Brže od pregledniku!
136 odnosi: Acamapichtli, Acapulco, Acolhua, Ahuitzotl, Amaranth, Atlantida, Atlantski ocean, Axayacatl, Aztlán, Žrvanj, Čalčiulikve, Čantiko, Bakar, Bazalt, Chimalpopoca, Cihuacoatl, Cuauhtémoc, Cuitláhuac, Engleski jezik, Fauna, Flora, Gljive, Grah, Gvatemala, Hernán Cortés, Hram, Huitzilihuitl, Iroquois Indijanci, Itzcoatl, Jaguar, Kakaovac (biljna vrsta), Kalendar, Kasta, Kaučuk, Keramika, Klima, Koža, Konfederacija, Kositar, Kralj, Kristofor Kolumbo, Kukuruz, Mariachi, Med, Meksiko, Mictlantecuhtli, Mixcoatl, Montezuma I., Montezuma II., Novac, ..., Obrazovanje, Otomí, Pamuk, Papige, Papir, Perje, Pleme, Poglavica, Poligamija, Politeizam, Popocatépetl, Porez, Quetzalcoatl, Robovlasništvo, Skulptura, Smaragd, Srce, Stanovništvo, Sunce, Tamjan, Tenochtitlán, Teotihuacán, Tepaneca, Texcoco, Tihi ocean, Tinta, Tirkiz, Tizoc, Tlahuixcalpantecuhtli, Tlakopanci, Tlatluikanci, Tlaxcala, Tlaxcalteca, Tosi, Trgovina, Ulja, Voće, Xiuhtecuhtli, Xochimilca, Xochimilco, Xolotl, Zakon, Zlato, 1111., 1163., 1168., 1200., 1250., 1299., 1300., 1315., 1323., 1325., 1358., 1372., 1375., 1395., 1406., 1407., 1411., 1418., 1426., 1428., 1445., 1458., 1465., 1478., 1486., 1491., 1492., 1495., 1498., 15. stoljeće, 1500., 1502., 1503., 1516., 1519., 1520., 1521., 1585., 1589., 16. stoljeće, 1790., 600., 856.. Proširite indeks (86 više) »
Acamapichtli
Acamapichtli (nahuatl: Ācamāpichtli.
Novi!!: Asteci i Acamapichtli · Vidi više »
Acapulco
Acapulco (službeno Acapulco de Juárez) je grad na tihooceanskoj obali Meksika.
Novi!!: Asteci i Acapulco · Vidi više »
Acolhua
Nezahualcoyotl, vladar-umjetnik, bio je poznati pjesnik i najpoznatiji vladar Akolhuanaca. Acolhua (pl. Acolhuas. Nazivani u anglofonskoj literaturi Texcocans i Tezcucans. Po hrvatskoj literaturi mogu se naći nazivi Akolhuanci i Tezkukanci).- Jedno od tri plemena iz saveza Asteka čije je sjedište bio grad Texcoco na istoimenom jezeru u Dolini Mexica.
Novi!!: Asteci i Acolhua · Vidi više »
Ahuitzotl
Ahuitzotl Ahuitzotl († 1502.), osmi astečki car, tlatoani Tenochtitlána (1486. – 1502.). Bio je sin princa Tezozomoca i princeze Atotoztli II. te brat astečkih careva Axayacatla i Tizoca, kojega je vjerojatno dao ubiti i odstraniti s prijestolja zbog njegove slabe i neuspješne vladavine koja je oslabila snagu Carstva.
Novi!!: Asteci i Ahuitzotl · Vidi više »
Amaranth
"Amaranth" je drugi singl s albuma Dark Passion Play finskog simfonijskog metal Nightwish čiji se sample može čuti na njihovoj službenoj web stranici.
Novi!!: Asteci i Amaranth · Vidi više »
Atlantida
Athanasiusa Kirchera (1601. – 1680.) Atlantida (grčki) u grčkoj je mitologiji otok legendarne drevne kulture, o čijem samom postojanju i lokaciji nema čvrstih dokaza.
Novi!!: Asteci i Atlantida · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Asteci i Atlantski ocean · Vidi više »
Axayacatl
Axayacatl (nahuatl. āxāyacatl u značenju „vodeno lice”; španj. Axayácatl) (cca. 1449. – 1481.), šesti astečki car, tlatoani Tenochtitlana (1469. – 1481.). Nastavio je širiti granice Astečkog Carstva.
