Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Austrijsko Carstvo

Indeks Austrijsko Carstvo

Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.

139 odnosi: Austrijanci, Austrijsko-pruski rat, Austro-ugarska nagodba, Austro-ugarski gulden, Šleska, Španjolska, Štajerska (vojvodstvo), Češka (povijesna pokrajina), Česi, Baden, Baden-Württemberg, Bavarska, Beč, Bečki kongres, Bitka kod Austerlitza, Bukovina, Car, Carevinsko vijeće, Carstva, Centralizacija, Ferdinand I. Austrijski, Flamanci, Francuzi, Franjo II., Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva, Franjo Josip I., Goriška, Gott erhalte Franz den Kaiser, Granica, Habsburška Monarhija, Habsburške nasljedne zemlje, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Istočne katoličke Crkve, Italija, Judaizam, Kalvinizam, Katoličanstvo, Klemens Wenzel Lothar Metternich, Knez, Koruška (vojvodstvo), Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima, Kraljevina Slavonija, Kraljevina Ugarska, Kranjska, Latinski jezik, Listopadska diploma, Lombardsko-venetsko Kraljevstvo, ..., Luterani, Mađarski jezik, Marija Lujza, vojvotkinja od Parme, Markgrofovija Istra, Moravska, Nacionalnost, Napoleon Bonaparte, Napoleonski ratovi, Nijemci, Nizozemska, Njemački jezik, Novi vijek, Požunski mir, Požunski mir 1805., Poljaci, Poljska, Poljski jezik, Pravoslavlje, Pregovori, Primirje, Pruska, Prvo Francusko Carstvo, Rastatt, Regensburg, Revolucija 1848. – 1849., Rimsko-njemački car, Rumunjski jezik, Rusko Carstvo, Salzburg, Schönbrunn, Slovenci, Slovenski jezik, Srbi, Srpski jezik, Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat, Sveto Rimsko Carstvo, Talijanski jezik, Talir, Tirol, Transilvanija, Ulm, Valonci, Vojna krajina, Vojnik, Vojvoda, Vorarlberg, Württemberg, Zapljena, Zemlje Krune sv. Stjepana, 10. prosinca, 11. kolovoza, 11. prosinca, 12. prosinca, 14. lipnja, 1440., 1795., 1797., 1799., 1801., 1803., 1804., 1805., 1806., 1808., 1809., 1812., 1813., 1814., 1815., 1821., 1835., 1848., 1857., 1860., 1866., 1867., 2. prosinca, 20. listopada, 22. srpnja, 24. ožujka, 26. prosinca, 27. srpnja, 29. svibnja, 4. prosinca, 5. travnja, 6. kolovoza, 6. prosinca, 8. lipnja, 9. travnja. Proširite indeks (89 više) »

Austrijanci

Austrijanci su germanski narod bavarskog ili markomanskog porijekla, nastanjen na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije te u prekomorskim zemljama.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Austrijanci · Vidi više »

Austrijsko-pruski rat

Austrijsko-pruski rat (u Njemačkoj znan kao Njemački rat, Deutscher Krieg), Sedmotjedni rat, Njemački građanski rat, Rat za ujedinjenje i Rat braće (Bruderkrieg) je rat koji je vođen 1866. između Austrijskog Carstva i njegovih njemačkih saveznika s jedne strane te Pruske, njenih njemačkih saveznika i Italije s druge strane.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Austrijsko-pruski rat · Vidi više »

Austro-ugarska nagodba

Zastava Austro-Ugarske Monarhije (1869. – 1918.) Austro-ugarska nagodba (njemački: Ausgleich, mađarski: kiegyezés) odnosi se na dogovor iz 1867. godine, kojim je utemeljena Dvojna ili Austro-Ugarska Monarhija.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Austro-ugarska nagodba · Vidi više »

Austro-ugarski gulden

Austro-ugarski gulden,odnosno forinta bila je valuta koja se koristila u Habsburškoj monarhiji tj.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Austro-ugarski gulden · Vidi više »

