Brže od pregledniku!
46 odnosi: Albanski jezik, André Martinet, Baskijski jezik, Branimir Glavičić, Bukurešt, Cluj-Napoca, Dijalektologija, Donje Jesenje, Državna nagrada za znanost, Dubrovnik, Ferdinand de Saussure, Filozofski fakultet u Zagrebu, Fonologija, Francuska književnost, Francuski jezik, Goran Filipi, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska enciklopedija, Hrvatski jezik, Hrvatski opći leksikon, Humanističke znanosti, Istrorumunjski jezik, Italija, Jadransko more, Josip Vončina, Katalonski jezik, Krapina, Leksikografija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Miro Kačić, Nagrada Kiklop, Okcitanski jezik, Pariz, Petar Šimunović, Romanski jezici, Rumunjski jezik, Ruska književnost, Ruski jezik, Sanskrt, Tomislav Ladan, Trst, Udine (pokrajina), Venecija, 1938., 6. kolovoza.
Albanski jezik
Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.
Novi!!: August Kovačec i Albanski jezik · Vidi više »
André Martinet
André Martinet (Saint-Alban-des-Villards, Kanton La Chambre, 12. travnja 1908. – Châtenay-Malabry, 16. srpnja 1999.), francuski jezikoslovac, začetnik funkcionalne strukturalne lingvistike U lingvističkoj teoriji poznat je posebno po svojim studijama o lingvističkoj ekonomiji i dvostrukoj artikulaciji.
Novi!!: August Kovačec i André Martinet · Vidi više »
Baskijski jezik
Baskijski jezik (ISO 639-3: eus; baskijski: euskara, katkad i euskerahttp://servicios.elcorreo.com/euskera/ ili eskuara) je izolirani jezik kojim govore Baski, narod nastanjen u Pirenejima u sjevernoj Španjolskoj i jugozapadnoj Francuskoj te neutvrđen broj u dijaspori.
Novi!!: August Kovačec i Baskijski jezik · Vidi više »
Branimir Glavičić
Branimir Glavičić (Našice, 12. svibnja 1926. – Zadar, 10. siječnja 2010.), hrvatski klasični filolog, profesor Sveučilišta u Zadru i član HAZU.
Novi!!: August Kovačec i Branimir Glavičić · Vidi više »
Bukurešt
Bukurešt (rumunjski: Bucureşti) je glavni i najveći grad Rumunjske.
Novi!!: August Kovačec i Bukurešt · Vidi više »
Cluj-Napoca
Cluj-Napoca (mađ. Kolozsvár, njem. Klausenburg, srednjovj. lat. Claudiopolis i Castrum Clus) je treći najveći grad Rumunjske, povijesno središte i najvažniji grad Transilvanije te središte županije Cluj.
Novi!!: August Kovačec i Cluj-Napoca · Vidi više »
Dijalektologija
Dijalektologija je jezikoslovna disciplina kojoj su predmet proučavanja narječja i dijalekti kojega jezika u sadašnjemu razvojnome stanju (sinkronija) i njihovome povijesnome razvoju (dijakronija).
Novi!!: August Kovačec i Dijalektologija · Vidi više »
Donje Jesenje
Donje Jesenje je uz Gornje Jesenje najveće naselje u općini Jesenje.
Novi!!: August Kovačec i Donje Jesenje · Vidi više »
Državna nagrada za znanost
Državna nagrada za znanost je nagrada koju državljanima Republike Hrvatske dodjeljuje Republika Hrvatska za iznimno važna znanstvenoistraživačka dostignuća i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada.
Novi!!: August Kovačec i Državna nagrada za znanost · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: August Kovačec i Dubrovnik · Vidi više »
Ferdinand de Saussure
'''Ferdinand de Saussure''' Ferdinand de Saussure (Ženeva, 22. studenog 1857. – Vufflens-le-Château kraj Morgesa, 22. veljače 1913.) švicarski je jezikoslovac koji je svojim postavkama utemeljio modernu lingvistiku (jezikoslovlje) i dao temelje europskom strukturalizmu, lingvističkom pravcu koji se razvio dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća.
Novi!!: August Kovačec i Ferdinand de Saussure · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: August Kovačec i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Fonologija
Fonologija (od grč. φωνή, phone.
Novi!!: August Kovačec i Fonologija · Vidi više »
Francuska književnost
Francuska književnost smatra se jednom od najbogatijih i najraznolikijih književnosti, najznačajnija zbog svog istraživanja ljudskog društva i pozicija individualca u društvu.
Novi!!: August Kovačec i Francuska književnost · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: August Kovačec i Francuski jezik · Vidi više »
Goran Filipi
Goran Filipi, Poreč, 2020. Goran Filipi, (Zadar, 18. siječnja 1954. – Medulin, 8. siječnja 2021.), jezikoslovac, leksikograf, sveučilišni profesor, književnik, akademik.
Novi!!: August Kovačec i Goran Filipi · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: August Kovačec i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: August Kovačec i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija
Postoje tri enciklopedijska projekta pod imenom Hrvatska enciklopedija razdvojena razdobljem od više od 100 godina.
Novi!!: August Kovačec i Hrvatska enciklopedija · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: August Kovačec i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski opći leksikon
Hrvatski opći leksikon (HOL) u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža iz 1996.
Novi!!: August Kovačec i Hrvatski opći leksikon · Vidi više »
Humanističke znanosti
Humanističke znanosti su znanstvene discipline koje proučavaju postojanost i bit čovjeka, tj.
Novi!!: August Kovačec i Humanističke znanosti · Vidi više »
Istrorumunjski jezik
Istrorumunjski jezik (ISO 639-3: ruo) jezik istočnoromanske skupine, kojim na sjeveru Istre u nekoliko sela, poglavito Žejane, Lanišće i Šušnjevica danas govori nekoliko stotina Ćiribiraca (555 do 1500; 1994).
Novi!!: August Kovačec i Istrorumunjski jezik · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: August Kovačec i Italija · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: August Kovačec i Jadransko more · Vidi više »
Josip Vončina
Josip Vončina Josip Vončina (Ravna Gora, 18. rujna 1932. - Zagreb, 18. listopada 2010.), hrvatski jezikoslovac, književni povjesničar, akademik, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za filološke znanosti.
Novi!!: August Kovačec i Josip Vončina · Vidi više »
Katalonski jezik
Govorno područje katalonskog jezika Katalonski jezik (katalonsko-valencijsko-balearski; ISO 639-3: cat) spada u grupu romanskih jezika.
Novi!!: August Kovačec i Katalonski jezik · Vidi više »
Krapina
Krapina je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: August Kovačec i Krapina · Vidi više »
Leksikografija
Leksikografija (grč. lexikón (biblíon).
Novi!!: August Kovačec i Leksikografija · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: August Kovačec i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Miro Kačić
Miro Kačić (Pučišća na Braču, 7. srpnja 1946. – Zagreb, 6. veljače 2001.), hrvatski jezikoslovac, matematički lingvist, romanist i kroatist.
Novi!!: August Kovačec i Miro Kačić · Vidi više »
Nagrada Kiklop
Nagrada Kiklop, godišnja knjižna nagrada koja se od 2004.
Novi!!: August Kovačec i Nagrada Kiklop · Vidi više »
Okcitanski jezik
okcitanskog naroda Okcitanski jezik (provansalski, langue d'oc; ISO 639-3: oci) jedan od okcitanskih jezika, iberoromanski ogranak, koji se govore u departmanima južne Francuske, te u nekim dijelovima Španjolske i Italije, i u Monaku.
Novi!!: August Kovačec i Okcitanski jezik · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: August Kovačec i Pariz · Vidi više »
Petar Šimunović
Petar Šimunović (Dračevica na Braču, 19. veljače 1933. – Split, 5. kolovoza 2014.), hrvatski jezikoslovac, onomastičar i dijalektolog, član Razreda za filološke znanosti i član Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: August Kovačec i Petar Šimunović · Vidi više »
Romanski jezici
''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.
Novi!!: August Kovačec i Romanski jezici · Vidi više »
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Novi!!: August Kovačec i Rumunjski jezik · Vidi više »
Ruska književnost
Ruska književnost uključuje književnost Rusije i njenih emigranata, kao i književnost nezavisnih naroda koji su kroz povijest živjeli zajedno s Rusima u istoj državnoj zajednici poput Ruskog Carstva ili Sovjetskog Saveza, a napisana je na staroslavenskom, staroruskom ili suvremenom ruskom jeziku.
Novi!!: August Kovačec i Ruska književnost · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: August Kovačec i Ruski jezik · Vidi više »
Sanskrt
Sanskrtski rukopis na palminim listovima, Bihar ili Nepal, 11. stoljeće Riječ sanskrt napisana pismom Devanagari Sanskrt (ISO 639-3: san; sanskrt: संस्कृत, saṃskṛtá; od sám 'zajedno' i kṛtá 'napravljeno', doslovno: 'sastavljeno', saṃskṛtā vā́c: 'sastavljeni jezik') je jezik najstarije indijske književnosti, Veda, i ima značajnu ulogu prije svega u hinduizmu.
Novi!!: August Kovačec i Sanskrt · Vidi više »
Tomislav Ladan
Tomislav Ladan (Ivanjica, Kraljevina Jugoslavija, 25. lipnja 1932. – Zagreb 12. rujna 2008.), hrvatski leksikograf, etimolog, prevoditelj, književni kritičar i književnik.
Novi!!: August Kovačec i Tomislav Ladan · Vidi više »
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Novi!!: August Kovačec i Trst · Vidi više »
Udine (pokrajina)
Pokrajina Udine (tal. Provincia di Udine, furl. Provincie di Udin) je jedna od četiri pokrajine u talijanskoj regiji Furlanija-Julijska krajina.
Novi!!: August Kovačec i Udine (pokrajina) · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: August Kovačec i Venecija · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: August Kovačec i 1938. · Vidi više »
6. kolovoza
6.
Novi!!: August Kovačec i 6. kolovoza · Vidi više »