Novi!!: Asteci i Axayacatl · Vidi više »
Aztlán
Prikaz otoka Aztlána Aztlán (od nahuatl: Aztlán.
Novi!!: Asteci i Aztlán · Vidi više »
Žrvanj
Lhasi (Tibet). Tradicijski se žitarice melju između dvaju hrapavih ili nažlijebljenih mlinskih kamenova, od kojih se jedan okreće i usitnjuje zrnje trenjem i smicanjem (žrvanj). Žrvanj je naprava za ručno mljevenje žita; sastoji se od dvaju cilindričnih kamenova, od kojih je donji nepomičan, a gornji se okreće, te drvenoga postolja.
Novi!!: Asteci i Žrvanj · Vidi više »
Čalčiulikve
Čalčiulikve ("ona koja nosi suknju od žada") je astečka božica ljubavi, ljepote, vode, oluja.
Novi!!: Asteci i Čalčiulikve · Vidi više »
Čantiko
Čantiko Čantiko je u astečkoj mitologiji božica kućne vatre i vulkana.
Novi!!: Asteci i Čantiko · Vidi više »
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Novi!!: Asteci i Bakar · Vidi više »
Bazalt
Bazalt Bazalt u Islandu Bazalt je vrlo česta siva do crna bazična ekstruzivna magmatska stijena.
Novi!!: Asteci i Bazalt · Vidi više »
Chimalpopoca
Chimalpopoca (nahuatl: chimalpopoca; "štit koji se dimi") (Tenochtitlán, 1397. – Azcapotzalco, 1427.) bio je treći astečki tlatoani, vladar grada Tenochtitlána (1416. – 1427.), što je danas Ciudad de México, glavni grad Meksika.
Novi!!: Asteci i Chimalpopoca · Vidi više »
Cihuacoatl
Cihuacoatl, ("žena zmija"; također i Chihucoatl, Ciucoatl) bila je u astečkoj mitologiji jedna od mnogobrojnih božica majčinstva i plodnosti.
Novi!!: Asteci i Cihuacoatl · Vidi više »
Cuauhtémoc
Cuauhtémoc Cuauhtemoc (nahuatl. Cuauhtemotzin, "orao koji pada"; španj. Cuauhtémoc) (?, o. 1495. - ?, 26. veljače 1522.), jedanaesti i posljednji neovisni astečki car, tlatoani Tenochtitlana (1520. – 1521.). Izabran je za novoga vladara nakon smrti Cuitlahuaca 1520. godine.
Novi!!: Asteci i Cuauhtémoc · Vidi više »
Cuitláhuac
Kip cara Cuitlahuaca Cuitláhuac (?, 1476. – Tenochtitlan, listopad 1520.), deseti astečki car, vladar Tenochtitlana (1520.). Vijeće plemića izabrala ga je za novog tlatoanija ("govornik"), nakon što je bijesna masa ljudi pogubila Montezumu II., optužujući ga za pasivan stav prema španjolskim konkvistadorima, koji su preuzeli kontrolu i vlast nad Astečkim Carstvom i zadržali vladara kao marionetsku figuru.
Novi!!: Asteci i Cuitláhuac · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Asteci i Engleski jezik · Vidi više »
Fauna
Shematski primjer faune jednog otoka Fauna (latinski Fauna ili Bona Dea, božica plodnosti starih Rimljana), skupni naziv za sav životinjski svijet neke određene životne sredine, područja; nekog kontinenta, zemlje; kraja, lokaliteta; nekog perioda u prošlosti Zemlje (geološka fauna itd.). Tako se govori o morskoj fauni, slatkovodnoj, kopnenoj, o fauni livada, šuma, močvara, spilja itd.
Novi!!: Asteci i Fauna · Vidi više »
Flora
Flora (latinski flos cvijet), ponekad i cvjetana, ime je za biljni svijet uopće, za razliku od faune – životinjskog svijeta.
Novi!!: Asteci i Flora · Vidi više »
Gljive
Sunčanice Gljive (Fungi) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Asteci i Gljive · Vidi više »
Grah
Grah (fažol, lat. Phaseolus) biljni rod iz porodice mahunarki.