Šleska

Šlezija Šleska ili Šlezija (poljski: Śląsk, njemački Schlesien, češki: Slezsko, šleski: Ślůnsk) povijesna je regija u Srednjoj Europi koja se danas većim dijelom nalazi u Poljskoj, a manjim dijelom u Češkoj Republici i Njemačkoj.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Šleska · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Španjolska · Vidi više »

Štajerska (vojvodstvo)

Grb Štajerskoga vojvodstva Štajerska (lat. Styria; njem. Herzogtum Steiermark; slov. Vojvodina Štajerska) naziv je za vojvodstvo u Svetom Rimskom Carstvu, a potom i nasljednu zemlju Habsburške Monarhije, smješteno u današnjoj jugoistočnoj Austriji i sjeveroistočnoj Sloveniji.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Štajerska (vojvodstvo) · Vidi više »

Češka (povijesna pokrajina)

Češka, ponekad i Bohemija (češki: Čechy; njem. Böhmen) povijesna je pokrajina koja, zajedno s Moravskom i dijelom Šleske čini najveći dio današnje Češke Republike.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Češka (povijesna pokrajina) · Vidi više »

Česi

Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Česi · Vidi više »

Baden

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Baden · Vidi više »

Baden-Württemberg

Baden-Württemberg (alemanski: Baade-Wiirdebäärg) je savezna pokrajina u jugozapadnom dijelu Njemačke.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Baden-Württemberg · Vidi više »

Bavarska

Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Bavarska · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Beč · Vidi više »

Bečki kongres

„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Bečki kongres · Vidi više »

Bitka kod Austerlitza

Napoleon sa svojim vojnicima u zoru prije bitke, slika Louis-François baruna Lejeuna Saveznici (crveno), Francuzi (plavo), raspored trupa poslije 18 sati na dan 1. prosinca 1805. Odlučan napad na savezničku sredinu francuskih komandanata Hilairea i Dominique Vandammea rascijepao je saveznike na dva dijela i doveo Francuze u idealan položaj Stanje poslije 14 sati, dana 2. prosinca: saveznička vojska je opasno razdvojena. Napoleon sada ima mogućnost napada samo po jednom od krila, a on je izabrao lijevo. Bitka kod Austerlitza (poznata i kao bitka tri cara ili bitka kod Slavkova) bila je jedna od najvećih i najslavnijih Napoleonovih bitaka, koja se dogodila 2. prosinca 1805.; ona je označila i kraj ratnih operacija 1805.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Bitka kod Austerlitza · Vidi više »

Bukovina

'''Grb Bukovine''' '''Grb pokrajine Bukovine unutar Austro-Ugarske''' '''Zastava Bukovine u Austro-Ugarskoj''' '''Položaj Bukovine u današnjoj Rumunjskoj i Ukrajini''' '''Etnički sastav Bukovine''' '''Podijela Bukovine 1940. godine između SSSR-a i Rumunjske''' Bukovina (ukrajinski: Буковина/Bukovyna, rumunjski: Bucovina, njemački: Bukowina) je povijesna pokrajina smještena na granici Rumunjske i Ukrajine.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Bukovina · Vidi više »

Car

Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Car · Vidi više »

Carevinsko vijeće

Carevinsko vijeće (njem.: Reichsrat, slo.: Državni zbor, češ.: Říšská rada, polj.: Rada Państwa, ukr.: Райхсрат, Державна рада) je bio parlament austrijskog dijela Austro-Ugarske (Cislajtanije) od 1861. do 1918. Bio je dvodomnim parlamentom.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Carevinsko vijeće · Vidi više »

Carstva

Svijet 1910 g., pod dominacijom kolonijalnih carstva Carstva su države golemoga prostranstva kojima vlada samo jedan vladar.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Carstva · Vidi više »

Centralizacija

Centralizacija je pojam koji znači vladavinu nekog prostora iz jednoga sjedišta, tj.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Centralizacija · Vidi više »

Ferdinand I. Austrijski

Ferdinand I., punim imenom Ferdinand Karl Leopold Joseph Franz Marcelin (Beč, 19. travnja 1793. – Prag, 29. lipnja 1875.), austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj pod titulom Ferdinand V.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Ferdinand I. Austrijski · Vidi više »

Flamanci

Flamanci (fla. Vlamingen) su zapadno-germanski narod podrijetlom od Salijskih Franaka, naseljen u Flandriji, jednoj od tri belgijske regije.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Flamanci · Vidi više »

Francuzi

Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Francuzi · Vidi više »

Franjo II.

