Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Austrijsko Carstvo

Indeks Austrijsko Carstvo

Za povijest zemalja Austrijskog Carstva prije 1804.

102 odnosi: Austrija, Austro-Ugarska, Austro-ugarska nagodba, Šleska, Španjolska, Štajerska (vojvodstvo), Češka (povijesna pokrajina), Česi, Baden (njemačka povijesna pokrajina), Bavarska, Beč, Bečki kongres, Bitka kod Austerlitza, Bukovina, Carevinsko vijeće, Centralizacija, Flamanci, Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva, Goriška, Gott erhalte Franz den Kaiser, Habsburška Monarhija, Habsburške nasljedne zemlje, Habsburg, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Italija, Katolička crkva, Koruška, Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima, Kraljevina Slavonija, Kraljevina Ugarska, Kranjska, Latinski jezik, Lombardsko-venetsko Kraljevstvo, Mađarski jezik, Marija Lujza, vojvotkinja od Parme, Markgrofovija Istra, Moravska, Napoleon Bonaparte, Nijemci, Nizozemska, Njemački jezik, Požunski mir, Poljaci, Poljska, Pruska, Prvo Francusko Carstvo, Rastatt, ..., Regensburg, Revolucija 1848.-1849., Rumunjski jezik, Rusko Carstvo, Salzburg, Schönbrunn, Slovenci, Srbi, Srpski jezik, Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat, Sveto Rimsko Carstvo, Talijanski jezik, Tirol, Transilvanija, Ulm, Valonci, Vojna krajina, Vojvoda, Vorarlberg, Württemberg, Zapljena, Zemlje Krune sv. Stjepana, 10. prosinca, 11. kolovoza, 11. prosinca, 12. prosinca, 1440., 1795., 1797., 1799., 1801., 1803., 1804., 1805., 1806., 1808., 1809., 1812., 1813., 1814., 1815., 1867., 2. prosinca, 20. listopada, 24. ožujka, 26. prosinca, 27. srpnja, 29. svibnja, 4. prosinca, 5. travnja, 6. prosinca, 9. travnja. Proširite indeks (52 više) »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih nacija od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Austrija · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz kuće Habsburg.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Austro-Ugarska · Vidi više »

Austro-ugarska nagodba

Zastava Austro-Ugarske Monarhije (1869.-1918.) Austro-ugarska nagodba (njemački: Ausgleich, mađarski: kiegyezés) odnosi se na dogovor iz 1867. godine, kojim je utemeljena Dvojna ili Austro-Ugarska Monarhija.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Austro-ugarska nagodba · Vidi više »

Šleska

Šlezija Šleska ili Šlezija (poljski: Śląsk, njemački Schlesien, češki: Slezsko, šleski: Ślůnsk) je povijesna regija u srednjoj Europi koja se danas većim dijelom nalazi u Poljskoj, a manjim dijelom u Češkoj Republici i Njemačkoj.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Šleska · Vidi više »

Španjolska

Kraljevina Španjolska (španjolski: Reino de España, katalonski: Regne d'Espanya, baskijski: Espainiako Erresuma, okcitanski: Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom, te s britanskom kolonijom Gibraltar na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Španjolska · Vidi više »

Štajerska (vojvodstvo)

Grb Štajerskoga vojvodstva Štajerska (lat. Styria; njem. Herzogtum Steiermark; slov. Vojvodina Štajerska) naziv je za vojvodstvo u Svetom Rimskom Carstvu, a potom i nasljednu zemlju Habsburške Monarhije, smješteno u današnjoj jugoistočnoj Austriji i sjeveroistočnoj Sloveniji.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Štajerska (vojvodstvo) · Vidi više »

Češka (povijesna pokrajina)

Češka, ponekad i Bohemija (češki: Čechy; njem. Böhmen) povijesna je pokrajina koja, zajedno s Moravskom i dijelom Šleske čini najveći dio današnje Češke Republike.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Češka (povijesna pokrajina) · Vidi više »

Česi

Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Česi · Vidi više »

Baden (njemačka povijesna pokrajina)

Zastava Badena 1891. - 1918. Baden kakva je bila od 1806. do 1945. Baden je povijesna država u jugozapadnoj Njemačkoj, na desnoj obali Rajne.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Baden (njemačka povijesna pokrajina) · Vidi više »

Bavarska

Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Bavarska · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Beč · Vidi više »

Bečki kongres

„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Bečki kongres · Vidi više »

Bitka kod Austerlitza

Napoleon sa svojim vojnicima u zoru prije bitke, slika Louis-François baruna Lejeuna Saveznici (crveno), Francuzi (plavo), raspored trupa poslije 18 sati na dan 1. prosinca 1805. Odlučan napad na savezničku sredinu francuskih komandanata Hilairea i Dominique Vandammea rascijepao je saveznike na dva dijela i doveo Francuze u idealan položaj Stanje poslije 14 sati, dana 2. prosinca: saveznička vojska je opasno razdvojena. Napoleon sada ima mogućnost napada samo po jednom od krila, a on je izabrao lijevo. Bitka kod Austerlitza (poznata i kao bitka tri cara ili bitka kod Slavkova) bila je jedna od najvećih i najslavnijih Napoleonovih bitaka, koja se dogodila 2. prosinca 1805.; ona je označila i kraj ratnih operacija 1805.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Bitka kod Austerlitza · Vidi više »

Bukovina

'''Grb Bukovine''' '''Grb pokrajine Bukovine unutar Austro-Ugarske''' '''Zastava Bukovine u Austro-Ugarskoj''' '''Položaj Bukovine u današnjoj Rumunjskoj i Ukrajini''' '''Etnički sastav Bukovine''' '''Podijela Bukovine 1940. godine između SSSR-a i Rumunjske''' Bukovina (ukrajinski: Буковина/Bukovyna, rumunjski: Bucovina, njemački: Bukowina) je povijesna pokrajina smještena na granici Rumunjske i Ukrajine.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Bukovina · Vidi više »

Carevinsko vijeće

Carevinsko vijeće (njem.: Reichsrat, slo.: Državni zbor, češ.: Říšská rada, polj.: Rada Państwa) je bio parlament austrijskog dijela Austro-Ugarske (Cislajtanije) od 1861. do 1918.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Carevinsko vijeće · Vidi više »

Centralizacija

Centralizacija je pojam koji znači vladavinu nekog prostora iz jednoga sjedišta tj.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Centralizacija · Vidi više »

Flamanci

Flamanci (fla. Vlamingen) su zapadno-germanski narod podrijetlom od Salijskih Franaka, naseljen u Flandriji, jednoj od tri belgijske regije.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Flamanci · Vidi više »

Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva

Franjo II. (Firenca, 12. veljače 1768. - Beč, 2. ožujka 1835.), posljednji car Svetog Rimskog Carstva do 1806.), ugarski, hrvatski i češki kralj (1792.-1835.), austrijski nadvojvoda i austrijski car, poznat još i kao Franjo I.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Goriška

Goriška (slov. Goriška grofija; tal. Contea di Gorizia; furlanski: Contee di Gurize; njem. Grafschaft Görz) naziv je povijesne grofovije koja se prostirala oko Gorice (tal. Gorizia) u Furlaniji-Julijskoj krajini u današnjoj Italiji, te u dijelu Primorske u današnjoj Sloveniji.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Goriška · Vidi više »

Gott erhalte Franz den Kaiser

Gott erhalte Franz den Kaiser ili Bože čuvaj Cara Franju je bila himna Habsburške monarhije od 1797.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Gott erhalte Franz den Kaiser · Vidi više »

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija naziv je koji se odnosi na područja kojima je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Habsburška Monarhija · Vidi više »

Habsburške nasljedne zemlje

Vestfalskoga mira 1648. prikazani su žutom bojom. Od zemalja označenih žutim Nizozemska i Burgundija nisu se ubrajale među nasljedne zemlje. Habsburške nasljedne zemlje (njem. Habsburgische Erblande), također i Austrijske nasljedne zemlje(njem. Österreichische Erbländer), naziv je za niz zemalja unutar Habsburške Monarhije kojima su Habsburgovci vladali po nasljednom pravu.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Habsburške nasljedne zemlje · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: Habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac") bila je jedna od vladarskih kuća (dinastija) Europe: Habsburgovci su vladali Austrijom (kao vojvode 1282–1453., nadvojvode 1453–1804. i carevi 1804–1918.), bili su kraljevi Španjolske (1516–1700.) i carevi Svetog Rimskog Carstva više stoljeća do 1806.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Habsburg · Vidi više »

Hrvati

Hrvati su jedini konstitutivni narod u Republici Hrvatskoj i jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski jezik

O jeziku O njemu, da! O čarobnome vrelu, Što davno ključa iz šikare naše I snagu svoju razmaho je cijelu Kada ga stijenje i glib zatrpaše! On zvuči i psiče, teče gradu i k selu, Kroz zlato njiva, zelenilo paše; Na vatru nalik lije svjetlost vrelu U sve nam sude, čuture i čaše. Ne znamo da l' smo gradili mi njega, Il' on je nama svoju dušu dao.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Hrvatski jezik · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Italija · Vidi više »

Katolička crkva

Papa Benedikt XVI., rimski biskup u miru i poglavar Katoličke crkve u razdoblju 2005.-2013. Katolička crkva (lat. Ecclesia Catholica) najveća je kršćanska vjerska zajednica.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Katolička crkva · Vidi više »

Koruška

Grb Koruškoga vojvodstva Koruška (slov. Vojvodina Koroška; njem. Herzogtum Kärnten) ime je povijesnoga vojvodstva smještenog većim dijelom na području današnje južne Austrije, a manjim dijelom na području današnje sjeverne Slovenije.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Koruška · Vidi više »

Kraljevina Dalmacija

Kraljevina Dalmacija bila je austrijska krunska zemlja u Habsburškoj Monarhiji i Austro-Ugarskoj.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Kraljevina Dalmacija · Vidi više »

Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima

Kraljevina Hrvatska (također i Banska Hrvatska) došla je pod habsburšku vlast nakon rasula hrvatsko-ugarskog kraljevstva kad je 1. siječnja 1527. hrvatski sabor u Cetinu samostalno izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima · Vidi više »

Kraljevina Slavonija

Kraljevina Slavonija (''Sclavonia'') na staroj karti hrvatskih (i nekih susjednih) zemalja iz 18. stoljeća (u gornjem dijelu karte na sredini) Kraljevina Slavonija (njemački: Königreich Slawonien; latinski: Regnum Sclavoniae) bila je provincija Habsburške Monarhije (kasnije prozvana Austro-Ugarska Monarhija) u 18. i 19. stoljeću.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Kraljevina Slavonija · Vidi više »

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za mnogonacionalnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Kraljevina Ugarska · Vidi više »

Kranjska

Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Kranjska · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom Latinski jezik (ISO 639-3) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Latinski jezik · Vidi više »

Lombardsko-venetsko Kraljevstvo

Lombardsko-venetsko Kraljevstvo Lombardsko-venetsko Kraljevstvo uspostavljeno je odlukom Bečkog kongresa 9.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Lombardsko-venetsko Kraljevstvo · Vidi više »

Mađarski jezik

Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Mađarski jezik · Vidi više »

Marija Lujza, vojvotkinja od Parme

Marija Lujza Austrijska (Beč, 12. prosinca 1791. – Parma, 17. prosinca 1847.), punog imena: Maria Ludovica Leopoldina Franziska Therese Josepha Lucia von Habsburg-Lothringen, rođena kao austrijska nadvojvotkinja, francuska carica (1810.-1814.), vojvotkinja od Parme (1814.-1847.) Marija Lujza rodila se u Beču 12. prosinca 1791. kao najstarije dijete Franje II. (1792.-1835.), cara Svetog Rimskog Carstva i njegove druge žene, Marije Terezije Bourbon, od Napulja i Sicilije (1772.-1807.). Cijelo njeno djetinjstvo proteklo je u stalnim prijetnjama Austriji zbog sukoba s revolucionarnom Francuskom.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Marija Lujza, vojvotkinja od Parme · Vidi više »

Markgrofovija Istra

Markgrofovija Istra bila je teritorijalna jedinica u sklopu austrijske krunske zemlje Austrijsko primorje u Habsburškoj Monarhiji i Austro-Ugarskoj.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Markgrofovija Istra · Vidi više »

Moravska

Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Moravska · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, državnik i car.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Nijemci · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568-1648) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Niskih Zemalja. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno sa Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Nizozemska · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik pripada grupi zapadnogermanskih jezika, spada među svjetske jezike.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Njemački jezik · Vidi više »

Požunski mir

*Požunski mir 1271.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Požunski mir · Vidi više »

Poljaci

Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Poljaci · Vidi više »

Poljska

Poljska (polj. Polska), službeno Republika Poljska (polj. Rzeczpospolita Polska), je država u srednjoj Europi. Geopolitički pripada istočnoj Europi. Graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom na jugozapadu, Slovačkom na jugu, Ukrajinom na jugoistoku, Bjelorusijom na istoku, Litvom na sjeveroistoku, te Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem na sjeveru. Poljska je članica Europske unije i NATO saveza. Ukupna površina Poljske je 312.679 km², što je čini 69. na spisku najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez sa Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritoriju Poljske su podijelile Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvog svjetskog rata, a ponovo je izgubila početkom Drugog svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u značajno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnog bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Poljska · Vidi više »

Pruska

Pruska unutar Njemačkog Carstva 1871. - 1918. Zastava Kraljevine Pruske korištena od 1892. do 1918. Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Pruska · Vidi više »

Prvo Francusko Carstvo

Prvo Francusko Carstvo, obično poznato kao Francusko Carstvo ili Napoleonovo Carstvo, bio je režim Napoleona I. u Francuskoj, kojim je vladao većinom kontinentalne Europe.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Prvo Francusko Carstvo · Vidi više »

Rastatt

Rastatt je grad u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg, blizu granice s Francuskom.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Rastatt · Vidi više »

Regensburg

Regensburg (u starijim hrvatskim izvorima: Rezno, bavarski: Rengschburg) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Regensburg · Vidi više »

Revolucija 1848.-1849.

Revolucija 1848.–1849., poznata kao Proljeće naroda, naziv je za društvene i nacionalne pokrete i nemire u više europskih zemalja u kojima su razne društvene i nacionalne skupine postavljale zahtjeve za političke, društvene i gospodarskim promjenama.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Revolucija 1848.-1849. · Vidi više »

Rumunjski jezik

Rumunjski jezik Rumunjski jezik (ISO 639-3:; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najsnažniji iz grane istočnoromanskih jezika.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Rumunjski jezik · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Rusko Carstvo · Vidi više »

Salzburg

Pročelje katedrale Salzburg (bavarski: je statutarni grad u Austriji i središte istoimene savezne države. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s Njemačkom. U okolici Salzburga nalaze se rudnici soli, koji su se eksploatirali do 1989., kada su zatvoreni. Oni su danas jedna od turističkih atrakcija. Hrvatski (i slovenski) naziv za taj grad je Solnograd jer njemačka riječ "salz" znači "sol". Ime grada u doslovnom prijevodu znači "dvorac ili tvrđava od soli" Stari grad Salzburg (Altstadt), u svijetu poznat po svojoj baroknoj arhitekturi, smatra se jednim od najbolje očuvanih gradova sjeverno od Alpa. Od 1996. stari dio Salzburga upisan je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Salzburg su zbog arhitekture u prošlosti često nazivali i njemačkim Rimom. Današnji izgled grada datira iz 16., 17. i 18. stoljeća kad je započeta transformacija iz srednjovjekovnog u barokni grad. Salzburg je ujedno i rodni grad W. A. Mozarta i grad u kojemu je proveo svoje rano djetinjstvo.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Salzburg · Vidi više »

Schönbrunn

Dvorac Schönbrunn (njemački: Schloss Schönbrunn u značenju "lijepi izvor") u Beču je jedna od najvažnijih kulturnih spomenika u Austriji i od 1860-ih je također jedna od glavnih turističkih atrakcija u Beču.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Schönbrunn · Vidi više »

Slovenci

Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Slovenci · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Srbi · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3) je materinski jezik za najmanje 7.020.550.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Srpski jezik · Vidi više »

Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat

Zemljovid Srpskoga vojvodstva i Tamiškoga banata Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat, pokrajina (vojvodina) Austrijskoga Carstva koja je postojala od 1849. do 1860. godine.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat · Vidi više »

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (njem.:Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium) je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg vijeka i ranog novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3:; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Talijanski jezik · Vidi više »

Tirol

Zastava Italije Italija) Tirol (talijanski: Tirolo) je povijesna regija u središnjoj Europi koja se upravno sastoji od austrijske savezne države Tirol (koja se sastoji od Sjevernog i Istočnog Tirola) i talijanske regije Trentino-Južni Tirol.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Tirol · Vidi više »

Transilvanija

Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Transilvanija · Vidi više »

Ulm

Ulm (njemački izgovor) je grad u njemačkoj Bundesland Baden-Württemberg pokrajini, smješten na rijeci Dunav.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Ulm · Vidi više »

Valonci

Valonci su frankofonski narod u Belgiji, odnosno pokrajini Valoniji.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Valonci · Vidi više »

Vojna krajina

Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija, da bi poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Vojna krajina · Vidi više »

Vojvoda

Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Vojvoda · Vidi više »

Vorarlberg

Vorarlberg je jedna od devet saveznih država Republike Austrije.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Vorarlberg · Vidi više »

Württemberg

Zemljovid onog što se u suvremenoj Njemačkoj smatra za Württemberg. Žuto područje je Villingen-Schwenningen nastalo od prijašnjih dviju općina: Villingena (Baden) i Schwenningena (Württemberg). Württemberg je označen crvenom bojom. Zastava Württemberga. 250px Württemberg je povijesni teritorij i država u jugozapadnoj Njemačkoj.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Württemberg · Vidi više »

Zapljena

Zapljena ili posuđenica konfiskacija (lat. confiscatio) označava eksproprijaciju dobara ili imovine u korist države bez naknade.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Zapljena · Vidi više »

Zemlje Krune sv. Stjepana

Zemlje Krune sv.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i Zemlje Krune sv. Stjepana · Vidi više »

10. prosinca

10.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 10. prosinca · Vidi više »

11. kolovoza

11.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 11. kolovoza · Vidi više »

11. prosinca

11.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 11. prosinca · Vidi više »

12. prosinca

12.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 12. prosinca · Vidi više »

1440.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1440. · Vidi više »

1795.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1795. · Vidi više »

1797.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1797. · Vidi više »

1799.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1799. · Vidi više »

1801.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1801. · Vidi više »

1803.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1803. · Vidi više »

1804.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1804. · Vidi više »

1805.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1805. · Vidi više »

1806.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1806. · Vidi više »

1808.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1808. · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1809. · Vidi više »

1812.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1812. · Vidi više »

1813.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1813. · Vidi više »

1814.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1814. · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1815. · Vidi više »

1867.

Bez opisa.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 1867. · Vidi više »

2. prosinca

2.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 2. prosinca · Vidi više »

20. listopada

20.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 20. listopada · Vidi više »

24. ožujka

24.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 24. ožujka · Vidi više »

26. prosinca

26.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 26. prosinca · Vidi više »

27. srpnja

27.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 27. srpnja · Vidi više »

29. svibnja

29.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 29. svibnja · Vidi više »

4. prosinca

4.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 4. prosinca · Vidi više »

5. travnja

5.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 5. travnja · Vidi više »

6. prosinca

6.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 6. prosinca · Vidi više »

9. travnja

9.

Novi!!: Austrijsko Carstvo i 9. travnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Austrijsko carstvo.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »