Brže od pregledniku!
157 odnosi: Afel, Agamemnon, Ahilej, Albedo, Amaterska astronomija, Amori, Aritmetički niz, Asteroidni pojas, Astrofizika, Astronom, Astronomska jedinica, Atmosfera, Češka, Brzina, Carl Friedrich Gauss, Cassini-Huygens, Centaur (asteroid), Ceres (patuljasti planet), Daniel Kirkwood, Dawn (letjelica), Deimos (mjesec), Diomed, Duljina, Ekliptika, Ekscentricitet, Eksponencijalna funkcija, Elipsa, Eneja, Energija, Engleski jezik, Faeton, Feba (mjesec), Fobos (mjesec), Fotografija, Galileo (svemirska letjelica), Giuseppe Piazzi, Gravitacija, Heinrich Wilhelm Olbers, Hektor, Hirajamine obitelji, Infracrveno zračenje, Inklinacija, Johann Elert Bode, Johannes Kepler, Joseph-Louis Lagrange, Jupiter, Jupiterovi prirodni sateliti, Kanada, Kijocugu Hirajama, Kilogram, ..., Kirkwoodove zone, Komet, Korado Korlević, Kovine, Kozmogonija, Krater, Kuiperov pojas, Kutna brzina, Kutni promjer, Laboratorij, Lagrangeove točke, Libracija, Magnetsko polje, Mala Azija, Mars, Masa, Merkur, Metar, Metar u sekundi, Meteor, Meteorit, Meteoroid, Meteorski potok, Mitologija, Mjesec, Nagib osi, NASA, Nebesko tijelo, Neptun, Nestor, Odisej, Okultacija, Ophodno vrijeme, Opozicija (astronomija), Opservatorij, Optička astronomija, Paralaksa, Příbram, Perihel, Planet, Planetarna putanja, Popov toranj, Prijam, Prirodni satelit, Prividna magnituda, Problem triju tijela, Promjer, Protoplanetni disk, Pula, Računarstvo, Radar, Regolit, Rezonancija, Rotacija, Sat, Satelit, Saturn, Saturnovi prirodni sateliti, Sfera, Silikati, Sjedinjene Američke Države, Skupina Apollo, Spektar (fizika), Spektroskopija, Stijena, Stupanj (kut), Sudar, Sunčev sustav, Sunce, Svemirske letjelice, Svjetlost, Teleskop, Trans-neptunski objekt, Trojanci (astronomija), Trojanski rat, Udarni krater, Ugljen, Ugljik, Uran, Venera, Višnjan, Vladis Vujnović, William Herschel, Zagreb, Zemlja, Zemlji bliski asteroidi, Zemljina atmosfera, Zemljina putanja, Zvijezda, Zvjezdana godina, Zvjezdarnica Višnjan, 10 Hygiea, 143 Adria, 153 Hilda, 183 Istria, 2 Pallas, 21 Lutecija, 25143 Itokawa, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 589 Croatia, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis, 951 Gaspra. Proširite indeks (107 više) »
Afel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Afel (grč. apo, tj. aph- ili ap’.
Novi!!: Asteroidi i Afel · Vidi više »
Agamemnon
Agamemnon, 5. stoljeće pr. Kr. Agamemnon (grč., Agamémnôn) bio je mikenski kralj i vrhovni zapovjednik ahejskih (grčkih) snaga pred Trojom; Atrejev i Eropin sin te Menelajev brat.
Novi!!: Asteroidi i Agamemnon · Vidi više »
Ahilej
Likomed: Ahilej, Louvre, 240., Ahilej (grč., Akhilleús) junak je iz grčke mitologije, sin mirmidonskog kralja Peleja i nimfe Tetide.
Novi!!: Asteroidi i Ahilej · Vidi više »
Albedo
reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo. Apsolutno crno tijelo ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli. Vrijednosti albeda za razne površine. Albedo (lat.: bjelina) je broj koji pokazuje koliko se svjetlosti reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo.
Novi!!: Asteroidi i Albedo · Vidi više »
Amaterska astronomija
Perzeida. Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. Astronom amater je osoba koja se bavi astronomijom bez neke izravne novčane naknade, za razliku od profesionalca astronoma koji za isti posao dobiva plaću.
Novi!!: Asteroidi i Amaterska astronomija · Vidi više »
Amori
Skupina planetoida Amori (zeleni pojas). Sunce je u središtu, i planet Merkur (crno), Venera (žuto), Zemlja (plavo) i Mars (crveno). Putanja i položaj planetoida Erosa (433 Eros) na dan 7. svibnja 2013.. Eros u prirodnim bojama. Amori su skupina planetoida (asteroida) kojima se perihel nalazi unutar Marsove putanje, a afel u glavnom planetoidnom pojasu (asteroidni pojas).
Novi!!: Asteroidi i Amori · Vidi više »
Aritmetički niz
Aritmetički niz ili Aritmetička progresija je niz brojeva u kojem je razlika svakog člana i njegovog prethodnika stalan broj.
Novi!!: Asteroidi i Aritmetički niz · Vidi više »
Asteroidni pojas
Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja Marsa i Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. asteroidnom pojasu. svemirske letjelice Dawn. Nekoliko pogleda na planetoid 433 Eros u prirodnim bojama. Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. asteroidnom pojasu http://home.earthlink.net/~jimbaer1/astmass.txt "Recent Asteroid Mass Determinations". Maintained by Jim Baer. Last updated 2010-12-12.. Asteroidni pojas ili glavni planetoidni pojas je područje Sunčeva sustava između Marsove i Jupiterove putanje u kojem se gibaju patuljasti planet Cerera ili Ceres, oko 750 000 planetoida (asteroida) s promjerom većim od 1 kilometar (na primjer Junona, Vesta, Higijeja) i milijuni manjih.