* Franjo II. Ordelaffi (1300. – 1374.), gospodar Forlìja.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Franjo II. · Vidi više »

Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva

Franjo II. – rođen kao Franz Joseph Karl, pohrvaćeno: Franjo Josip Karlo (Firenca, 12. veljače 1768. – Beč, 2. ožujka 1835.) – bio je posljednji car Svetog Rimskog Carstva do 1806. godine kada je ukinuto nakon Napoleonove invazije.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Franjo Josip I.

Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Franjo Josip I. · Vidi više »

Goriška

Goriška (slov. Goriška grofija; talijanski: Contea di Gorizia; furlanski: Contee di Gurize; njemački: Grafschaft Görz) naziv je povijesne grofovije koja se prostirala oko Gorice (tal. Gorizia) u Furlaniji-Julijskoj krajini u današnjoj Italiji, te u dijelu Primorske u današnjoj Sloveniji.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Goriška · Vidi više »

Gott erhalte Franz den Kaiser

Gott erhalte Franz den Kaiser ili Bože, čuvaj Cara Franju (znana kao i Carevka, Kaiserhymne te Volkshymne) bila je osobna himna cara Svetog Rimskog Carstva (Franje II.) i Habsburške Monarhije od 1797. godine, Austrijskog Carstva od njegovog osnutka 1804. te službena himna Austro-Ugarske Monarhije od njenog osnutka 1867. godine.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Gott erhalte Franz den Kaiser · Vidi više »

Granica

Granica Škotske i Engleske Granica je u najširem smislu crta koja nešto omeđuje.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Granica · Vidi više »

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Habsburška Monarhija · Vidi više »

Habsburške nasljedne zemlje

Austrijske nasljedne zemlje, uključujući i neke nehabsburške posjede iz 1512. godine. Habsburške nasljedne zemlje (njem. Habsburgische Erblande), također i Austrijske nasljedne zemlje (njem. Österreichische Erbländer), naziv je za niz zemalja unutar Habsburške Monarhije kojima su Habsburgovci vladali po nasljednom pravu.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Habsburške nasljedne zemlje · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Hrvatski jezik · Vidi više »

Istočne katoličke Crkve

Grkokatolička katedrala u Križevcima Katedrala sv. Jurja u Lavovu, Ukrajinska grkokatolička crkva. Istočne katoličke Crkve naziv je za Crkve koje pripadaju različitim istočnim obredima, a u punom su zajedništvu s rimskim biskupom ili papom.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Istočne katoličke Crkve · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Italija · Vidi više »

Judaizam

Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Judaizam · Vidi više »

Kalvinizam

Calvinovo djelo Institutio Christianae Religionis Kalvinizam je teološki sistem i pristup kršćanskom životu koji naglašava vladavinu Boga nad svim stvarima.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Kalvinizam · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Katoličanstvo · Vidi više »

Klemens Wenzel Lothar Metternich

'''Klemens Wenzel Lothar Metternich''' Knez Klemens Wenzel Lothar von Metternich (Koblenz, 15. svibnja 1773. – Beč, 11. lipnja 1859.), austrijski političar i državnik.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Klemens Wenzel Lothar Metternich · Vidi više »

Knez

Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Knez · Vidi više »

Koruška (vojvodstvo)

Grb Koruškoga vojvodstva Koruška (slov. Vojvodina Koroška; njem. Herzogtum Kärnten) ime je povijesnoga vojvodstva smještenog većim dijelom na području današnje južne Austrije, a manjim dijelom na području današnje sjeverne Slovenije.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Koruška (vojvodstvo) · Vidi više »