Novi!!: Asteci i Grah · Vidi više »
Gvatemala
Republika Gvatemala država je u Srednjoj Americi, koja izlazi na Tihi ocean i Karipsko more.
Novi!!: Asteci i Gvatemala · Vidi više »
Hernán Cortés
'''Hernán Cortés''' Hernán ili Hernando Cortes (Medellín, Mérida, Ekstremadura, 1485. – Castilleja de la Cuesta, Sevilla, 2. prosinca 1547.), španjolski konkvistador, pustolov i istraživač.
Novi!!: Asteci i Hernán Cortés · Vidi više »
Hram
Grčki hramU svojem osnovnom značenju, hram je građevina posvećena nekom božanstvu, namijenjena obavljanju religijskih obreda.
Novi!!: Asteci i Hram · Vidi više »
Huitzilihuitl
Huitzilíhuitl (od nahuatl: kolibrićevo pero) (Tenochtitlán, o. 1380. - ?, oko 1416.) bio je drugi astečki tlatoani, vladar grada Tenochtitlána, vladao od 1391.
Novi!!: Asteci i Huitzilihuitl · Vidi više »
Iroquois Indijanci
Teritorij Irokeza oko 1650.-te godine Iroquois (Irokezi) /irinakhoiw,.
Novi!!: Asteci i Iroquois Indijanci · Vidi više »
Itzcoatl
Itzcoatl (od nahuatl: "zmija od opsidijana") (Tenochtitlán, 1381. – Tenochtitlán, 1440.) bio je četvrti astečki tlatoani, vladar grada Tenochtitlána.
Novi!!: Asteci i Itzcoatl · Vidi više »
Jaguar
Jaguar Jaguar u prirodi Jaguar u zoološkom vrtu u Edinburghu Jaguar (Panthera onca) je zvijer iz porodice mačaka.
Novi!!: Asteci i Jaguar · Vidi više »
Kakaovac (biljna vrsta)
Kakaovac (Theobroma cacao) je malo (4–8 m visine) zimzeleno stablo iz porodice malvaceae (nekada u pripisivana zastarjeloj porodici Sterculiaceae (lajničevke), rasprostranjeno duboko u tropskim šumama i tropskim regijama Amerike. Postoje dvije značajnije teorije o podrijetlu divljeg kakaovca. Jedna grupa znanstvenika vjeruje da su originalne jedinke divljeg kakaovca rasle od jugoistočnog Meksika sve do rijeke Amazone, a kasnije bile kultivirane na ravnicama Južne Amerike. Najnovija proučavanja genetike te biljke pokazuju da kakaovac potječe iz tropskih područja Amazone, a poslije ga je čovjek rasprostranio do Srednje, čak i Sjeverne Amerike. Plod (sjeme) kakaovca se koristi za dobivanje kakaa i čokolade. Stari narodi su nekada kao novac koristili kakaovac. Ova biljka danas uspijeva u ravničarskim područjima ispod Anda na visinama od 200–400 m, te oko rijeka Amazone i Orinoco. Za dobar rast i razvoj zahtjeva vlažnu klimu i redovite padaline. Listovi su cjeloviti, 10–40 cm dugi i 5–20 cm široki. Kategorija:Byttnerioideae.
Novi!!: Asteci i Kakaovac (biljna vrsta) · Vidi više »
Kalendar
Aztečki kalendar ili Sunčev kamen Kalendar (kasnolat. calendarium: knjiga rokova, knjiga dospijevanja, od lat. Kalendae: prvi dan u mjesecu, na koji su se morale plaćati dažbine) je skup pravila kojima se određuje odnos između raznih vremenskih intervala: dana, tjedana, mjeseca i godine; popis dana, tjedana i mjeseci u pojedinoj godini, odnosno tablica rasporeda dana u godini.
Novi!!: Asteci i Kalendar · Vidi više »
Kasta
Kasta (lat. castus: krjepostan, čist) je hijerarhijska društvena skupina endogenog i nasljednog karaktera božanskog i kozmičkog podrijetla.
Novi!!: Asteci i Kasta · Vidi više »
Kaučuk
Dobivanje sirovog kaučuka iz drveta Kaučuk (indian. kao.