Novi!!: Asteroidi i Asteroidni pojas · Vidi više »
Astrofizika
Astrofizika je dio astronomije koji se bavi proučavanjem fizike svemira, uključujući luminozitet, gustoću, temperaturu i kemijski sastav zvijezda, nastanak i evoluciju galaksija, svojstva međuzvjezdanog prostora, fizikalnu kozmologiju, svojstva crnih rupa i drugih pojava na nebu.
Novi!!: Asteroidi i Astrofizika · Vidi više »
Astronom
Astronom ili astrofizičar je znanstvenik ili znanstvenica kojim je područje istraživanja astronomija ili astrofizika.
Novi!!: Asteroidi i Astronom · Vidi više »
Astronomska jedinica
Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ, međunarodna kratica eng. AU od Astronomical Unit) je mjerna jedinica za duljinu.
Novi!!: Asteroidi i Astronomska jedinica · Vidi više »
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Asteroidi i Atmosfera · Vidi više »
Češka
Češka Republika (Česká republika), ili samo Češka (češki: Česko) je država u Srednjoj Europi koja graniči s Poljskom na sjeveroistoku, Slovačkom na jugoistoku, Austrijom na jugu i Njemačkom na zapadu i sjeverozapadu.
Novi!!: Asteroidi i Češka · Vidi više »
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Novi!!: Asteroidi i Brzina · Vidi više »
Carl Friedrich Gauss
''Disquisitiones Arithmeticae'' (1801.) standardiziranu normalnu raspodjelu. Johann Carl Friedrich Gauß, lat. Carolus Fridericus Gauss, (Braunschweig, 30. travnja 1777. - Göttingen, 23. veljače 1855.), njemački matematičar i astronom.
Novi!!: Asteroidi i Carl Friedrich Gauss · Vidi više »
Cassini-Huygens
Letjelica Cassini je lansirana sa Zemlje na putovanje do Saturna i njegovih satelita dugo sedam godina.
Novi!!: Asteroidi i Cassini-Huygens · Vidi više »
Centaur (asteroid)
Saturnov satelit Febe, snimka letjelice Cassini 2060 Hiron, asteroid promjera 200 km sa perihelom od 8,46 AJ i afelom od 18,82 AJ, je prvi (1977. godine) otkriveni asteroid iz skupine Kentaura, asteroida koji borave između putanja plinovitih divova.
Novi!!: Asteroidi i Centaur (asteroid) · Vidi više »
Ceres (patuljasti planet)
Ceres (lat. Cerēs), ili 1 Ceres, je patuljasti planet, najveći asteroid Asteroidnog pojasa, te ujedno prvi otkriveni asteroid.
Novi!!: Asteroidi i Ceres (patuljasti planet) · Vidi više »
Daniel Kirkwood
Daniel Kirkwood (Harford County, Maryland, 27. rujna 1814. - Riverside, Kalifornija, 11. lipnja, 1895.), američki astronom.
Novi!!: Asteroidi i Daniel Kirkwood · Vidi više »
Dawn (letjelica)
Dawn je NASA-ina sonda koja je lansirana 27. rujna 2007.
Novi!!: Asteroidi i Dawn (letjelica) · Vidi više »
Deimos (mjesec)
Satelit Deimos snimljen s letjelice Viking 1 (izvor: NASA) Fobosa i Deimosa Deimos je uz Fobos jedan od dva Marsova satelita.
Novi!!: Asteroidi i Deimos (mjesec) · Vidi više »
Diomed
5. st. pr. Kr. Diomed (grč., Diomếdes) junak je u grčkoj mitologiji, posebno poznat po svojem sudjelovanju u Trojanskome ratu.
Novi!!: Asteroidi i Diomed · Vidi više »
Duljina
Dubina naftne bušotine ''a''. magenti. i pripadajući komadić prijeđenog puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Slobodni put je udaljenost koju pojedina čestica u sustavu čestica prevali između dvaju uzastopnih sudara (sraz) s okolnim česticama. Valna duljina ''λ'' je udaljenost nakon koje se oblik vala ponavlja. Visina. Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora (horizonta). leća. Dužina definirana kao presjek dvaju polupravaca. Duljina (oznaka l) je osnovna fizikalna veličina kojom se opisuje prostorna udaljenost dviju točaka.
Novi!!: Asteroidi i Duljina · Vidi više »
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Novi!!: Asteroidi i Ekliptika · Vidi više »
Ekscentricitet
Ekscentricitet elipse Krajnje pojednostavljeno ekscentricitet bi bilo odstupanje od središta.
Novi!!: Asteroidi i Ekscentricitet · Vidi više »
Eksponencijalna funkcija
Eksponencijalna funkcija f(x).
Novi!!: Asteroidi i Eksponencijalna funkcija · Vidi više »
Elipsa
Elipsa:'''a'''.
Novi!!: Asteroidi i Elipsa · Vidi više »
Eneja
Troje, 1598. Eneja (grč., Aineías) u grčkoj mitologiji sin je princa Anhiza i boginje Afrodite, trojanski je junak koji je imao zapaženu ulogu u Trojanskom ratu.