Kraljevina Dalmacija

Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Kraljevina Dalmacija · Vidi više »

Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima

Kraljevina Hrvatska (također i Banska Hrvatska) došla je pod habsburšku vlast nakon rasula Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva kad je 1. siječnja 1527. hrvatski sabor u Cetinu samostalno izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima · Vidi više »

Kraljevina Slavonija

Kraljevina Slavonija (njemački: Königreich Slawonien; latinski: Regnum Sclavoniae) bio je skupni naziv za tri istočne hrvatske županije oslobođene u Velikom turskom ratu.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Kraljevina Slavonija · Vidi više »

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Kraljevina Ugarska · Vidi više »

Kranjska

Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Kranjska · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Latinski jezik · Vidi više »

Listopadska diploma

Listopadska diploma (Carska povelja o uredjenju nutrnjega državno-pravnoga odnošenja monarkije) bila je ustavni dokument cara Franje Josipa I., donijet 20. listopada 1860. Ovom diplomom vratio je vladar svojim narodima ustav, te ukinuo Bachov apsolutizam.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Listopadska diploma · Vidi više »

Lombardsko-venetsko Kraljevstvo

Lombardsko-venetsko Kraljevstvo Lombardsko-venetsko Kraljevstvo uspostavljeno je odlukom Bečkog kongresa 9.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Lombardsko-venetsko Kraljevstvo · Vidi više »

Luterani

Martin Luther Luterova ruža, simbol luteranizma Luteranizam je grana protestantizma koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Luterani · Vidi više »

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Mađarski jezik · Vidi više »

Marija Lujza, vojvotkinja od Parme

Marija Lujza Austrijska (Beč, 12. prosinca 1791. – Parma, 17. prosinca 1847.), punog imena: Maria Ludovica Leopoldina Franziska Therese Josepha Lucia von Habsburg-Lothringen, rođena kao austrijska nadvojvotkinja, francuska carica (1810. – 1814.), vojvotkinja od Parme (1814. – 1847.) Marija Lujza rodila se u Beču 12. prosinca 1791. kao najstarije dijete Franje II. (1792. – 1835.), cara Svetog Rimskog Carstva i njegove druge žene, Marije Terezije Bourbon, od Napulja i Sicilije (1772. – 1807.). Cijelo njeno djetinjstvo proteklo je u stalnim prijetnjama Austriji zbog sukoba s revolucionarnom Francuskom.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Marija Lujza, vojvotkinja od Parme · Vidi više »

Markgrofovija Istra

Markgrofovija Istra bila je teritorijalna jedinica u sklopu austrijske krunske zemlje Austrijsko primorje u Habsburškoj Monarhiji i Austro-Ugarskoj.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Markgrofovija Istra · Vidi više »

Moravska

Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Moravska · Vidi više »

Nacionalnost

Nacionalnost ili narodnost označava pripadnost osobe narodu ili naciji.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Nacionalnost · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Napoleonski ratovi

Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Napoleonski ratovi · Vidi više »

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Nijemci · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Nizozemska · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Njemački jezik · Vidi više »

Novi vijek

Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Novi vijek · Vidi više »

Požunski mir

*Požunski mir 1271.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Požunski mir · Vidi više »

Požunski mir 1805.

Mjesto gdje je potpisan ugovor Požunski mir potpisan je u Bratislavi (staro hrvatsko ime Požun) 26. prosinca 1805. godine između Francuske i Austrije, kao posljedica poraza Austrije u bitci kod Austerlitza 2. prosinca 1805. Austrija je po odredbama mirovnog ugovora morala u roku od 6 tjedana Francuskoj izručiti posjede koje je stekla mirom u Campo Formiju 1797. godine.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Požunski mir 1805. · Vidi više »

Poljaci

Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Poljaci · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Poljska · Vidi više »

Poljski jezik

Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Poljski jezik · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Pravoslavlje · Vidi više »