Novi!!: Asteci i Kaučuk · Vidi više »
Keramika
Crijepovi iz Dubrovnika Keramika u stilu fajanse Tehnička keramika: klizni ležaj Keramika dolazi od starogrčke riječi keramikos (grčki: κεραμικός), a ona je označavala glinu za lončarske predmete.
Novi!!: Asteci i Keramika · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Asteci i Klima · Vidi više »
Koža
slika kože nosoroga izbliza ljudska koža Koža (lat. cutis, dermis, od grč. δέρμα), meki vanjski pokrov kralježnjaka.
Novi!!: Asteci i Koža · Vidi više »
Konfederacija
Konfederacija ili državni savez je na međunarodnom ugovoru osnovana veza više država sa svrhom da se zajednički ostvare određeni ciljevi.
Novi!!: Asteci i Konfederacija · Vidi više »
Kositar
Kositar (od grč. naziva za mineral kasiterit; kassiteros) je srebrnobijela, veoma sjajna, elastična i mekana (tako reći plastična) kovina, niska tališta i visoka vrelišta.
Novi!!: Asteci i Kositar · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Asteci i Kralj · Vidi više »
Kristofor Kolumbo
'''Kristofor Kolumbo''' Kristofor Kolumbo (tal.: Cristoforo Colombo, špa.: Cristóbal Colón, por.: Cristóvão Colombo, latinizirano: Christophorus Columbus) (Genova, između 25. kolovoza i 31. listopada 1451. – Valladolid, 20. svibnja 1506.), istraživač i trgovac koji je preplovio Atlantski ocean i doplovio do Amerike.
Novi!!: Asteci i Kristofor Kolumbo · Vidi više »
Kukuruz
Kukuruz (lat. Zea mays), jednogodišnja biljka iz porodice Poaceae, a porijeklom je iz Srednje Amerike (južni Meksiko i Gvatemala).
Novi!!: Asteci i Kukuruz · Vidi više »
Mariachi
Mariachi je naziv za tipične meksičke glazbene skupine i glazbenike iz savezne države Jalisco.
Novi!!: Asteci i Mariachi · Vidi više »
Med
Med je sladak i gust sok kojeg pčele medarice tvore od nektara koji skupljaju na cvjetovima ili slatkim izlučevinama (medene rose) nekih kukaca.
Novi!!: Asteci i Med · Vidi više »
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Novi!!: Asteci i Meksiko · Vidi više »
Mictlantecuhtli
Mictlantecuhtli (.
Novi!!: Asteci i Mictlantecuhtli · Vidi više »
Mixcoatl
Miškoal Mixcoatl ("zmija od oblaka") ili Kamašli, bog je lova povezan s Mliječnim putem i zvijezdama, u astečkoj mitologiji.
Novi!!: Asteci i Mixcoatl · Vidi više »
Montezuma I.
Montezuma I., poznati i kao Motecuhzoma Ilhuicamina (nahuatl. Motēuczōma Ilhuicamīna.
Novi!!: Asteci i Montezuma I. · Vidi više »
Montezuma II.
Montezuma II. (nahuatl: Motecuhzoma Xocoyotzin) (?, 1470. – Tenochtitlan, 29. lipnja 1520.), bio je deveti i posljednji potpuno neovisni astečki vladar (tlatoani) koji je 1503. godine izabran za vladara.
Novi!!: Asteci i Montezuma II. · Vidi više »
Novac
10.000.000-Maraka (1923) 200-Eura Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba.
Novi!!: Asteci i Novac · Vidi više »
Obrazovanje
Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje. Obrazovanje, naobrazba, izobrazba ili školovanje kao pojam ima višestruko značenje.
Novi!!: Asteci i Obrazovanje · Vidi više »
Otomí
Otomí (Hña-hñu, Hia-Hiu, Hñąhñų, Nąñų, Nųhų, N'yũhu), nekad veoma moćan indijanski narod rasprostranjen po meksičkim državama Querétaro, Hidalgo, Guanajuato, San Luis Potosí, sjeverni Veracruz, sjeverozapadna Puebla, Tlaxcala i država Estado de México.
Novi!!: Asteci i Otomí · Vidi više »
Pamuk
pamuk spreman za berbu berba pamuka u Teksasu stroj za branje Pamuk je mekano vlakno koje raste oko sjemena biljke Gossypium, grma iz tropskih i suptropskih krajeva, uključujući Ameriku, Indiju i Afriku.