Novi!!: Asteroidi i Eneja · Vidi više »
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Novi!!: Asteroidi i Energija · Vidi više »
Engleski jezik
aquaDržave u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3), jedan od dva jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori preko 328.008.000 milijuna ljudi, a poznaje ga 508,000,000 širom svijeta, od čega većina živi na području UK-a (55.000.000; 1984)), SAD-a (210.000.000; 1984), Australija (15.682.000; 1987), Novi Zeland (3.213.000; 1987), Irska (2.600.000; 1983), Zimbabve (375.490; 1969), Singapur (227.000; 1985), Liberija (69.000; 1993), Izrael (100.000; 1993), etc. U svakoj od nabrojanih država govori se zasebna nacionalna standardna varijanta engleskog jezika i svaka ima određene jezične posebnosti koje su zabilježene i u kodificirajućim knjigama pojedine države (rječniku, gramatici i pravopisu). Stoga se engleski jezik u sociolingvistici klasificira kao policentrični standardni jezik, kakvi su i drugi veći europski jezici.
Novi!!: Asteroidi i Engleski jezik · Vidi više »
Faeton
Hendrick Goltzius: Faeton, gravura Faeton (grč., Faethon) u grčkoj mitologiji Helijev je sin.
Novi!!: Asteroidi i Faeton · Vidi više »
Feba (mjesec)
Feba ili Feb (također Saturn IX; Phoebe), prirodni satelit planeta Saturna, na udaljenosti od 12 952 000 km.
Novi!!: Asteroidi i Feba (mjesec) · Vidi više »
Fobos (mjesec)
Slika Fobosa sastavljena od tri slike snimljene tijekom prolaza sonde Viking 1, 19. listopada 1978. Fobos je uz Deimos jedan od dva Marsova satelita.
Novi!!: Asteroidi i Fobos (mjesec) · Vidi više »
Fotografija
thumb Fotografija je tehnika digitalnog ili kemijskog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na njega pada.
Novi!!: Asteroidi i Fotografija · Vidi više »
Galileo (svemirska letjelica)
Galileo, NASA-ina svemirska letjelica namijenjena istraživanju Jupitera i njegovih mjeseca, aktivna od 1995. do 2003. Ime je dobila po talijanskom astronomu Galileju Galilei.
Novi!!: Asteroidi i Galileo (svemirska letjelica) · Vidi više »
Giuseppe Piazzi
Giuseppe Piazzi (Ponte in Valtellina, 16. srpnja 1746. – Napulj, 22. srpnja 1826.), talijanski katolički svećenik, redovnik i astronom.
Novi!!: Asteroidi i Giuseppe Piazzi · Vidi više »
Gravitacija
umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).
Novi!!: Asteroidi i Gravitacija · Vidi više »
Heinrich Wilhelm Olbers
Heinrich Wilhelm Olbers (Arbergen, 11. listopad 1758. – Bremen, 2. ožujak 1840.), njemački liječnik i astronom amater.
Novi!!: Asteroidi i Heinrich Wilhelm Olbers · Vidi više »
Hektor
Peter Paul Rubens: Ahilej ubija Hektora, 17. stoljeće Hektor (grč., Héktôr) u grčkoj mitologiji sin je trojanskog kralja Prijama i Hekabe; jedan od najvećih boraca u Trojanskom ratu.
Novi!!: Asteroidi i Hektor · Vidi više »
Hirajamine obitelji
U asteroidnom pojasu postoje područja povećane koncentracije asteroida.
Novi!!: Asteroidi i Hirajamine obitelji · Vidi više »
Infracrveno zračenje
Sunčeva zračenja emitira se u infracrvenome području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje ili infracrvena svjetlost (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.
Novi!!: Asteroidi i Infracrveno zračenje · Vidi više »
Inklinacija
Inklinacija ('''i''') Inklinacija je kut između neke zadane ravnine i referentne ravnine (najčešće ekliptika ili ekvator matičnog tijela) i izražava se u stupnjevima (°).
Novi!!: Asteroidi i Inklinacija · Vidi više »
Johann Elert Bode
250px Johann Elert Bode (Hamburg, 19. siječnja 1747. – Berlin, 23. studenoga 1826.), njemački astronom Poznat je po reformuliranju i populariziranju Titius-Bodeova zakona.
Novi!!: Asteroidi i Johann Elert Bode · Vidi više »
Johannes Kepler
Johannes Kepler (Weil der Stadt kraj Stuttgarta, 27. prosinca 1571. – Regensburg,15. studenog 1630.), njemački astronom, matematičar i astrolog.
Novi!!: Asteroidi i Johannes Kepler · Vidi više »
Joseph-Louis Lagrange
Joseph-Louis Lagrange (Torino, 25. siječnja 1736. - Pariz, 10. travnja 1813.), talijanski matematičar i astronom, živio je u doba prosvjetiteljstva.
Novi!!: Asteroidi i Joseph-Louis Lagrange · Vidi više »
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Novi!!: Asteroidi i Jupiter · Vidi više »
Jupiterovi prirodni sateliti
galilejanska mjeseca viđeni kroz optički teleskop s promjerom zrcala 25 cm (10”). Jupiter i galilejanski sateliti. Ganimed (dolje lijevo) foto: Voyager 1, izvor: NASA/JPL) Io. Europa. Ganimed. Kalista. Jupiterovi nepravilni sateliti (vanjski) i njihove putanje. Amalteje u boji, snimljeno sa svemirske letjelice Voyager 1 (1979.). Jupiterovi prirodni sateliti su prirodni sateliti ili mjeseci koji kruže oko Jupitera i do sada ih je otkriveno ukupno 67.
Novi!!: Asteroidi i Jupiterovi prirodni sateliti · Vidi više »
Kanada
Kanada je površinom od 9.984.670 km² druga po veličini zemlja na svijetu (prva je Rusija).
Novi!!: Asteroidi i Kanada · Vidi više »
Kijocugu Hirajama
Kijocugu Hirajama (平山清次, Kiyotsugu Hirayama, 1874. - 1943.) japanski je astronom.
Novi!!: Asteroidi i Kijocugu Hirajama · Vidi više »
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu, te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Asteroidi i Kilogram · Vidi više »
Kirkwoodove zone
asteroidnom pojasu. Ceres, oko 750 000 planetoida (asteroida) s promjerom većim od 1 kilometar i milijuni manjih. Usporedba veličina planetoida ili asteroida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Kirkwoodove zone ili Kirkwoodove pukotine su područja u glavnom planetoidnom pojasu (asteroidni pojas) u kojima se nalazi malen broj planetoida.
Novi!!: Asteroidi i Kirkwoodove zone · Vidi više »
Komet
Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Kometi Lemmon (C/2012 F6) i PANSTARRS (C/2011 L4) snimljeni iznad Čilea. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. infracrvenom svjetlu. Komet (prema grč. ϰομήτης: dugokos; zvijezda repatica) je nestalno nebesko tijelo u Sunčevu sustavu kojima su staze vrlo izdužene, a ravninu ekliptike mogu presijecati pod bilo kojim kutom.
Novi!!: Asteroidi i Komet · Vidi više »
Korado Korlević
'''Korado Korlević''' Korado Korlević (Poreč, 19. rujna 1958.), hrvatski astronom Korado Korlević poznati je hrvatski astronom iz Višnjana u Istri.
Novi!!: Asteroidi i Korado Korlević · Vidi više »
Kovine
Užareni metal u kovačnici Metali (kovine) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Novi!!: Asteroidi i Kovine · Vidi više »
Kozmogonija
Umjetničko viđenje prasunčeve maglice. Sunčevog sustava. Još jedno umjetničko viđenje prasunčeve maglice. Sunca ili manjim. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Kozmogonija je dio astronomije koji istražuje podrijetlo i razvoj svemira u cjelini ili nebeskih tijela, a posebno Sunčeva sustava.
Novi!!: Asteroidi i Kozmogonija · Vidi više »
Krater
Krater je kružna struktura na površini planeta, satelita ili malih tijela.
Novi!!: Asteroidi i Krater · Vidi više »
Kuiperov pojas
Poznati objekti Kuiperovog pojasa izvedeni iz podataka Minor Planet Centera. Objekti u glavnom pojasu obojani su zeleno dok su raspršeni objekti narančasti. Četiri vanjska planeta su plava. Nekoliko poznatih Neptunovih trojanskih asteroida su žuti dok su Jupiterovi ružičasti. Kuiperov pojas, ponekad nazivan i Edgeworth–Kuiperov pojas, područje Sunčevog sustava nakon planeta koje se proteže od Neptunove orbite (na 30 AJ) do otprilike 50 AJ od Sunca.
Novi!!: Asteroidi i Kuiperov pojas · Vidi više »
Kutna brzina
Kutna brzina ili rotacijska brzina (oznaka ω) je brzina promjene kuta pri kružnom gibanju ili vrtnji (rotaciji) u jedinici vremena (obično sekunda).
Novi!!: Asteroidi i Kutna brzina · Vidi više »
Kutni promjer
Skica za određivanje kutnog promjera. Kutni promjer ili kutna udaljenost (oznaka θ ili δ) je udaljenost između dviju točaka mjerena s pomoću kuta između dviju zraka koje iz zajedničke točke (vrh kuta) prolaze kroz te točke.
Novi!!: Asteroidi i Kutni promjer · Vidi više »
Laboratorij
Medicinsko-biokemijski laboratorij Sveučilišta u Kölnu Laboratorij (od latinske riječi labor.
Novi!!: Asteroidi i Laboratorij · Vidi više »
Lagrangeove točke
problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Trojanci nalaze se na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Lagrangeovih točki. Trojanac (2010 TK7), promjera oko 300 metara. Lagrangeove točke ili točke libracije, stabilne su točke u problemu interakcije triju tijela (npr. Sunce, planet i neka treća masa).
Novi!!: Asteroidi i Lagrangeove točke · Vidi više »
Libracija
Mjesečeva libracija Libracija je promjena orijentacije Mjesečeve površine u odnosu na motritelja na Zemlji.
Novi!!: Asteroidi i Libracija · Vidi više »
Magnetsko polje
silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.
Novi!!: Asteroidi i Magnetsko polje · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Asteroidi i Mala Azija · Vidi više »
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Novi!!: Asteroidi i Mars · Vidi više »
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu sa Newtonovom zakonom gravitacije.
Novi!!: Asteroidi i Masa · Vidi više »
Merkur
Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.
Novi!!: Asteroidi i Merkur · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Asteroidi i Metar · Vidi više »
Metar u sekundi
Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.
