Brže od pregledniku!
165 odnosi: Admiral flote, Albanija, Ancona, Anton Haus, Antun Grabar, Arktik, Arsenal (Pula), Austrijski Lloyd, Austrijsko-pruski rat, Austro-Ugarska, Šibenik, Škoda Auto, Česi, Bar (grad), Beč, Berat, Boka kotorska, Boksački ustanak, Brindisi, Britanska kraljevska ratna mornarica, Car, Carski i kraljevski, Cislajtanija, Crna Gora, Dalmacija, Danska, Džunka, Drač, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Dreadnought, Dvorac Miramare, Etnička skupina, Francuska, Franjo Ferdinand, Franjo Josip I., František Raš, Fregata, Friedrich von Pöck, Georg von Trapp, Grčka, Guglielmo Marconi, Habsburg, Helgoland, Hermann von Spaun, HMS Dreadnought, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Igalo, Italija, ..., Jadransko more, Jedrilica (plovilo), Jerko Šižgorić, Kielski kanal, Kina, Kontraadmiral, Kotor, Kraljevina Crna Gora, Kraljevina Italija, Kreta, Krf, Krstarica, Laki krstaš, Ludwig von Fautz, Mađari, Maksimilijan I., meksički car, Malta, Manfredonia, Mate Brničević, Maximilian Daublebsky von Sterneck, Maximilian Njegovan, Meksiko, Miklós Horthy, Moje pjesme, moji snovi (1965.), Mornarička akademija u Rijeci, Mornarička vojarna u Puli, Napoleon III., Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, Nijemci, Njemačka, Njemački jezik, Njemačko Carstvo, Novaja zemlja, Oružane snage Austro-Ugarske, Osmansko Carstvo, Otrantski baraž, Parobrod, Peking, Plzeň, Pobuna mornara u Boki kotorskoj, Podgorica, Podmornica, Protektorat, Prvi balkanski rat, Prvi svjetski rat, Pula, Ratna mornarica, Razarač, Rimini, Rudolf Montecuccoli, Rusija, Rusko-japanski rat, Schleswig-Holstein, Sjedinjene Američke Države, Skadar, Službeni jezik, SMS Aspern, SMS Kaiserin Elisabeth, SMS Novara (1912.), SMS Prinz Eugen, SMS Saida, SMS Szent István, SMS Tegetthoff, SMS Viribus Unitis, SMS Wien, SMS Zenta, Solun, Srbija, Sredozemlje, Sueski kanal, Talijani, Talijanska kraljevska ratna mornarica, Talijanski razarač Borea, Tianjin, Tihi ocean, Tirana, Torpiljarka, Tromsø, Trst, Ujedinjeno Kraljevstvo, Venecija, Viška bitka 1866., Vieste, Vlora, Vojvodstvo, Wilhelm von Tegetthoff, Zemlja Franje Josipa, Zemlje Krune sv. Stjepana, 11. ožujka, 12. studenoga, 14. kolovoza, 15. svibnja, 1786., 1864., 1866., 1874., 1897., 1908., 1911., 1912., 1915., 1917., 1918., 20. listopada, 20. srpnja, 21. ožujka, 21. siječnja, 21. travnja, 24. lipnja, 25. travnja, 28. travnja, 3. rujna, 5. listopada, 5. svibnja, 9. svibnja. Proširite indeks (115 više) »
Admiral flote
Admiral flote je najviši čin u nekim ratnim mornaricama (iznad čina admirala).
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Admiral flote · Vidi više »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Albanija · Vidi više »
Ancona
Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.). Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m).
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Ancona · Vidi više »
Anton Haus
Anton Haus (Tolmin, 13. lipnja 1851. - Pula, 8. veljače 1917.), austrougarski mornarički časnik i veliki admiral.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Anton Haus · Vidi više »
Antun Grabar
Antun Grabar Antun Grabar (Poreč, 26. siječnja 1883. - Škaljari (Boka kotorska), 11. veljače 1918.), jedan od vođa pobune mornara u Boki kotorskoj.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Antun Grabar · Vidi više »
Arktik
Države za teritorijem na dijelu Arktičkog područja Arktik, polarno područje oko Sjevernog pola, površine oko 26 400 000 km2.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Arktik · Vidi više »
Arsenal (Pula)
c. i kr. ratne mornarice, nedugo prije porinuća u pulskom Arsenalu. Fotografija Aloisa Beera s kraja 1903. godine. Austrougarske ratne mornarice u pulskom Arsenalu. Vide se od sprijeda prema straga: Delphin (56T), Triton (64F), Drache (62T), Seehund (55T), Polyp (69F), Greif (63) i ostali. Fotografija Aloisa Beera iz 1912. godine. Arsenal je gradska četvrt u Puli koja administrativno pripada Mjesnom odboru Stari Grad.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Arsenal (Pula) · Vidi više »
Austrijski Lloyd
Prvi grb Austrijskog Lloyda, 1836. Austrijski Lloyd (nje. Österreichischer Lloyd, tal. Lloyd Austriaco od 1921. Lloyd triestino) je bilo prvo i najveće parobrodarsko društvo na Jadranu.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Austrijski Lloyd · Vidi više »
Austrijsko-pruski rat
Austrijsko-pruski rat (u Njemačkoj znan kao Njemački rat, Deutscher Krieg), Sedmotjedni rat, Njemački građanski rat, Rat za ujedinjenje i Rat braće (Bruderkrieg) je rat koji je vođen 1866. između Austrijskog Carstva i njegovih njemačkih saveznika s jedne strane te Pruske, njenih njemačkih saveznika i Italije s druge strane.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Austrijsko-pruski rat · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Austro-Ugarska · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Šibenik · Vidi više »
Škoda Auto
Škoda je češki proizvođač automobila sa sjedištem u Mladoj Boleslavi.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Škoda Auto · Vidi više »
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Česi · Vidi više »
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Bar (grad) · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Beč · Vidi više »
Berat
Berat ili Berati (alb. Berat ili Berati; grč. Βεράτι, Verati), grad u južnoj Albaniji.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Berat · Vidi više »
Boka kotorska
Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Boka kotorska · Vidi više »
Boksački ustanak
Fotografija „boksača” u Tianjinu Boksački ustanak ili Iheatuanski ustanak je naziv za oružani sukob koji je izbio na području Sjeverne Kine 1899.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Boksački ustanak · Vidi više »
Brindisi
Brindisi (grčki: Brentèsion ili Vrindhision, latinski: Brundisium) je glavni grad i administrativno središte istoimene pokrajine Brindisi u regiji Apuliji (Puglia) s 91.800 stanovnika; smještena na obali Jadranskog mora, 110 km jugoistočno od Barija.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Brindisi · Vidi više »
Britanska kraljevska ratna mornarica
Zastava ''Kraljevske ratne mornarice'' Ujedinjenog Kraljevstva Kraljevska ratna mornarica Ujedinjenog Kraljevstva (engl. Royal Navy) je pomorska komponenta oružanih snaga Velike Britanije.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Britanska kraljevska ratna mornarica · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Car · Vidi više »
Carski i kraljevski
Oznaka vojne postrojbe u Austro-Ugarskoj monarhiji 1900. godine Grb 1915. – 1918. Carski i kraljevski ili K.u.K. skraćeno od njem. Kaiserlich und Königlich ili u prijevodu na hrvatski, carski i kraljevski (c. i k.) je povijesni pojam koji se odnosi na Austro-Ugarsku (austro-ugarsku monarhiju) od 1867. do 1918. Sve javne institucije u Austro-Ugarskoj (austro-ugarskoj monarhiji) su imale ispred imena i prefiks k.u.k.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Carski i kraljevski · Vidi više »
Cislajtanija
Cislajtanija (arh. Cislitvanija, njem. Cisleithanien) bio je neslužbeni naziv za austrijske zemlje u Austro-Ugarskoj (do 1915. Die im Reichsrat vertretenen Königreiche und Länder – Zemlje i kraljevine zastupane u Carevinskom vijeću, 1915. – 1918. Österreichische Länder – Austrijske zemlje). Nakon Austro-ugarske nagodbe 1867. zemlje s austrijske (lijeve) strane rijeke Litave (njem. Leitha), pogranične desne pritoke Dunava, neslužbeno se nazivaju Cislajtanija (zemlja s ove strane Lajte), a ugarske zemlje preko rijeke se nazivaju ''Translajtanija'' (zemlja preko Lajte).
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Cislajtanija · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Crna Gora · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Dalmacija · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Danska · Vidi više »
Džunka
Džunka s četiri jarbola. Džunka je kineski drevni brod, odnosno jedrenjak čije ime dolazi od malajske riječi dgong ili jong.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Džunka · Vidi više »
Drač
Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Drač · Vidi više »
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »
Dreadnought
Zadnji preostali dreadnought, USS Texas, porinut je 1912. godine. Danas je brod muzej. Drednought (u hrvatskoj literaturi i drednot), vrsta je ratnog broda s početka 20.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Dreadnought · Vidi više »
Dvorac Miramare
Dvorac Miramare Miramare (tal.: Castello di Miramare; njem.: Schloß Miramar) je dvorac izgrađen u 19.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Dvorac Miramare · Vidi više »
Etnička skupina
Etnička skupina ili etnos (iz starogrčkog jezika ἔθνος – ethnos, „narod“) je pojam iz etnologije.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Etnička skupina · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Francuska · Vidi više »
Franjo Ferdinand
Nadvojvoda Franjo Ferdinand Austrijsko-Estenski (Graz, 18. prosinca 1863. – Sarajevo, 28. lipnja 1914.) bio je austrijski nadvojvoda iz vladarske kuće Habsburg-Lothringen i prijestolonasljednik Austro-Ugarske Monarhije od 1896. godine.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Franjo Ferdinand · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Franjo Josip I. · Vidi više »
František Raš
František Rasch/Raš (Přerov (Češka), 9. prosinca 1889. - Škaljari (Boka kotorska), 11. veljače 1918.), jedan od vođa pobune mornara u Boki kotorskoj.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i František Raš · Vidi više »
Fregata
Njemačka fregata klase Mecklenburg-Vorpommern Britanska fregata HMS ''Jason'' u borbi s francuskom fregatom ''Seine'' 1798. Fregata je naziv koji se u najširem smislu koristi za ratni brod srednje veličine.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Fregata · Vidi više »
Friedrich von Pöck
Friedrich Freiherr von Pöck (Szobotist, Kom. Neutra, 19. kolovoza 1825. - Graz, 25. rujna 1884.), austrougarski mornarički časnik i admiral.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Friedrich von Pöck · Vidi više »
Georg von Trapp
Korvettenkapitän Georg Ludwig Ritter von Trapp (Zadar, 4. travnja 1880. - Stowe, 30. svibnja 1947.), poznat kao barun von Trapp, austrougarski mornarički časnik.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Georg von Trapp · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Grčka · Vidi više »
Guglielmo Marconi
Guglielmo Marconi (Bologna, 25. travnja 1874. – Rim, 20. srpnja 1937.), talijanski inženjer i fizičar.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Guglielmo Marconi · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Habsburg · Vidi više »
Helgoland
Helgoland Helgoland oko 1929/30 Helgoland je njemački otok u Sjevernome moru.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Helgoland · Vidi više »
Hermann von Spaun
Hermann Freiherr von Spaun (Beč, 9. svibnja 1833. – Gorica, 28. svibnja 1919.), admiral Austrougarske ratne mornarice.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Hermann von Spaun · Vidi više »
HMS Dreadnought
HMS Dreadnought je bio britanski bojni brod izgrađen 1906. u brodogradilištu HM Dockyard, u Portsmouthu, Engleska.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i HMS Dreadnought · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Hrvatski jezik · Vidi više »
Igalo
Igalo na crnogor. ćiril. Игало je primorsko mjesto u Boki kotorskoj, Crna Gora.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Igalo · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Italija · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Jadransko more · Vidi više »
Jedrilica (plovilo)
Jedrilica je brodica koja se dijelom ili potpuno pokreće jedrima.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Jedrilica (plovilo) · Vidi više »
Jerko Šižgorić
'''Jerko Šižgorić''' Jerko Šižgorić (Žirje, 1899. – Škaljari (Boka kotorska), 11. veljače 1918.), jedan od vođa pobune mornara austro-ugarske ratne flote u Boki kotorskoj.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Jerko Šižgorić · Vidi više »
Kielski kanal
300px Kielski kanal (Nord-Ostsee-Kanal), 98 km dug kanal koji povezuje Sjeverno s Baltičkim morem i tako skraćuje put za 519 km.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Kielski kanal · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Kina · Vidi više »
Kontraadmiral
Kontraadmiral ili kontra-admiral je uobičajeni čin u većini ratnih mornarica.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Kontraadmiral · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Kotor · Vidi više »
Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Kraljevina Italija · Vidi više »
Kreta
Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Kreta · Vidi više »
Krf
Krf (staro i novogrčki: Κέρκυρα, Kérkyra, latinski: Corcyra) je grčki otok u Jonskom moru.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Krf · Vidi više »
Krstarica
Krstarica (eng. cruiser, fra. croiseur) je tradicionalni naziv za vrstu ratnog broda koji je sposoban obavljati samostalne borbene operacije na svjetskim morima.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Krstarica · Vidi više »
Laki krstaš
Laka krstaš je naziv koji dolazi od izraza "laki oklopni krstaš", i njime se označava vrsta oklopljenog krstaša koja se početkom XX. stoljeća kao hibrid zaštićog i oklopnog krstaša zamijenila ta dva tipa.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Laki krstaš · Vidi više »
Ludwig von Fautz
Ludwig Ritter von Fautz (Beč, 20. kolovoza 1811. – Penzing, danas Beč, 23. veljače 1880.), viceadmiral i zapovjednik austrijske ratne mornarice.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Ludwig von Fautz · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Mađari · Vidi više »
Maksimilijan I., meksički car
Maksimilijan kao mladi austrijski nadvojvoda, Ferdinand Maximilian Joseph von Österreich Maksimilijan I., meksički car (6. srpnja 1832. – 19. lipnja 1867.), punog imena Ferdinand Maksimilijan Josip Marija Austrijski bio je član dinastije Habsburg-Lothringen kojeg su meksički monarhisti uz potporu francuskog cara Napoleona III. proglasili carem Meksika 10. travnja 1864. godine.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Maksimilijan I., meksički car · Vidi više »
Malta
Malta, službeno Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje. Ova zemlja u kojoj živi nešto više od pola milijuna stanovnika je, s obzirom na površinu, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta. Malteško otočje nalazi se nedaleko od Sicilije (Italija), te manje od 300 km od obale Afrike. Zbog svog strateškog položaja, Maltom su tijekom povijesti vladale mnoge sile, kao što su Feničani, Rimljani, Fatimidi, Ivanovci i Britanci. Od 21. rujna 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, a od 1. svibnja 2004. članica Europske unije. Malta je izrazito katolička zemlja, s jednim od najvećih postotaka udjela rimokatolika u stanovništvu na svijetu. Kršćanstvo je na Maltu donio apostol sveti Pavao, koji je na ovom otočju doživio brodolom. Službeni jezici Malte su malteški i engleski. Talijanski također ima veliku važnost u državi, jer je bio službeni jezik do 1934. godine.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Malta · Vidi više »
Manfredonia
Manfredonia je grad u talijanskoj pokrajini Foggia u regiji Apulija.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Manfredonia · Vidi više »
Mate Brničević
Mate Brničević (Krilo Jesenice (Omiš), 1891. - Škaljari (Boka kotorska), 11. veljače 1918.), jedan od vođa pobune mornara u Boki kotorskoj.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Mate Brničević · Vidi više »
Maximilian Daublebsky von Sterneck
Maximilian Daublebsky von Sterneck zu Ehrenstein (Klagenfurt, 14. veljače 1829. – Beč, 5. prosinca 1897.), admiral Austrougarske ratne mornarice.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Maximilian Daublebsky von Sterneck · Vidi više »
Maximilian Njegovan
Maksimilijan (Maximilian) Njegovan (Zagreb, 31. listopada 1858. – Zagreb, 1. srpnja 1930.), hrvatski admiral u Austro-ugarskoj ratnoj mornarici.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Maximilian Njegovan · Vidi više »
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Meksiko · Vidi više »
Miklós Horthy
Miklós vitez Horthy de Nagybánya (mađ. Vitéz nagybányai Horthy Miklós, Kenderes, 18. lipnja 1868. – Estoril, 9. veljače 1957.) je bio mađarski admiral i regent u međuratnom periodu i kroz skoro cijeli Drugi svjetski rat obnašavši tu dužnost od 1. ožujka 1920. pa do 15. listopada 1944. godine.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Miklós Horthy · Vidi više »
Moje pjesme, moji snovi (1965.)
Moje pjesme, moji snovi (eng. The Sound of Music) američki je mjuzikl iz 1965. kojeg je režirao Robert Wise.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Moje pjesme, moji snovi (1965.) · Vidi više »
Mornarička akademija u Rijeci
Mornarička akademija u Rijeci (njem. k.u.k. Marine-Akademie in Fiume, mađ. cs. és kir. Tengerészeti Akadémia, tal. I. e. R. Accademia di Marina in Fiume), jedini obrazovni centar za početnike mornaričke časnike austrijske ratne mornarice (od 1869. C. i kr. ratne mornarice).
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Mornarička akademija u Rijeci · Vidi više »
Mornarička vojarna u Puli
Mornarička vojarna u Puli (puni naziv C. i kr. mornarička vojarna u Puli, njem. k.u.k. Marinekaserne in Pola, tal. I. e R. Caserma di marina), austro-ugarsko zdanje podignuto 1856. godine u Puli.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Mornarička vojarna u Puli · Vidi više »
Napoleon III.
Napoléon III., poznat i kao Luj Napoleon; punim imenom Charles Louis Napoléon Bonaparte (Pariz, Francuska, 20. travnja 1808. – Chislehurst, Kent, Engleska 9. siječnja 1873.), francuski predsjednik od 20. prosinca 1848. – 2. prosinca 1852., i kasnije francuski car od 2. prosinca 1852. – 4. rujna 1870. godine.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Napoleon III. · Vidi više »
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, (najčešće samo Narodno vijeće SHS) bilo je političko tijelo Slovenaca, Hrvata i Srba u Austro-Ugarskoj.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Nijemci · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Njemački jezik · Vidi više »
Njemačko Carstvo
Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943. i ne označava striktno period carske vladavine.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Njemačko Carstvo · Vidi više »
Novaja zemlja
Položaj Novaje Zemlje u odnosu na Euroaziju Karskog mora. NASA-ina satelitska snimka Novaje Zemlje Novaja zemlja (ruski: Новая Земля, za nova zemlja) otočje je sastavljeno od dva velika otoka i većeg broja malih otoka, a smješteno je u Arktičkom oceanu sjeverno od kopnene Rusije.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Novaja zemlja · Vidi više »
Oružane snage Austro-Ugarske
Oružane snage Austro-Ugarske (njem. Österreichisch-Ungarisches Militärwesen, bewaffnete Macht;Die zeitgenössische Kroatische Militärterminologie und die Geschichte ihrer Entstehung Verfasser, Mag.phil. Zvonko Orešković, UNI Wien, str. 187. u onovremenim hrv. izvorima ces. i kr. Austro-Ugarska vojska i Oružana sila) uz vanjske poslove i financije bile su jedna od tri zajednička čimbenika Dvojne Monarhije.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Oružane snage Austro-Ugarske · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Otrantski baraž
Britanski drifteri na putu prema svojim položajima Otrantski baraž, pomorska je blokada Antante na Otrantskim vratima provedena tijekom Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Otrantski baraž · Vidi više »
Parobrod
Finski parobrod S/S Ukkopekka Parobrod je brod pogonjen uz pomoć vodene pare.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Parobrod · Vidi više »
Peking
Peking (kineski: 北京, pinyin: Běijīng; "sjeverna prijestolnica") je glavni grad Narodne Republike Kine (NRK) i jedna od četiri gradske oblasti pod direktnom kontrolom vlade.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Peking · Vidi više »
Plzeň
Plzeň (njem. Pilsen) grad je na zapadu Češke sa 170.936 stanovnika.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Plzeň · Vidi više »
Pobuna mornara u Boki kotorskoj
Austro-ugarski mornari, većinom Hrvati, u Boki kotorskoj 1917. Pobuna mornara u Boki kotorskoj bila je oružana buna mornara (većinom Hrvata) austro-ugarske ratne mornarice početkom 1918. godine.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Pobuna mornara u Boki kotorskoj · Vidi više »
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Podgorica · Vidi više »
Podmornica
Američka atomska podmornica "Virginia SSN-774" Podmornica je brod sa sposobnošću upravljivog zaranjanja i izranjanja, te kretanja na površini vode i pod njom.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Podmornica · Vidi više »
Protektorat
Protektorat je formalno pokroviteljstvo jače države nad slabijom, a zapravo oblik zavisnosti jedne države od druge koju je najčešće (iako ne uvijek) jača nametnula silom.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Protektorat · Vidi više »
Prvi balkanski rat
Prvi balkanski rat (listopad 1912. – svibanj 1913.) je vođen između Srbije, Bugarske, Grčke i Crne Gore na jednoj strani i Osmanskog carstva (Turske) na drugoj strani.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Prvi balkanski rat · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Pula · Vidi više »
Ratna mornarica
Omanskom zaljevu Ratna mornarica je grana oružanih snaga namijenjena borbenim djelovanjima na moru i unutrašnjim vodama (rijeke i jezera).
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Ratna mornarica · Vidi više »
Razarač
Ruski razarač klase Udaloy Američki razarač klase Arleigh Burke Razarač je naziv za vrstu ratnog broda koji je sagrađen i opremljen u svrhu obrane većih, odnosno kapitalnih brodova ili konvoja od raznih vrsta napada.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Razarač · Vidi više »
Rimini
Rimini je grad i luka u sjevernoj talijanskoj pokrajini Emiliji-Romagni, na ušću rijeke Marecchije u Jadransko more.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Rimini · Vidi više »
Rudolf Montecuccoli
Rudolf Ludwig Raimund Heinrich Alfons Graf von Montecuccoli degli Erri, Marchese di Polignago (Modena, 22. veljače 1843. – Baden kraj Beča, 16. svibnja 1922.), austrougarski admiral.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Rudolf Montecuccoli · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Rusija · Vidi više »
Rusko-japanski rat
Rusko-japanski rat odvijao se od veljače 1904. do kolovoza 1905. godine između Carske Rusije i Japanskog Carstva.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Rusko-japanski rat · Vidi više »
Schleswig-Holstein
Schleswig-Holstein (donjonjemački: Sleswig-Holsteen, sjevernofrizijski: Slaswik-Holstiinj, danski: Slesvig-Holsten) je najsjevernija savezna pokrajina SR Njemačke.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Schleswig-Holstein · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Skadar
Skadarskih "5 heroja" Panorama Skadra Skadar (albanski Shkodër ili Shkodra) je grad na sjeverozapadu Albanije, na obali Skadarskog jezera.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Skadar · Vidi više »
Službeni jezik
Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Službeni jezik · Vidi više »
SMS Aspern
SMS Aspern prilikom posjeta SAD-u 1907. godine SMS Aspern, mala krstarica Austro-ugarske ratne mornarice i drugi brod klase ''Zente''.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i SMS Aspern · Vidi više »
SMS Kaiserin Elisabeth
SMS Kaiserin Elisabeth bio je zaštićena krstarica klase ''Kaiser Franz Joseph I'' Austro-ugarske ratne mornarice.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i SMS Kaiserin Elisabeth · Vidi više »
SMS Novara (1912.)
SMS Novara, laka krstarica klase ''Novare'' Austro-ugarske ratne mornarice koja je sudjelovala u Prvome svjetskom ratu.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i SMS Novara (1912.) · Vidi više »
SMS Prinz Eugen
SMS Prinz Eugen, austro-ugarski bojni brod klase ''Tegetthoff''.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i SMS Prinz Eugen · Vidi više »
SMS Saida
SMS Saida, brza krstarica (laka krstarica) klase ''Novare'' Austro-ugarske ratne mornarice koja je sudjelovala u Prvome svjetskom ratu.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i SMS Saida · Vidi više »
SMS Szent István
SMS Szent István bio je austro-ugarski dreadnought bojni brod klase Tegetthoff.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i SMS Szent István · Vidi više »
SMS Tegetthoff
SMS Tegetthoff bio je austro-ugarski bojni brod (dreadnought) klase Tegetthoff, koja je dobila ime po austrijskom admiralu Wilhemu von Tegetthoffu iz 19. stoljeća.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i SMS Tegetthoff · Vidi više »
SMS Viribus Unitis
SMS Viribus Unitis, bio je prvi austro-ugarski dreadnought bojni brod klase Tegetthoff.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i SMS Viribus Unitis · Vidi više »
SMS Wien
SMS Wien, predreadnought bojni brod i obalna oklopnjača klase ''Monarcha'' koji je izgradila Austro-ugarska ratna mornarica pri kraju 19.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i SMS Wien · Vidi više »
SMS Zenta
SMS Zenta bio je laka krstarica izgrađena za Austro-ugarsku ratnu mornaricu i vodeći brod svoje klase nazvan po gradu Senti.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i SMS Zenta · Vidi više »
Solun
Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Solun · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Srbija · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Sredozemlje · Vidi više »
Sueski kanal
Zemljopisni položaj Sueskog kanala Sueski kanal je umjetno prokopan kanal dugačak 193,3 kilometra između Sredozemnog i Crvenog mora, koji razdvaja afrički od azijskog kontinenta te je najbliža pomorska veza između zapadne i istočne Zemljine hemisfere.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Sueski kanal · Vidi više »
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Talijani · Vidi više »
Talijanska kraljevska ratna mornarica
Zastava ''Regie Marine'' Regia Marina ili Talijanska kraljevska ratna mornarica postojala je od osnivanja Kraljevine Italije 1861. Nakon uspostavljanja republike 1946. mijenja ime u Talijanska ratna mornarica (Marina Militare).
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Talijanska kraljevska ratna mornarica · Vidi više »
Talijanski razarač Borea
Borea je bio jedan od od osam razarača Talijanske kraljevske mornarice klase Turbine, kojoj su pripadali i brodovi Aquilone, Espero, Euro, Nembo, Ostro, Turbine i Zeffiro.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Talijanski razarač Borea · Vidi više »
Tianjin
Tianjin (kineski: 天津, pinyin: Tiānjīn; doslovno: „Carski zaljev”), poznat i kao Tjencin (po bivšoj romanizaciji imena kao Tientsin ili T'ien-chin), je grad u Narodnoj Republici Kini.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Tianjin · Vidi više »
Tihi ocean
Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Tihi ocean · Vidi više »
Tirana
Tirana (albanski: Tiranë ili Tirana) je glavni i najveći grad Albanije.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Tirana · Vidi više »
Torpiljarka
Torpiljarka ili torpiljerka u najširem smislu je naziv za svaki površinski ratni brod kojemu je glavno oružje torpedo.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Torpiljarka · Vidi više »
Tromsø
Tromsø je grad i središte istoimene općine i okruga Troms u Norveškoj.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Tromsø · Vidi više »
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Trst · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Venecija · Vidi više »
Viška bitka 1866.
Pomorska bitka kod Visa zbila se 20. srpnja 1866. godine u Jadranskom moru, u blizini otoka Visa (u Viškom kanalu).
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Viška bitka 1866. · Vidi više »
Vieste
Vieste je turistički gradić u talijanskoj pokrajini Foggia u regiji Apulija od 13 619 stanovnika.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Vieste · Vidi više »
Vlora
Vlora (Valona; alb. Vlora, Vlorë; tal. Valona), grad na jugu Albanije i druga luka po veličini u Albaniji.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Vlora · Vidi više »
Vojvodstvo
Vojvodstvo (također i vojvodina) vrsta je državnog uređenja, u kojem vlada vojvoda ili vojvotkinja.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Vojvodstvo · Vidi više »
Wilhelm von Tegetthoff
Wilhelm Freiherr von Tegetthoff (23. prosinca 1827. – 7. travnja 1871.), austrijski admiral.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Wilhelm von Tegetthoff · Vidi više »
Zemlja Franje Josipa
Položaj Zemlje Franje Josipa u odnosu na Rusiju Ledenjak u Zemlji Franje Josipa. Zemlja Franje Josipa (ruski: Земля Франца Иосифа, Zemlja Franca Iosifa) je ruska otočna skupina smještena u Arktičkom oceanu sjeverno od Novaje zemlje i istočno od Svalbarda, a po upravnoj podjeli pripada Arhangelskoj oblasti.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Zemlja Franje Josipa · Vidi više »
Zemlje Krune sv. Stjepana
Zemlje Krune sv.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i Zemlje Krune sv. Stjepana · Vidi više »
11. ožujka
11.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 11. ožujka · Vidi više »
12. studenoga
12.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 12. studenoga · Vidi više »
14. kolovoza
14.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 14. kolovoza · Vidi više »
15. svibnja
15.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 15. svibnja · Vidi više »
1786.
Bez opisa.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 1786. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 1864. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 1866. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 1874. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 1897. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 1908. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 1911. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 1912. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 1915. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 1918. · Vidi više »
20. listopada
20.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 20. listopada · Vidi više »
20. srpnja
20.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 20. srpnja · Vidi više »
21. ožujka
21.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 21. ožujka · Vidi više »
21. siječnja
21.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 21. siječnja · Vidi više »
21. travnja
21.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 21. travnja · Vidi više »
24. lipnja
24.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 24. lipnja · Vidi više »
25. travnja
25.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 25. travnja · Vidi više »
28. travnja
28.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 28. travnja · Vidi više »
3. rujna
3.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 3. rujna · Vidi više »
5. listopada
5.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 5. listopada · Vidi više »
5. svibnja
5.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 5. svibnja · Vidi više »
9. svibnja
9.
Novi!!: Austrougarska ratna mornarica i 9. svibnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Austro-ugarska ratna mornarica, K.u.K. Kriegsmarine.
