Brže od pregledniku!
11 odnosi: Đakovica, General bojnik, Hashim Thaçi, Jakup Krasniqi, Kosovo, Predsjednik Kosova, 1975., 20. travnja, 2011., 2016., 7. travnja.
Đakovica
Đakovica (albanski Gjakovë, turski Yakova) je grad na zapadnom dijelu Kosova.
Novi!!: Atifete Jahjaga i Đakovica · Vidi više »
General bojnik
Oznaka čina u OSRH Oznaka čina u JNA.General bojnik (general bojnica) je generalski čin u mnogim vojskama.
Novi!!: Atifete Jahjaga i General bojnik · Vidi više »
Hashim Thaçi
Hashim Thaçi (Broćna kraj Srbice, 24. travnja 1968.), kosovski političar, prvi premijer Republike Kosovo 1999.
Novi!!: Atifete Jahjaga i Hashim Thaçi · Vidi više »
Jakup Krasniqi
Jakup Krasniqi (Glogovac 1. siječnja 1951.) kosovski političar, dva puta vršitelj dužnosti predsjednika Kosova te predsjednik skupštine Kosova.
Novi!!: Atifete Jahjaga i Jakup Krasniqi · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Atifete Jahjaga i Kosovo · Vidi više »
Predsjednik Kosova
Predsjednik Kosova je de facto šef Republike Kosovo, koja je međunarodno priznata od dijela članica Ujedinjenih Naroda (82 priznalo, a 111 nije).
Novi!!: Atifete Jahjaga i Predsjednik Kosova · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Atifete Jahjaga i 1975. · Vidi više »
20. travnja
20.
Novi!!: Atifete Jahjaga i 20. travnja · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Atifete Jahjaga i 2011. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Atifete Jahjaga i 2016. · Vidi više »
7. travnja
7.
Novi!!: Atifete Jahjaga i 7. travnja · Vidi više »
