Brže od pregledniku!
53 odnosi: Aachenski mir (1748.), Đuro II., kralj Velike Britanije i Irske, Šleska, Španjolsko kolonijalno carstvo, Švedska, Bavarska, Berlin, Elizabeta, ruska carica, Europa, Filip V., španjolski kralj, Francuska, Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva, Fridrik II. Veliki, Habsburška Monarhija, Hanover, Indija, Karlo VII. Albert, Köln, Kraljevina Dviju Sicilija, Kraljevina Sardinija, Kraljevstvo Velike Britanije, Luj XV., kralj Francuske, Marija Terezija Austrijska, Maximilian Ulysses Browne, München, Nizozemska, Osmansko Carstvo, Poljsko-Litavska Unija, Portugal, Prag, Pruska, Rajna, Republika Genova, Republika Nizozemska, Rusko Carstvo, Salijski zakonik, Sardinija, Saska, Sjeverna Amerika, Sveto Rimsko Carstvo, Wilhelm Reinhard von Neipperg, 11. lipnja, 12. svibnja, 13. rujna, 1740., 1741., 1742., 1743., 1745., 1748., ..., 24. siječnja, 25. lipnja, 26. listopada. Proširite indeks (3 više) »
Aachenski mir (1748.)
Europa nakon Aachenskog mira iz 1748. godine Aachenski mir 1748. godine, sklopljen je poslije Austrijskog nasljednog rata između Austrije, Engleske, Nizozemske i Sardinije s jedne, a Francuske i Španjolske s druge strane.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Aachenski mir (1748.) · Vidi više »
Đuro II., kralj Velike Britanije i Irske
Đuro II., eng. George Augustus (Hanover, 10. studenog 1683. – London, 25. listopada 1760.), kralj Velike Britanije i Irske, vojvoda od Braunschweig-Lüneburga i knez izbornik Svetog Rimskog Carstva od 11. lipnja 1727. do svoje smrti.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Đuro II., kralj Velike Britanije i Irske · Vidi više »
Šleska
Šlezija Šleska ili Šlezija (poljski: Śląsk, njemački Schlesien, češki: Slezsko, šleski: Ślůnsk) povijesna je regija u Srednjoj Europi koja se danas većim dijelom nalazi u Poljskoj, a manjim dijelom u Češkoj Republici i Njemačkoj.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Šleska · Vidi više »
Španjolsko kolonijalno carstvo
rojigualdom'' (1785.). Burgundski križ danas se nalazi u kraljevskom grbu. Španjolsko kolonijalno carstvo (također i Španjolski imperij) bilo je prvo pravo svjetsko kolonijalno carstvo, ali i jedno od najvećih.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Španjolsko kolonijalno carstvo · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Švedska · Vidi više »
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Bavarska · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Berlin · Vidi više »
Elizabeta, ruska carica
'''Elizabeta''', carica cijele Rusije Elizabeta Petrovna (Moskva, 29. prosinca 1709. – Sankt-Peterburg, 5. siječnja 1762.), ruska carica od 1741. godine.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Elizabeta, ruska carica · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Europa · Vidi više »
Filip V., španjolski kralj
Filip V. (španjolski Felipe V), vojvoda od Anjoua, kasnije kralj Španjolske, poznat i kao Smioni, rodio se 19. prosinca 1683. u Versaillesu.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Filip V., španjolski kralj · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Francuska · Vidi više »
Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva
'''Franjo I. Stjepan''' Franjo I. Stjepan Lotarinški (Nancy, 8. prosinca 1708. – Innsbruck, 18. kolovoza 1765.), car Svetog Rimskog Carstva Lotaringija je bila mala vojvodina na sjeveroistoku Francuske.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Fridrik II. Veliki
Fridrik II.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Fridrik II. Veliki · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Hanover
* Hannover (razdvojba), više značenja.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Hanover · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Indija · Vidi više »
Karlo VII. Albert
'''Karlo VII. Albert''' Karlo VII.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Karlo VII. Albert · Vidi više »
Köln
Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Köln · Vidi više »
Kraljevina Dviju Sicilija
Kraljevina Dviju Sicilija (tal. Regno delle Due Sicilie) bila je suverena država na jugu Apeninskog poluotoka.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Kraljevina Dviju Sicilija · Vidi više »
Kraljevina Sardinija
Kraljevina Sardinija je povijesna država koja je obuhvaćala otok Sardiniju i velika područja koja se danas nalaze u Francuskoj i Italiji.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Kraljevina Sardinija · Vidi više »
Kraljevstvo Velike Britanije
Kraljevstvo Velike Britanije (eng. Kingdom of Great Britain) bilo je država stvorena ujedinjenjem Kraljevine Engleske i Kraljevine Škotske 1707. g. Prestala je postojati 1801. kada joj je pridruženo Irsko Kraljevstvo te je stvoreno Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Kraljevstvo Velike Britanije · Vidi više »
Luj XV., kralj Francuske
'''Luj XV.''', kralj Francuske Louis XV (Luj, Ljudevit) (15. veljače 1710. – 10. svibnja 1774.), kralj Francuske od 1715. do 1774., pripadnik dinastije Bourbon.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Luj XV., kralj Francuske · Vidi više »
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »
Maximilian Ulysses Browne
Maximilian Ulysses Browne (23. listopada 1705. – 26. svibnja 1757.), grof Browne od Svetog Rimskog Carstva, barun de Camus und Mountany, bio je austrijski vojskovođa.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Maximilian Ulysses Browne · Vidi više »
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i München · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Nizozemska · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Poljsko-Litavska Unija
Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Poljsko-Litavska Unija · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Portugal · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Prag · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Pruska · Vidi više »
Rajna
Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Rajna · Vidi više »
Republika Genova
Republika Genova (lig. Repúbrica de Zêna, lat. Res publica Genoensis/Ianuensis, tal. Repubblica di Genova) – ili Presvijetla Republika Genova (lig. Serenìscima Repùbrica de Zêna, tal. Serenissima Repubblica di Genova) – bila je srednjovjekovna i novovjekovna pomorska republika od 11.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Republika Genova · Vidi više »
Republika Nizozemska
Ujedinjene Nizozemske Provincije, službeno Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemski (niz. Republiek der Zeven Verenigde Nederlanden), ili jednostavno Republika Nizozemska (niz. Republiek der Nederlanden), bila je konfederacija koja je postojala od 1579. do Batavijske revolucije 1795. godine, a bila je prekretnica današnje Nizozemske.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Republika Nizozemska · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Rusko Carstvo · Vidi više »
Salijski zakonik
Salijski zakonik (lat. Lex Salica), zbirka plemenskog običajnog prava Salijskih Franaka, popisanog krajem 5. ili početkom 6. stoljeća.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Salijski zakonik · Vidi više »
Sardinija
Satelitska snimka Sardinija (sardinski: Sardigna, talijanski: Sardegna), otok i regija u Italiji.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Sardinija · Vidi više »
Saska
Saska ili Saksonija može značiti.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Saska · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Wilhelm Reinhard von Neipperg
Wilhelm Reinhard von Neipperg (27. svibnja 1684. – 26. svibnja 1774.) je bio austrijski general.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i Wilhelm Reinhard von Neipperg · Vidi više »
11. lipnja
11.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i 11. lipnja · Vidi više »
12. svibnja
12.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i 12. svibnja · Vidi više »
13. rujna
13.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i 13. rujna · Vidi više »
1740.
Bez opisa.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i 1740. · Vidi više »
1741.
Bez opisa.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i 1741. · Vidi više »
1742.
Bez opisa.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i 1742. · Vidi više »
1743.
Bez opisa.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i 1743. · Vidi više »
1745.
Bez opisa.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i 1745. · Vidi više »
1748.
Bez opisa.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i 1748. · Vidi više »
24. siječnja
24.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i 24. siječnja · Vidi više »
25. lipnja
25.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i 25. lipnja · Vidi više »
26. listopada
26.
Novi!!: Austrijski nasljedni rat i 26. listopada · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Rat za austrijsko naslijeđe, Rat za austrijsko nasljeđe, Rat za austrijsku baštinu.