Novi!!: Asteci i Pamuk · Vidi više »
Papige
Papige, papagaji (ponekad i prave papige) (Psittacidae) porodica su ptica iz reda papigašica.
Novi!!: Asteci i Papige · Vidi više »
Papir
List papira. papirus (lat. ''Cyperus papyrus''). µm. drevnoj Kini. biljaka. Tiskarski stroj iz 1811. Visoka ili obična smreka (lat. ''Picea abies''). Bukova šuma. biljaka. drvenjače. celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi. Lan (lat. ''Linum usitatissimum''). Juta. Konoplja. bagase. staklenih vlakana. suspenzija koja je upravo sakupljena s ravnog dugog sita. Sljedeći korak je pritiskanje i sušenje. proizvodnju papira (1947.). papirnog stroja sa sušnim valjcima iz 1950. Završni dio papirnog stroja gdje se suši cigaretni papir. proizvodnju papira. Različite vrste kartona. novina. Razni proizvodi od papira: knjiga, sanitarni papir, papirni ručnici, karton, kutija za jaja. Papir (njem. Papier od lat. papyrum, papyrus od grč. πάπυρος: papirus; srednjovj. lat. charta papyri, charta damascena, charta bombycina i drugo) je plošni proizvod dobiven iz vodene suspenzije biljnih vlakana na stroju s finim sitom, koje omogućuje njihovo prepletanje i oblikovanje u vrlo tanak list.
Novi!!: Asteci i Papir · Vidi više »
Perje
Perje Perje je jako diferencirani oblik gornje kože koji je specifično razvio razred ptica.
Novi!!: Asteci i Perje · Vidi više »
Pleme
Pleme je srodna skupina ljudi koja dijeli zajedničku povijest, jezik i teritorij, u nekim slučajevima povezana u šire labave saveze, konfederacije, njima obično jezično srodnim.
Novi!!: Asteci i Pleme · Vidi više »
Poglavica
Poglavica, vođa u naroda s plemenskom organizacijom društva.
Novi!!: Asteci i Poglavica · Vidi više »
Poligamija
Toba Indijanac sa svojim ženama, 1892. Princ Manga Bell sa ženama Poligamija (mnogoženstvo) – od grčkog (πολύς, latinično: pollys) (.
Novi!!: Asteci i Poligamija · Vidi više »
Politeizam
Cornelis van Haarlem: Pad Titana. Mnoštvo politeističkih bogova. Politeizam ili mnogoboštvo je vjera u više bogova.
Novi!!: Asteci i Politeizam · Vidi više »
Popocatépetl
Popocatépetl Popocatépetl (španjolski) ili Popōcatepētl (navatl), poznat još kao El Popo, je vulkan u središnjem Meksiku visine 5 462 metara.
Novi!!: Asteci i Popocatépetl · Vidi više »
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Novi!!: Asteci i Porez · Vidi više »
Quetzalcoatl
Quetzalcoatl i Tezcatlipoca Quetzalcoatl ("pernata zmija") na jeziku astečkog naroda Nahuatl naziv je za pernato zmijoliko božanstvo antičke srednjoameričke kulture.
Novi!!: Asteci i Quetzalcoatl · Vidi više »
Robovlasništvo
mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.
Novi!!: Asteci i Robovlasništvo · Vidi više »
Skulptura
Rijeci. Pietà'' iz 1499. Skulptura (latinski: sculpare.
Novi!!: Asteci i Skulptura · Vidi više »
Smaragd
Smaragd (lat. smaragdus od grč. σμάραγδος) je zeleno obojeni oblik minerala berila (Be3Al2(SiO3)6).
Novi!!: Asteci i Smaragd · Vidi više »
Srce
Presjek građe srca Srce je šuplji mišić, veličine stisnute šake, koji pumpa krv kroz krvne žile.
Novi!!: Asteci i Srce · Vidi više »
Stanovništvo
Zemljovid država po broju stanovništva Stanovništvo je obično ljudska populacija na određenoj geografskoj jedinici, npr.
Novi!!: Asteci i Stanovništvo · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Asteci i Sunce · Vidi više »
Tamjan
Smola tamjana Smola tamjana na žeravici Tamjan (grč. Υθυμήαμα, thymiama, arap. luban, lat. olibanum), aromatska smola drva iz roda Boswellia iz porodice Burseraceae.
Novi!!: Asteci i Tamjan · Vidi više »
Tenochtitlán
Prikaz jezera Texcoco s otokom na kojem se nalazio Tenochtitlan Tenochtitlán (nahuatl. Mēxihco-Tenōchtitlan; španj. Tenochtitlán, izgovor: Tenočtitlan) je bio glavni grad carstva Asteka i plemensko središte Tenočka (Tenochcas), vodećeg astečkog plemena, koje ga je prema legendi osnovalo na mjestu gdje su ugledali orla na kaktusu kako ždere zmiju.
Novi!!: Asteci i Tenochtitlán · Vidi više »
Teotihuacán
Teotihuacán (nahuatl: „Rodno mjesto bogova”) je bio najveće gradsko središte Srednje Amerike tijekom klasičnog razdoblja pretkolumbovske Amerike (200. – 700. god.); s populacijom od 200.000 stanovnika bio je jedan od najvećih gradova na svijetu u to vrijeme.
Novi!!: Asteci i Teotihuacán · Vidi više »
Tepaneca
Tepaneca (Tepanec) /.
Novi!!: Asteci i Tepaneca · Vidi više »
Texcoco
Ruševine Texcoca Texcoco (nahuatl. Tetzcoco, grad kojeg su osnovali Chichimeci u 12. stoljeću na istočnoj obali jezera Texcoco u meksičkoj dolini. Grad je bio značajan u periodu astečke prevlasti i činio je jedan od tri grada Trostrukog Saveza, uz Tenochtitlán i Tlacopan. Najpoznatiji vladar Texcoca bio je Netzahualcoyotl.
Novi!!: Asteci i Texcoco · Vidi više »
Tihi ocean
Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.
Novi!!: Asteci i Tihi ocean · Vidi više »
Tinta
Tinta i pisaće pero. Tinte u boji. šiški. Obje se otopine miješaju neposredno prije upotrebe za proizvodnju tinte (u sredini). lat. ''Diplolepis quercus-folii''). Tinta (tal. tinta ili njem. Tinte od srednjovj. lat. tincta, od lat. tingere: močiti, bojiti) je obojena tekućina koja je u prošlosti služila za pisanje perom, poslije nalivperom, a danas kemijskom olovkom i takozvanim flomasterom, te za ispis na pisačima vezanima uz elektronička računala.
Novi!!: Asteci i Tinta · Vidi više »
Tirkiz
Tirkiz je neproziran poludragi kamen plave do zelene boje, po sastavu hidratizirani fofsfat bakra i aluminija, kemijske formule CuAl6(PO4)4(OH)8·4 H2O.
Novi!!: Asteci i Tirkiz · Vidi više »
Tizoc
Tizoc Tizoc ili Tizocicatzin (Tenochtitlán, o. 1450. - ?, 1486.), sedmi astečki car, tlatoani Tenochtitlana (1481. – 1486.). Upamćen je po kratkoj i neuspješnoj vladavini koja je vjerojatno završila tako što su ga pripadnici astečkog plemstva dali otrovati.
Novi!!: Asteci i Tizoc · Vidi više »
Tlahuixcalpantecuhtli
Tlahuixcalpantecuhtli u kodeksu Telleriano-Remensis. Tlahuixcalpantecuhtli (Tlahuixcalpantec, Tlahuixcalpantecuhtli, Tlahuizcalpantecutli; "señor de la aurora").- astečki bog čiji su simboli bili planet Venera i 'Pernata Zmija' (Quetzalcoatl ili Feathered Serpent).
Novi!!: Asteci i Tlahuixcalpantecuhtli · Vidi više »
Tlakopanci
Tlakopanci (Tlacopanes) /ime dolazi po gradu Tlacopan.
Novi!!: Asteci i Tlakopanci · Vidi više »
Tlatluikanci
Tlatluikanci (Tlatluicans), jedno od sedam plemena Nahuatlaca koje je peto po redu, nakon Culhua (ili guravog naroda) pristigao u Dolinu Meksika.
Novi!!: Asteci i Tlatluikanci · Vidi više »
Tlaxcala
Crkva u Tzompantepecu, Tlaxcala Panorama grada Tlaxcale Unutrašnjost crkve u gradu Tlaxcali Tlaxcala jedna je od 31 saveznih država Meksika, smještena u središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Asteci i Tlaxcala · Vidi više »
Tlaxcalteca
Trojica Tlaškalteka u pratnji Španjolca ulaze u Chalco Tlaxcalteca (Tlascala, Tlascalan, Tlaxcaltec, Tlaxcalteco), nekad snažan indijanski narod nastanjen u vrijeme hispanskog Osvajanja na području današnje meksičke države Tlaxcala.
Novi!!: Asteci i Tlaxcalteca · Vidi više »
Tosi
Tosi ("naša baka"), zvana i Teteo Inan, Tlalli Iyollo, Yoaltícitl ili Temazcalteci, božica je iz astečke mitologije, majka bogova.
Novi!!: Asteci i Tosi · Vidi više »
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Novi!!: Asteci i Trgovina · Vidi više »
Ulja
Maslinovo ulje Motorno ulje Ulja su skupina neutralnih, nepolarnih i lipofilnih tekućina koje se ne miješaju s vodom.
Novi!!: Asteci i Ulja · Vidi više »
Voće
Barceloni Voće je zbirna imenica koja podrazumijeva plodove ili sjemenke najčešće višegodišnjih stabala i grmova koji se uglavnom mogu jesti prijesni.
Novi!!: Asteci i Voće · Vidi više »
Xiuhtecuhtli
Xiuhtecuhtli (nahuatl: "Gospodar tirkizne ") također zvan Huehueteotl ili Stari Bog, astečki bog vatre, za kojeg se smatra da je stvoritelj svega života.
Novi!!: Asteci i Xiuhtecuhtli · Vidi više »
Xochimilca
Xochimilca.- ('narod cvjetnog sjemena' ‘Nation of the Seeds of Flowers,’ ili 'narod plovećih polja' 'People of the Flower Fields'.- Nahua pleme, prvo od plemena Nahuatlaca koje je došlo u Dolinu Mexica i naselilo se na obali jezera Xochimilco ("garden of flowers."). Područje koje su naseljavali pripada današnjem Federalnom Distriktu i državi Morelos. – Nije točno poznato kada su se ovamo naselili ovi prvi Nahue. Zna se da su ih (Mexice) Asteci tamo našli kada su se 1248. (po drugima 1299) naselili u području Chapultepeca. Mexice su mirno živjeli negdje do 1323. Tada su žrtvovali princezu iz plemena Colhua što je dovelo rata. Udružiše se tada plemena Tepaneca, Colhua i Xochimilca i otjeraše Asteke. Veliki dio Asteka je bio zarobljen a ostatak je pobjegao na slano jezero Texcoco. Kasnije se ipak Colhue okrenuše protiv Xochimilca, pridružili su im se na to i Mexice, te je ovaj savez odnio pobjedu na Xochimilcama. – Xochimilca su poznati po tome što su bili duboko religiozan narod, veoma napredan u poljoprivredi. Grad (Xochimilco) podignut u pred-kolonijalno doba, poznat je po svojim plovećim-vrtovima ' chinampas. -Kasne 1500., znači prije Osvajanja, činampasi su se prostirali na nekih 9,000 hektara (22,230 akara 'acres') na jezerima Xochimilco (30 četvornih kilometara) i Chalco. Svaki hektar mogao je hraniti 20 osoba, stoga je ovaj kraj nakon astečkog osvajanja postao tenočtitlanska žitnica. (vidi Aztec).
Novi!!: Asteci i Xochimilca · Vidi više »
Xochimilco
Trajinera gondole na kanalima Xochimilca Xochimilco (nahuatl za „Plutajuća polja cvijeća”) je jedno od 16 okruga (delegaciones) glavnog grada Meksika, Ciudad de Mexica), koji je nakada bio neovisni grad osnovan na južnoj obali istoimenog jezera. Danas se sastoji od 18 četvrti (barrios) i 14 sela (pueblos) koja ih okružuju; na području od 125 km². Iako se okrug Xochimilco nalazi u samom središtu grada Meksika, on se smatra južnim dijelom njegovog povijesnog središta, od kojega je i fizički odvojen oko 28 km. Xochimilco je najpozantiji po svojim kanalima na njima se nalaze vještački poljoprivredni otoci chinampas koji privlače brojne turiste, zbog čega je lokalno stanovništvo organiziralo obilaske u šarenim gondolama (trajineras). Ovi kanali, duljine 170 km, su jedini ostaci nekada kompleksnog sustava Astečkih jezera i kanala koji su se protezali Meksičkom dolinom. Naime, Xochimilco je južni ogranak velikog isušenog jezera Texcoco, gdje su se Azteci naselili na skupini otočića povezanih s čvrstim zemljanim mostovima koje su izvorno napravili Xochimilca indijanci. Zbog toga je Xochimilco, zajedno s povijesnim središtem grada Meksika, upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi 1987. godine kao „svjedočanstvo Asteka da naprave održivo stanište u središtu negostoljubivog krajolika, dok su njegove kolonijalne građevine, sagrađene od 16. stoljeća nadalje, iznimno dobro sačuvane”. Ovaj poluprirodni, a napola umjetni krajolik, sada je ekološki rezervat prirode. No, danas neprestano propadanje njegovih kanala i chiampasa, zbog nezakonite gradnje oko 2.700 građevina koje zagađuju vode na 31 nezakonitom posjedu (na oko 450 ha), dovodi ovu svjetsku baštinu u pitanje. Datoteka:Xohimilco relieve e hidro.png|Karta okruga Xohimilco s istaknutim jezerima i chinampas kanalima Slika:Camas_chinampas.jpg|Suvremeni chinampa vrt Slika:FacadeSnBernadinoXochi1.JPG|Crkva sv. Bernarda u središtu grada Slika:HorserentBNativitasXochi.JPG|Konji u parku Bosque de Nativitas Slika:Claustro de la División de Ciencias y Artes para el Diseño de la Universidad Autónoma Metropolitana, Unidad Xochimilco.jpg|Dvorište Likovne akademije.
Novi!!: Asteci i Xochimilco · Vidi više »
Xolotl
Xolotl U astečkoj i toltečkoj mitologiji, Xolotl ("Životinja", "Gospodar Večernje zvijezde", "Gospodar Podzemlja") bio je bog munje i psihopomp (vodič duša) — što znači da je vodio mrtve na njihovo putovanje u Mictlan, zagrobni život.
Novi!!: Asteci i Xolotl · Vidi više »
Zakon
Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).
Novi!!: Asteci i Zakon · Vidi više »
Zlato
zlato.
Novi!!: Asteci i Zlato · Vidi više »
1111.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1111. · Vidi više »
1163.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1163. · Vidi više »
1168.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1168. · Vidi više »
1200.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1200. · Vidi više »
1250.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1250. · Vidi više »
1299.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1299. · Vidi više »
1300.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1300. · Vidi više »
1315.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1315. · Vidi više »
1323.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1323. · Vidi više »
1325.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1325. · Vidi više »
1358.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1358. · Vidi više »
1372.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1372. · Vidi više »
1375.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1375. · Vidi više »
1395.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1395. · Vidi više »
1406.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1406. · Vidi više »
1407.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1407. · Vidi više »
1411.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1411. · Vidi više »
1418.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1418. · Vidi više »
1426.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1426. · Vidi više »
1428.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1428. · Vidi više »
1445.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1445. · Vidi više »
1458.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1458. · Vidi više »
1465.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1465. · Vidi više »
1478.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1478. · Vidi više »
1486.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1486. · Vidi više »
1491.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1491. · Vidi više »
1492.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1492. · Vidi više »
1495.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1495. · Vidi više »
1498.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1498. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 15. stoljeće · Vidi više »
1500.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1500. · Vidi više »
1502.
1502. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Asteci i 1502. · Vidi više »
1503.
1503. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Asteci i 1503. · Vidi više »
1516.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1516. · Vidi više »
1519.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1519. · Vidi više »
1520.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1520. · Vidi više »
1521.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1521. · Vidi više »
1585.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1585. · Vidi više »
1589.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1589. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 16. stoljeće · Vidi više »
1790.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 1790. · Vidi više »
600.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 600. · Vidi više »
856.
Bez opisa.
Novi!!: Asteci i 856. · Vidi više »