Novi!!: Asteroidi i Metar u sekundi · Vidi više »
Meteor
Perzeidi, meteorski roj. meteorskog pljuska 2009. Perzeida. atmosferu. Zemlje. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. Orionida. Orionida i Mliječni put. ekspozicijom. Leonidi su meteorski pljusak koji su najobilniji bili 1833., s približno 35 000 meteora na sat. Meteor (grčki metéoros (μετέωρος).
Novi!!: Asteroidi i Meteor · Vidi više »
Meteorit
željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje). jetkaju (nagrizaju), pokazuju poznate Widmanstättenove figure. Namibiji. Zemlje. Hondriti ''L6'' iz Phnom Penha (1868. - Prirodoslovni muzej u Toulouseu). Antarktici in 1984. Golden D. C.: "A simple inorganic process for formation of carbonates, magnetite, and sulfides in Martian meteorite ALH84001", "American Mineralogist 86", str. 370–375, 2001. željezni meteorit. Meteorit Murnpeowie je željezni meteorit. hondrit (kameni meteorit), koji je pao u mjestu Marília, São Paulo, Brazil, 5. listopada 1971. polirani Meteorit Esquel, spada u skupinu kameno‑željeznih meteorita. Žuto-zeleni kristali olivina su okruženi željezo-nikal osnovom (matriks). spektrometra masa. Koplje napravljeno od narvalove kljove s oštricom od meteorskog željeza. Arizoni, SAD. udarnog kratera meteorita. Meteorit je komad stijene ili željeza, meteoroida, kometa ili planetoida, koji je iz svemira pao na površinu Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Asteroidi i Meteorit · Vidi više »
Meteoroid
Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. meteorski roj. atmosferu. željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje). Zemlje. Meteoroid je malo kameno ili metalno nebesko tijelo dimenzija od zrna pijeska (promjera oko 100 μm) do povećega kamena (promjera oko 1 metar) koje obilazi oko Sunca. Po građi, može biti kompaktan, gustoće stijene, ili šupljikav, kada mu je gustoća manja od gustoće vode.
Novi!!: Asteroidi i Meteoroid · Vidi više »
Meteorski potok
Meteorski potok je nebeska pojava pri kojoj se veliki broj meteora može vidjeti u kratkom vremenskom periodu - tipično nekoliko sati do par dana.
Novi!!: Asteroidi i Meteorski potok · Vidi više »
Mitologija
Mitologija (ili hr. pričoslovje) je znanost koja proučava priče fantastičnog sadržaja u kojima su junaci bogovi, polubogovi, heroji i slično.
Novi!!: Asteroidi i Mitologija · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Asteroidi i Mjesec · Vidi više »
Nagib osi
Nagib osi je kut inklinacije između osi rotacije nekog tijela i osi njegove orbitalne ravnine.
Novi!!: Asteroidi i Nagib osi · Vidi više »
NASA
Logo NASA-e Svemirski centar John F. Kennedy 50 godina NASA-e National Aeronautics and Space Administration (NASA) je američka svemirska agencija, osnovana 29. srpnja 1958.
Novi!!: Asteroidi i NASA · Vidi više »
Nebesko tijelo
Pod pojmom nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Novi!!: Asteroidi i Nebesko tijelo · Vidi više »
Neptun
Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.
Novi!!: Asteroidi i Neptun · Vidi više »
Nestor
Nestor u grčkoj mitologiji je sin kralja Neleja, jedini preživjeli sin od 12.
Novi!!: Asteroidi i Nestor · Vidi više »
Odisej
Odisej, grčka skulptura, 2. stoljeće pr. Kr. Odisej (grč., Odusseús) glavni je lik u Homerovoj Odiseji koja opisuje Odisejeve pustolovine.
Novi!!: Asteroidi i Odisej · Vidi više »
Okultacija
Jupiter (svijetla točka desno), prije nego što će ga zakloniti Mjesec 2005. Ioa. Okultacija (lat. occultatio: sakrivanje, prikrivanje, tajenje) je astronomski pojava na nebu pri kojoj je jedno nebesko tijelo zakriveno drugim, na primjer zvijezde Mjesecom ili prirodni sateliti matičnim planetom.
Novi!!: Asteroidi i Okultacija · Vidi više »
Ophodno vrijeme
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Asteroidi i Ophodno vrijeme · Vidi više »
Opozicija (astronomija)
konjukciju, opoziciju i kvadraturu. Mjesec je u opoziciji za uštapa ili ''punog Mjeseca''. nebeskoj sferi (desno): Mars je u opoziciji u položaju 3. Opozicija (lat. oppositio: suprotstavljenost), u astronomiji, je položaj nebeskog tijela u Sunčevu sustavu, kada se ono, promatrano sa Zemlje, na nebeskoj sferi nalazi na strani suprotnoj od Sunca.
Novi!!: Asteroidi i Opozicija (astronomija) · Vidi više »
Opservatorij
Alpama. Automatska meteorološka postaja. Opservatorij (prema lat. observare: promatrati) je znanstvena ustanova u kojoj se sustavno motre određene prirodne pojave (na primjer astronomski, meteorološki, seizmološki opservatorij).
Novi!!: Asteroidi i Opservatorij · Vidi više »
Optička astronomija
Najveći teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa. Dvojni teleskopi Keck Optička astronomija je dio astronomije, koja promatra nebeska tijela u području vidljive svjetlosti.
Novi!!: Asteroidi i Optička astronomija · Vidi više »
Paralaksa
Metoda paralakse za mjerenje udaljenosti do zvijezda, planeta ili Mjeseca. Triangulacija se može iskoristiti za mjerenje udaljenosti od broda do obale. Jedan geodet mjeri kut ''α'', a drugi ''β''. Poznavajući udaljenost ''l'', može se izračunati udaljenost ''d''. Paralaksa (grč. παράλλαξις: promjena, odstupanje) je prividan pomak nebeskog tijela opažan iz dvaju različitih smjerova; služi za određivanje udaljenosti nebeskih tijela.
Novi!!: Asteroidi i Paralaksa · Vidi više »
Příbram
Příbram je češki grad u samoupravnoj pokrajini Središnjoj Češkoj sa 33.160 stanovnika.
Novi!!: Asteroidi i Příbram · Vidi više »
Perihel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Perihel (grč. peri: blizina + ἥλιος ili helios.
Novi!!: Asteroidi i Perihel · Vidi više »
Planet
Planeti Sunčevog sustava Planet je nebesko tijelo koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde.
Novi!!: Asteroidi i Planet · Vidi više »
Planetarna putanja
Orbita Gibanje dvaju tijela kao sustav zemlja-mjesec. Planetarna putanja ili orbita je u fizici put, koje tijelo napravi pri svojem gibanju.
Novi!!: Asteroidi i Planetarna putanja · Vidi više »
Popov toranj
'''Popov toranj''' s kupolom Zvjezdarnice Zagreb Popov toranj je danas sačuvani objekt obrambenog sustava zagrebačkog Gradeca.
Novi!!: Asteroidi i Popov toranj · Vidi više »
Prijam
Kasandru odvlači Ajant, Pompeji Prijam (grč., Príamos; također i Podark) u grčkoj mitologiji najmlađi je Laomedonov sin, kralj grada Troje u vrijeme Trojanskog rata.
Novi!!: Asteroidi i Prijam · Vidi više »
Prirodni satelit
Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.
Novi!!: Asteroidi i Prirodni satelit · Vidi više »
Prividna magnituda
Prividna magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova prividna sjaja, tj.
Novi!!: Asteroidi i Prividna magnituda · Vidi više »
Problem triju tijela
problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Lagrangeovih točki. Trojanac (2010 TK7), promjera oko 300 metara. Problem triju tijela u nebeskoj mehanici, za razliku od problema dvaju tijela, nema opće analitičko rješenje.
Novi!!: Asteroidi i Problem triju tijela · Vidi više »
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Novi!!: Asteroidi i Promjer · Vidi više »
Protoplanetni disk
Protoplanetarni disk zvijezde HL Tauri. Protoplanetarni disk je nebesko tijelo ili točnije sustav protozvijezde i pripadajućih joj protoplaneta u nastajanju.
Novi!!: Asteroidi i Protoplanetni disk · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988., ISBN 86-385-0070-X, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Asteroidi i Pula · Vidi više »
Računarstvo
Računarstvo (računarska znanost ili znanost o računalima) se bavi proučavanjem teoretskih osnova informacije i računanja, te njihovim implementacijama i primjenama u računalnim sustavima.
Novi!!: Asteroidi i Računarstvo · Vidi više »
Radar
Radar. Rad radara. Brodska radarska antena. navigaciji. Zemljinoj atmosferi. gibanju njihova izvora ili promatrača. Izgled zaslona meteorološkog radara. Snimak modernog meteorološkog radara. Velika Britanija je od 1936. do 1939. postavila uzduž južne i istočne obale lanac radarskih postaja za obranu od njemačkih zračnih i pomorskih napada. Venere. Radar (pokrata ili akronim od eng. Radio Detection and Ranging: otkrivanje i određivanje udaljenosti radio valovima) je elektronički uređaj za određivanje udaljenosti, azimuta, elevacije (kutna visina) i brzine nekog predmeta na temelju odbijanja (refleksije) iz uređaja emitiranih elektromagnetskih valova od taj predmet.
Novi!!: Asteroidi i Radar · Vidi više »
Regolit
Pojam Regolita, iako se veoma često koristi u planetarnoj/astronomskoj terminologiji, zemaljskog je podrijetla i značio bi:" Mrvljeni materijal koji se nalazi na baznoj stijeni".
Novi!!: Asteroidi i Regolit · Vidi više »
Rezonancija
frekvenciji pobude i prigušenju. njihala se prenosi na drugo preko užeta. opruge. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Povučemo li gudalom po sredini žice, ona će izvoditi harmonijsko titranje i pri tom ćemo čuti ton. Ton se ne bi dobro čuo bez rezonantne kutije glazbala. električne napone. Teslin transformator je isto primjer rezonantnog kruga. kapaciteta ''C'', gdje titrajni krug ne sadrži radne otpore koji bi uzrokovali gubitke energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. sat. spektrometra. EPR spektrometar. Rezonancija (kasnolat. resonantia: odjek, odzvuk) je titranje fizikalnoga sustava pobuđenog nekom vanjskom periodičnom silom kojoj se frekvencija podudara sa svojstvenom (vlastitom, karakterističnom) frekvencijom sustava.
Novi!!: Asteroidi i Rezonancija · Vidi više »
Rotacija
Animacija rotacije.
Novi!!: Asteroidi i Rotacija · Vidi više »
Sat
Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme.
Novi!!: Asteroidi i Sat · Vidi više »
Satelit
* prirodni satelit.
Novi!!: Asteroidi i Satelit · Vidi više »
Saturn
Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.
Novi!!: Asteroidi i Saturn · Vidi više »
Saturnovi prirodni sateliti
Reje. Hiperion (na dnu). Prikazani su i neki manji sateliti. Svi su u mjerilu. Herschel (izvor:NASA) Encelad - slika složena slika od dijelova skupljenih prilikom preleta letjelice Cassini-Huygens tokom 2004.-2005. (izvor:NASA) Reja. atmosferom. Saturnovi prirodni sateliti čine skupinu prirodnih satelita Saturna i do sada ih je otkriveno 62.
Novi!!: Asteroidi i Saturnovi prirodni sateliti · Vidi više »
Sfera
right Sfera je skup točaka u prostoru jednako udaljenih (za radijus r) od neke točke (središta sfere).
Novi!!: Asteroidi i Sfera · Vidi više »
Silikati
Silikati su najveći razred minerala (većina stijena na Zemlji građena je od čak 95% silikata), koje čine većinom silicij i kisik, s dodacima iona poput aluminija, magnezija, željeza i kalcija.
Novi!!: Asteroidi i Silikati · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Asteroidi i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Skupina Apollo
Zemljinu putanju (zeleni pojas). Sunce je u središtu, s planetima Merkur (crno), Venera (žuto), Zemlja (plavo) and Mars (crveno). Pretpostavlja se da je 15. veljače 2013. jedan od Apolona eksplodirao (Pad meteorita nad Uralom 2013.) iznad grada Čeljabinska. Usporedba planetoida DA14 i njegove putanje. Itokawa. Itokawa. Sliku omogućila Japanska aeronautička i svemirska istraživačka agencija JAXA. Skupina Apollo ili Apoloni je skupina asteroida ili planetoida (Ikar; Itokawa; Sizif) kojima se periheli nalaze unutar Zemljine putanje, a afeli u glavnom planetoidnom pojasu (asteroidni pojas).
Novi!!: Asteroidi i Skupina Apollo · Vidi više »
Spektar (fizika)
elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Arecibo radio teleskop u Portoriku. Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.
Novi!!: Asteroidi i Spektar (fizika) · Vidi više »
Spektroskopija
Spektar plamena alkohola Spektroskopija je znanost koja proučava djelovanje elektromagnetskog zračenja i materije.
Novi!!: Asteroidi i Spektroskopija · Vidi više »
Stijena
Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.
Novi!!: Asteroidi i Stijena · Vidi više »
Stupanj (kut)
Stupanj (znak: °) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.
Novi!!: Asteroidi i Stupanj (kut) · Vidi više »
Sudar
* prometna nezgoda.
Novi!!: Asteroidi i Sudar · Vidi više »
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Novi!!: Asteroidi i Sunčev sustav · Vidi više »
Sunce
Sunce. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Asteroidi i Sunce · Vidi više »
Svemirske letjelice
Voyager Phoenix Proton Columbia Apollo Svemirski brod Sojuz Hubble Cassini Svemirska letjelica je vozilo koje putuje kroz svemir.
Novi!!: Asteroidi i Svemirske letjelice · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Asteroidi i Svjetlost · Vidi više »
Teleskop
Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Shuttle (izvor: NASA). Teleskop (grč. tele: daleko, skopein: gledati) je mjerni instrument za astronomsko promatranje i proučavanje elektromagnetskoga zračenja dalekih nebeskih tijela, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop.
Novi!!: Asteroidi i Teleskop · Vidi više »
Trans-neptunski objekt
Trans-neptunski objekt ili transneptunsko tijelo je nebesko tijelo Sunčeva sustava koji se nalaze dalje od Neptuna, u Kuiperovu pojasu, u takozvanom raspršenom disku i u Oortovu oblaku (raspršeni disk može se smatrati unutarnjim dijelom Oortova oblaka).
Novi!!: Asteroidi i Trans-neptunski objekt · Vidi više »
Trojanci (astronomija)
problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Pritiskom možeš vidjeti cjelokupni prikaz. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Lagrangeovih točki. Trojanac (2010 TK7), promjera oko 300 metara. Trojanci su planetoidi ili prirodni sateliti koji dijele putanju s planetom ili nekim većim satelitom i gibaju se ispred ili iza njega pod kutom od približno 60° (Trojanci i veće tijelo nalaze se u vrhovima istostraničnoga trokuta).
Novi!!: Asteroidi i Trojanci (astronomija) · Vidi više »
Trojanski rat
Ahil zavija ranjenog Patrokla, slika na grčkoj plitici, oko 500. pr. Kr.. Staatliche Museen, Antikenabteilung, Berlin. Trojanski rat je legendarni desetogodišnji rat između udruženih Grka protiv stanovnika grada Troje.
Novi!!: Asteroidi i Trojanski rat · Vidi više »
Udarni krater
'''Barringerov krater''' Simulacija udara u laboratoriju Udarni krater je kružna udubina na površini planeta, Mjeseca, asteroida ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Asteroidi i Udarni krater · Vidi više »
Ugljen
'''Ugljen''' Ugljen, kao vrsta fosilnog goriva, je crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena, sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.
Novi!!: Asteroidi i Ugljen · Vidi više »
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Novi!!: Asteroidi i Ugljik · Vidi više »
Uran
Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.
Novi!!: Asteroidi i Uran · Vidi više »
Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).
Novi!!: Asteroidi i Venera · Vidi više »
Višnjan
Višnjan (tal. Visignano d'Istria) je općina u Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.
Novi!!: Asteroidi i Višnjan · Vidi više »
Vladis Vujnović
Vladis Vujnović, (13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije Školovao se u Osijeku i Zagrebu.
Novi!!: Asteroidi i Vladis Vujnović · Vidi više »
William Herschel
Sir Wilhelm Friedrich Herschel, FRS (Hannover, 15. studenog 1738. - Slough, 25. kolovoza 1822.), njemačko-britanski skladatelj i astronom poznat po otkriću Urana i četiri njegova satelita.
Novi!!: Asteroidi i William Herschel · Vidi više »
Zagreb
Bez opisa.
Novi!!: Asteroidi i Zagreb · Vidi više »
Zemlja
Zemlja je treći planet po redoslijedu udaljenosti od Sunca i najveći među unutarnjim planetima.
Novi!!: Asteroidi i Zemlja · Vidi više »
Zemlji bliski asteroidi
Apoloni i Atoni. Asteroid 4179 Toutatis, radarske snimke. Putanja i položaj planetoida Erosa (433 Eros) na dan 7. svibnja 2013. Eros u prirodnim bojama. Pretpostavlja se da je 15. veljače 2013. jedan od Apolona eksplodirao (Pad meteorita nad Uralom 2013.) iznad grada Čeljabinska. Usporedba planetoida DA14 i njegove putanje. Trag meteorita na nebu iznad Čeljabinska. Itokawa. Itokawa. Sliku omogućila Japanska aeronautička i svemirska istraživačka agencija JAXA. Planetoid Aton (2062 Aten) koji spada u grupu Zemlji bliski asteroidi. nebeskim tijelom ove veličine. Zemlji bliski asteroidi (eng. NEA, kratica od Near Earth Asteroid) je zajednički naziv za sve asteroide (planetoide) koji se u jednom dijelu putanje približavaju Zemljinoj putanji.
Novi!!: Asteroidi i Zemlji bliski asteroidi · Vidi više »
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Novi!!: Asteroidi i Zemljina atmosfera · Vidi više »
Zemljina putanja
godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. godišnjih doba kako se vidi s juga. Krajnje lijevo: ljetni suncostaj ili solsticij. Sunca za 4 godišnja doba. Zimski suncostaj ili solsticij. Ravnodnevica ili ekvinocij. Zemljina putanja u astronomiji prestavlja planetarnu putanju (orbitu) Zemlje kojom obilazi Sunce, na udaljenosti od jedne astronomske jedinice (AJ) ili 149 597 870 691 ± 30 metara, što prestavlja približno 150 milijuna kilometara.
Novi!!: Asteroidi i Zemljina putanja · Vidi više »
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Novi!!: Asteroidi i Zvijezda · Vidi više »
Zvjezdana godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Asteroidi i Zvjezdana godina · Vidi više »
Zvjezdarnica Višnjan
Zvjezdarnica Višnjan Zvjezdarnica Višnjan smještena je usred malog istarskog gradića Višnjana.
Novi!!: Asteroidi i Zvjezdarnica Višnjan · Vidi više »
10 Hygiea
10 Hygeia, asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Asteroidi i 10 Hygiea · Vidi više »
143 Adria
143 Adria je poveći asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Asteroidi i 143 Adria · Vidi više »
153 Hilda
153 Hilda je relativno veliki asteroid u vanjskom dijelu glavnog pojasa.
Novi!!: Asteroidi i 153 Hilda · Vidi više »
183 Istria
183 Istria je kameni asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Asteroidi i 183 Istria · Vidi više »
2 Pallas
2 Pallas je asteroid koji otkriven odmah nakon Ceresa.
Novi!!: Asteroidi i 2 Pallas · Vidi više »
21 Lutecija
21 Lutecija, asteroid glavnog pojasa kojega je 15. studenog 1852. otkrio Hermann Goldschmidt.
Novi!!: Asteroidi i 21 Lutecija · Vidi više »
25143 Itokawa
25143 Itokawa je asteroid iz obitelji Apollo. Ovo je prvi asteroid s kojeg su vraćeni uzorci tla zahvaljujući misiji Japanske sonde Hayabusa.
Novi!!: Asteroidi i 25143 Itokawa · Vidi više »
3 Juno
3 Juno je asteroid kojeg je otkrio 1. rujna 1804.
Novi!!: Asteroidi i 3 Juno · Vidi više »
4 Vesta
4 Vesta, s promjerom od oko 525 km, jedan od najvećih asteroida Sunčevog sustava.
Novi!!: Asteroidi i 4 Vesta · Vidi više »
5 Astraea
5 Astraea (Astræa u ranoj znanstvenoj literaturi) je veliki asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Asteroidi i 5 Astraea · Vidi više »
589 Croatia
Asteroid 589 Croatia otkriven je 3.
Novi!!: Asteroidi i 589 Croatia · Vidi više »
6 Hebe
6 Hebe je vrlo veliki asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Asteroidi i 6 Hebe · Vidi više »
7 Iris
7 Iris je jedan od najvećih asteroida u glavnom asteroidnom pojasu.
Novi!!: Asteroidi i 7 Iris · Vidi više »
8 Flora
8 Flora, asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Asteroidi i 8 Flora · Vidi više »
9 Metis
9 Metis, asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Asteroidi i 9 Metis · Vidi više »
951 Gaspra
951 Gaspra, asteroid Glavnog pojasa S-tipa.
Novi!!: Asteroidi i 951 Gaspra · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Asteroid, Planetoid, Planetoidi.
