gospodarstvo, Grad, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska književnost, Hrvatski školski muzej, Hrvatski športski muzej, Hrvatski željeznički muzej, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski prirodoslovni muzej, Hvar, Ilok, Imotski, Jastrebarsko, Karlovac, Klanjec, Kloštar Ivanić, Knin, Knjižnice grada Zagreba, ..., Košljun, Koprivnica, Korčula, Krapanj, Krapina, Križevci, Krk, Labin, Makarska, Međimurska županija, Muzej grada Splita, Muzej grada Zagreba, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Muzej Mimara, Muzej za umjetnost i obrt, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu, Nadbiskupski arhiv u Splitu, Nova Gradiška, Omiš, Općina, Orebić, Požega, Poreč, Povijesni i pomorski muzej Istre, Rab, Rim, Rovinj, Senj, Sisak, Slavonija, Slavonski Brod, Srijem, Stari Grad, Sveti Ivan Zelina, Sveučilišna knjižnica u Puli, Sveučilišna knjižnica u Rijeci, Sveučilišna knjižnica u Splitu, Svijet, Tehnički muzej Nikola Tesla, Trakošćan, Trogir, Trsat, Valpovo, Varaždin, Varaždinske Toplice, Velika Gorica, Vinkovci, Virovitica, Vis, Vukovar, Zadar, Znanstvena knjižnica Zadar, 1999.. Proširite indeks (54 više) »
Arheološki muzej Istre
Arheološki muzej Istre je specijalni muzej osnovan 1902. godine u Puli.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Arheološki muzej Istre · Vidi više »
Arheološki muzej u Splitu
Arheološki muzej u Splitu, najstariji je muzej u Hrvatskoj, osnovan davne 1820. godine dekretom Dalmatinske vlade u Zadru.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Arheološki muzej u Splitu · Vidi više »
Arheološki muzej u Zagrebu
Antička zbirka Arheološki muzej u Zagrebu samostalno djeluje od 1939. godine, do tada je djelovao u sastavu Narodnog muzeja.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Arheološki muzej u Zagrebu · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Arhitektura · Vidi više »
Arhiv
Arhiv (lat. arcivum, arcivium, archivum, archivium: magistrat), kao etimon javlja se i (grč. ἀρχή: početak, vrhovna vlast).
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Arhiv · Vidi više »
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Đakovo · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Šibenik · Vidi više »
Županja
Karta s potencijalnim prvim spomenom Županje. Tabula Hungariae (Lazarusova karta) iz 1528. godine. Županju je lako pronaći ako prvo potražimo prikaz Mohačke bitke blizu sredine karte i zatim idemo kartom vodoravno desno dok ne dođemo do Save. Županja je grad u zapadnom Srijemu.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Županja · Vidi više »
Čakovec
Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Čakovec · Vidi više »
Banka
Banka u Bostonu Banka je ustanova ili radna organizacija koja posreduje u novčanom prometu i novčanim poslovima.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Banka · Vidi više »
Baranja
Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Baranja · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Benediktinci · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Bjelovar · Vidi više »
Bol (Splitsko-dalmatinska županija)
Bol je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Bol (Splitsko-dalmatinska županija) · Vidi više »
Cres
Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Cres · Vidi više »
Dominikanci
Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Dominikanci · Vidi više »
Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku
Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku Dominikanski samostan i crkva vjerski su objekti u gradu Dubrovniku.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Domovinski rat · Vidi više »
Državni arhiv u Gospiću
Državni arhiv u Gospiću ustanova je kulture, osnovana u rujnu 1999. godine sa zadaćom da skrbi, prikuplja i čuva, stručno obrađuje i daje na korištenje arhivsko gradivo.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Državni arhiv u Gospiću · Vidi više »
Državni arhiv u Osijeku
Državni arhiv u Osijeku se nalazi na ulazu u Tvrđu.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Državni arhiv u Osijeku · Vidi više »
Državni arhiv u Pazinu
Zgrada arhiva u ulici Vladimira Nazora 3 Državni arhiv u Pazinu nalazi se u ulici Vladimira Nazora 3 u Pazinu.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Državni arhiv u Pazinu · Vidi više »
Državni arhiv u Rijeci
Državni arhiv u Rijeci Državni arhiv u Rijeci u svojim spremištima čuva pisano povijesno gradivo Kvarnerskoga kraja, Gorskoga kotara i dijela Istre, krajeve koji su imali burnu i bogatu prošlost koja je ostavila obilje pisanih tragova.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Državni arhiv u Rijeci · Vidi više »
Državni arhiv u Splitu
Državni arhiv u Splitu (DAS) osnovan je 1952. godine.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Državni arhiv u Splitu · Vidi više »
Državni arhiv u Zagrebu
Državni arhiv u Zagrebu od 1947. godine nalazi se na Gornjem gradu u Opatičkoj ulici.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Državni arhiv u Zagrebu · Vidi više »
Etnografski muzej Zagreb
Izložak u muzeju. Etnografski muzej u Zagrebu 23. srpnja 1930. Narodne nošnje. Postav prof. Vladimira Tkalčića. Etnografski muzej Zagreb je specijalistički etnografski muzej.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Etnografski muzej Zagreb · Vidi više »
Franjevačka crkva i samostan sv. Ante na Poljudu
Franjevačka crkva i samostan sv.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Franjevačka crkva i samostan sv. Ante na Poljudu · Vidi više »
Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku
Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku Samostan i crkva unutar gradskih zidina počeli su se graditi 1317. godine, a glavnina radova dovršena je u 14. stoljeću.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku · Vidi više »
Franjevački samostan i crkva u Samoboru
Za Franjevački samostan i crkvu u Samoboru smatra se da je među najstarijim franjevačkim samostanima na širem području Zagrebačke nadbiskupije te se prema inventaru smatra najznačajnijim kulturno-povjesnim spomenikom u Samoboru.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Franjevački samostan i crkva u Samoboru · Vidi više »
Gospodarstvo
Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Gospodarstvo · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Grad · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska književnost
Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Hrvatska književnost · Vidi više »
Hrvatski školski muzej
Hrvatski školski muzej jedini je muzej u Hrvatskoj specijaliziran za povijest školstva.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Hrvatski školski muzej · Vidi više »
Hrvatski športski muzej
Hrvatski športski muzej u Zagrebu specijalizirana je muzejska ustanova (športski muzej) s državnim djelokrugom.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Hrvatski športski muzej · Vidi više »
Hrvatski željeznički muzej
Hrvatski željeznički muzej — logotip. Hrvatski željeznički muzej (kratica HŽM) specijalizirani je tehnički muzej, čija se djelatnost ostvaruje prikupljanjem, čuvanjem, zaštitom, stručnom obradom i odgovarajućom prezentacijom željezničkih vozila, strojeva, uređaja, arhivskog gradiva i drugih povijesno obilježenih predmeta vezanih uz nastanak i razvoj željezničkog sustava u Hrvatskoj od 1860.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Hrvatski željeznički muzej · Vidi više »
Hrvatski državni arhiv
Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Hrvatski državni arhiv (skraćeno HDA) je središnja arhivska ustanova nadležna za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj i svijetu.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Hrvatski državni arhiv · Vidi više »
Hrvatski institut za povijest
Hrvatski institut za povijest Platon, rad Rudolfa Valdeca Grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na željeznoj dvorišnoj ogradi, iskovanoj u zagrebačkoj Obrtnoj školi Hrvatski institut za povijest je hrvatska povjesničarska ustanova.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Hrvatski institut za povijest · Vidi više »
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (HMDCDR) se osniva kao javna znanstvena ustanova – specijalizirani arhiv i od interesa je za Republiku Hrvatsku.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata · Vidi više »
Hrvatski povijesni muzej
Hrvatski povijesni muzej nacionalni je povijesni muzej trenutno smješten u Matoševoj ulici 9 na zagrebačkom Gornjem gradu.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Hrvatski povijesni muzej · Vidi više »
Hrvatski prirodoslovni muzej
Hrvatski prirodoslovni muzej središnja je nacionalna ustanova koja se bavi prikupljanjem, stručnom i znanstvenom obradom i prezentiranjem svog fundusa koji svjedoči o razvoju prirode i čovjeka na hrvatskim prostorima.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Hrvatski prirodoslovni muzej · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Hvar · Vidi više »
Ilok
Središte grada Ilok je najistočniji grad u Hrvatskoj, a pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Ilok · Vidi više »
Imotski
Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Imotski · Vidi više »
Jastrebarsko
Jastrebarsko je grad u središnjoj Hrvatskoj koji se nalazi na pola puta između Zagreba i Karlovca.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Jastrebarsko · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Karlovac · Vidi više »
Klanjec
Klanjec je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Klanjec · Vidi više »
Kloštar Ivanić
Kloštar Ivanić je naseljeno mjesto i istoimena općina u blizini Ivanić-Grada, pripada Zagrebačkoj županiji u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Kloštar Ivanić · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Knin · Vidi više »
Knjižnice grada Zagreba
Logo Knjižnica grada Zagreba Knjižnice grada Zagreba Knjižnice grada Zagreba su najveća organizirana mreža narodnih knjižnica u Zagrebu.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Knjižnice grada Zagreba · Vidi više »
Košljun
Košljun, lok.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Košljun · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Koprivnica · Vidi više »
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Korčula · Vidi više »
Krapanj
Otok Krapanj najniži je i najmanji naseljeni otok na Jadranu.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Krapanj · Vidi više »
Krapina
Krapina je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Krapina · Vidi više »
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Križevci · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Krk · Vidi više »
Labin
panorama Labin (lat. Albona) grad je u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Labin · Vidi više »
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Makarska · Vidi više »
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Međimurska županija · Vidi više »
Muzej grada Splita
Muzej grada Splita je kulturna institucija koja se od početka druge polovice 20. stoljeća nalazi u prostoru gotičko-renesansne palače Papalić.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Muzej grada Splita · Vidi više »
Muzej grada Zagreba
Izlošci u muzeju Izlošci Muzej grada Zagreba je opći kulturno-povijesni, gradski muzej koji se sustavno bavi prikupljanjem i obradom predmeta iz gradske prošlosti.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Muzej grada Zagreba · Vidi više »
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika (MHAS), muzejska ustanova smještena na predjelu Meja u Splitu.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika · Vidi više »
Muzej Mimara
Muzej Mimara Muzej Mimara Muzej Mimara nastao je donacijom svjetski poznatog skupljača umjetnina Ante Topića Mimare i njegove supruge Wiltrude Mimare koji je otvoren za javnost 1987.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Muzej Mimara · Vidi više »
Muzej za umjetnost i obrt
Zgrada Muzeja za umjetnost i obrt minijatura Muzej za umjetnost i obrt osnovan je 17. veljače 1880. godine, na inicijativu Društva umjetnosti i njegovog tadašnjeg predsjednika Izidora Kršnjavija kao jedna od prvih institucija takve vrste u Europi.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Muzej za umjetnost i obrt · Vidi više »
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »
Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu
Nadbiskupski arhiv u Zagrebu arhiv je Zagrebačke nadbiskupije.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu · Vidi više »
Nadbiskupski arhiv u Splitu
Nadbiskupski arhiv u Splitu (lat. Archivum dioecesanum Spalati) je arhiv Splitsko-makarske nadbiskupije, danas smješten na adresi Zrinsko-frankopanska 14.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Nadbiskupski arhiv u Splitu · Vidi više »
Nova Gradiška
Crkva Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije Nova Gradiška je grad u Hrvatskoj u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Nova Gradiška · Vidi više »
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Omiš · Vidi više »
Općina
Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Općina · Vidi više »
Orebić
Orebić je naselje i općina u Hrvatskoj, na poluotoku Pelješcu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Orebić · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Požega · Vidi više »
Poreč
Poreč (tal. Parenzo, lat. Parens ili Parentium) je grad na zapadu Hrvatske smješten na zapadnoj obali poluotoka Istre.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Poreč · Vidi više »
Povijesni i pomorski muzej Istre
Povijesni i pomorski muzej Istre (tal. Museo storico e navale dell’Istria) nalazi se na najvišem brežuljku u Puli, na nadmorskoj visini od 32,4 metra, između mora i brežuljaka Arene, Zara i Sv. Mihovila, u adaptiranoj mletačkoj utvrdi.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Povijesni i pomorski muzej Istre · Vidi više »
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Rab · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Rim · Vidi više »
Rovinj
Rovinj (tal. Rovigno, službeno Rovinj-Rovigno) je grad na zapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Rovinj · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Senj · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Sisak · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Slavonija · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Slavonski Brod · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Srijem · Vidi više »
Stari Grad
Stari Grad (tal. Cittàvecchia) grad je na otoku Hvaru u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Stari Grad · Vidi više »
Sveti Ivan Zelina
Sveti Ivan Zelina je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Sveti Ivan Zelina · Vidi više »
Sveučilišna knjižnica u Puli
Sveučilišna knjižnica u Puli je opća znanstvena knjižnica istaknutog regionalnog značaja.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Sveučilišna knjižnica u Puli · Vidi više »
Sveučilišna knjižnica u Rijeci
Spomen ploča na ulazu u Sveučilišnu knjižnicu u Rijeci Sveučilišna knjižnica u Rijeci Sveučilišna knjižnica u Rijeci znanstvena je ustanova koja pored knjižnične, izdavačke, kulturno-obrazovne ima i matično-razvojnu ulogu i zadaću.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Sveučilišna knjižnica u Rijeci · Vidi više »
Sveučilišna knjižnica u Splitu
Nova zgrada Sveučilišne knjižnice na sveučilišnom kampusu Sveučilišna knjižnica u Splitu, znanstvena ustanova i središnja knjižnica Sveučilišta u Splitu koja pribavlja i distribuira izvore informacija za potrebe svih splitskih studija, pružajući korisnicima odgovarajuće uvjete za učenje i studijski rad.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Sveučilišna knjižnica u Splitu · Vidi više »
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Svijet · Vidi više »
Tehnički muzej Nikola Tesla
Tehnički muzej Nikola Tesla u Zagrebu prikazuje povijesni razvoj tehničkih rješenja kojima je čovjek nastojao svladati prostor i vrijeme.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Tehnički muzej Nikola Tesla · Vidi više »
Trakošćan
'''Dvorac Trakošćan''' Dvorac Trakošćan jedan je od najatraktivnijih dvoraca u Hrvatskoj; nalazi se u Varaždinskoj županiji, 12 km sjeveroistočno od Krapine, 30 km jugozapadno od Varaždina; nadmorska visina 250 m. S oko 40.000 posjetitelja godišnje jedan je od najposjećenijih hrvatskih dvoraca.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Trakošćan · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Trogir · Vidi više »
Trsat
Grafika Rijeke i Trsata Trsat (tal. Tersatto) je naselje i mjesni odbor grada Rijeke. S crkvom Blažene Djevice Marije te franjevačkim samostanom, najstarije je marijansko svetište u Hrvatskoj.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Trsat · Vidi više »
Valpovo
Valpovo je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Valpovo · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Varaždin · Vidi više »
Varaždinske Toplice
Varaždinske Toplice su grad u Hrvatskoj, u Varaždinskoj županiji.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Varaždinske Toplice · Vidi više »
Velika Gorica
Velika Gorica iz zraka. Velika Gorica je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pripada Zagrebačkoj županiji, te je u županiji najveći grad po veličini i broju stanovništva.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Velika Gorica · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Vinkovci · Vidi više »
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Virovitica · Vidi više »
Vis
Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Vis · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Vukovar · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Zadar · Vidi više »
Znanstvena knjižnica Zadar
Znanstvena knjižnica Zadar djeluje od 1855. godine.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i Znanstvena knjižnica Zadar · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Arhivi u Hrvatskoj i 1999. · Vidi više »