Pregovori

Pregovori su vrsta dijaloga kojima je cilj riješiti nesporazume, dogovoriti se, cjenkati (radi osobne ili kolektivne dobrobiti) i nagoditi se.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Pregovori · Vidi više »

Primirje

Primirje je naziv koji u najširem smislu označava privremeni prestanak oružanog sukoba zbog dogovora sukobljenih strana o prekidu neprijateljskih djelovanja, a što može uključivati i neformalne prekide vatre.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Primirje · Vidi više »

Pruska

Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Pruska · Vidi više »

Prvo Francusko Carstvo

Prvo Francusko Carstvo – obično poznato kao Napoleonovo Carstvo ili Napoleonsko Carstvo – bio je režim Napoleona I. Bonapartea u Francuskoj, kojim je vladao većinom kontinentalne Europe.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Prvo Francusko Carstvo · Vidi više »

Rastatt

Rastatt je grad u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg, blizu granice s Francuskom.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Rastatt · Vidi više »

Regensburg

Regensburg (u starijim hrvatskim izvorima: Rezno, bavarski: Rengschburg) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Regensburg · Vidi više »

Revolucija 1848. – 1849.

Revolucija 1848.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Revolucija 1848. – 1849. · Vidi više »

Rimsko-njemački car

Josipa II. (1765.) Pojmom rimsko-njemački car novija povijesna literatura označava careve Svetog Rimskog Carstva da bi ih razlikovala s jedne strane od careva antičkog Rima, a s druge strane od njemačkih careva, vladara Njemačkog Carstva, osnovanog 1871., propalog 1918.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Rimsko-njemački car · Vidi više »

Rumunjski jezik

Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Rumunjski jezik · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Rusko Carstvo · Vidi više »

Salzburg

Pročelje katedrale Salzburg (bavarski: ili Solnograd, statutarni grad u Austriji i središte istoimene savezne države. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s Njemačkom. U starim hrvatskim izvorima naziva ga se Solnograd, a tim ga imenom i danas nazivaju Hrvati iz Gradišća u svojim medijima. U okolici Salzburga nalaze se rudnici soli, koji su se eksploatirali do 1989., kada su zatvoreni. Oni su danas jedna od turističkih atrakcija. Hrvatski (i slovenski) naziv za taj grad je Solnograd jer njemačka riječ "salz" znači "sol". Ime grada u doslovnom prijevodu znači "dvorac ili tvrđava od soli" Stari grad Salzburg (Altstadt), u svijetu poznat po svojoj baroknoj arhitekturi, smatra se jednim od najbolje očuvanih gradova sjeverno od Alpa. Od 1996. stari dio Salzburga upisan je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Salzburg su zbog arhitekture u prošlosti često nazivali i njemačkim Rimom. Današnji izgled grada datira iz 16., 17. i 18. stoljeća kad je započeta transformacija iz srednjovjekovnog u barokni grad. Salzburg je ujedno i rodni grad W. A. Mozarta i grad u kojemu je proveo svoje rano djetinjstvo.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Salzburg · Vidi više »

Schönbrunn

Dvorac Schönbrunn (njemački: Schloss Schönbrunn u značenju "lijepi izvor") u Beču jedan je od najvažnijih kulturnih spomenika u Austriji i od 1860-ih je također jedna od glavnih turističkih atrakcija u Beču.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Schönbrunn · Vidi više »

Slovenci

Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Slovenci · Vidi više »

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Slovenski jezik · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Srbi · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Srpski jezik · Vidi više »

Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat

Zemljovid Srpskoga vojvodstva i Tamiškoga banata Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat, pokrajina (vojvodina) Austrijskoga Carstva koja je postojala od 1849. do 1860. godine.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat · Vidi više »

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Talijanski jezik · Vidi više »

Talir

Dubrovački talir – novi vižlin iz 1771. Srebrni talir kakvog je kovao knez Nikola III. Zrinski u Gvozdanskom u 20-tim i 30-tim godinama 16. stoljeća Talir je bio veliki srebreni novac, nazvan po mjestu Jáchymovu (njem. Joachimstal) u Češkoj, gdje se prvi put u Europi počeo kovati 1518. Zbog pada vrijednosti mala srebrenog novca, porasla je potreba za kovanjem većih nominala.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Talir · Vidi više »

Tirol

Zastava Italije Italija) Tirol (talijanski: Tirolo) je povijesna regija u središnjoj Europi koja se upravno sastoji od austrijske savezne države Tirol (koja se sastoji od Sjevernog i Istočnog Tirola) i talijanske regije Trentino-Južni Tirol.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Tirol · Vidi više »

Transilvanija

Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Transilvanija · Vidi više »

Ulm

Ulm (njemački izgovor) je grad u njemačkoj Bundesland Baden-Württemberg pokrajini, smješten na rijeci Dunav.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Ulm · Vidi više »

Valonci

Valonci su frankofonski narod u Belgiji, odnosno pokrajini Valoniji.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Valonci · Vidi više »

Vojna krajina

Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Vojna krajina · Vidi više »

Vojnik

Hrvatske kopnene vojske za vrijeme vježbe Vojnik je naoružani pripadnik jedne vojske ili Oružanih snaga jedne države.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Vojnik · Vidi više »

Vojvoda

Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Vojvoda · Vidi više »

Vorarlberg

Vorarlberg je jedna od devet saveznih država Republike Austrije.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Vorarlberg · Vidi više »

Württemberg

Zemljovid onog što se u suvremenoj Njemačkoj smatra za Württemberg. Žuto područje je Villingen-Schwenningen nastalo od prijašnjih dviju općina: Villingena (Baden) i Schwenningena (Württemberg). Württemberg je označen crvenom bojom. Zastava Württemberga. 250px Württemberg povijesno je područje u jugozapadnoj Njemačkoj.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Württemberg · Vidi više »

Zapljena

Zapljena ili posuđenica konfiskacija (lat. confiscatio) označava izvlaštenje (eksproprijaciju) dobara ili imovine u korist države bez naknade.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Zapljena · Vidi više »

Zemlje Krune sv. Stjepana

Zemlje Krune sv.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Zemlje Krune sv. Stjepana · Vidi više »

10. prosinca

10.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 10. prosinca · Vidi više »

11. kolovoza

11.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 11. kolovoza · Vidi više »

11. prosinca

11.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 11. prosinca · Vidi više »

12. prosinca

12.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 12. prosinca · Vidi više »

14. lipnja

14.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 14. lipnja · Vidi više »

1440.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1440. · Vidi više »

1795.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1795. · Vidi više »

1797.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1797. · Vidi više »

1799.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1799. · Vidi više »

1801.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1801. · Vidi više »

1803.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1803. · Vidi više »

1804.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1804. · Vidi više »

1805.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1805. · Vidi više »

1806.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1806. · Vidi više »

1808.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1808. · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1809. · Vidi više »

1812.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1812. · Vidi više »

1813.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1813. · Vidi više »

1814.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1814. · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1815. · Vidi više »

1821.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1821. · Vidi više »

1835.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1835. · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1848. · Vidi više »

1857.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1857. · Vidi više »

1860.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1860. · Vidi više »

1866.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1866. · Vidi više »

1867.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1867. · Vidi više »

2. prosinca

2.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 2. prosinca · Vidi više »

20. listopada

20.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 20. listopada · Vidi više »

22. srpnja

22.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 22. srpnja · Vidi više »

24. ožujka

24.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 24. ožujka · Vidi više »

26. prosinca

26.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 26. prosinca · Vidi više »

27. srpnja

27.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 27. srpnja · Vidi više »

29. svibnja

29.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 29. svibnja · Vidi više »

4. prosinca

4.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 4. prosinca · Vidi više »

5. travnja

5.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 5. travnja · Vidi više »

6. kolovoza

6.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 6. kolovoza · Vidi više »

6. prosinca

6.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 6. prosinca · Vidi više »

8. lipnja

8.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 8. lipnja · Vidi više »

9. travnja

9.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 9. travnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Austrijsko carstvo.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »