Brže od pregledniku!
76 odnosi: Anžuvinci, Andrija II., Andrija III. Mlečanin, Arpadovići, Šubići, Žigmund Luksemburški, Ban, Banjani, Basarab I., Bela IV., Bitka kod Bliske, Blagaj Japra, Blagaj na Korani, Blagaj na Sani, Blagajski, Bosna (rijeka), Drina, Dubica, Dujam Blagajski, Elizabeta Kotromanić, Gisingovci, Godimir (hrvatski ban), Godinić, Gut-Keled, Gvozd, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska Kostajnica, Hrvatsko plemstvo, Ivan Babonić, Karlo I. Robert, Karlovac, Kraljevina Ugarska, Kranjska, Križarski ratovi, Kruna sv. Stjepana, Krupa na Uni, Kupa, Ludovik I. Anžuvinac, Marija Anžuvinska, Medvedgrad, Mladen II. Šubić Bribirski, Mongolsko Carstvo, Nobiles ultra Gozd, Orsini, Radoslav I. Babonić, Radoslav II. Babonić, Sava, Sisak, Sjeničak, ..., Slavonija, Stjepan II. Babonić, Stjepan V. Babonić, Stjepan VII. Blagajski, Susedgrad, Vazal, Vlaška, Vrbas, Zagreb, Zrin, 12. stoljeće, 12. svibnja, 1217., 1218., 1241., 13. stoljeće, 1314., 1322., 1326., 1328., 1352., 14. stoljeće, 15. stoljeće, 1582., 16. stoljeće, 1897.. Proširite indeks (26 više) »
Anžuvinci
Anžuvinci su francuska dinastija, mlađa loza francuske kraljevske dinastije Capet, osnovana u 14.stoljeću.
Novi!!: Babonići i Anžuvinci · Vidi više »
Andrija II.
Andrija II. (mađarski: II. András ili Endre, slovački: Ondrej) (Ostrogon, 1177. - Eger, 21. rujna 1235.), hrvatsko-ugarski kralj (1205. – 1235.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Babonići i Andrija II. · Vidi više »
Andrija III. Mlečanin
Andrija III.
Novi!!: Babonići i Andrija III. Mlečanin · Vidi više »
Arpadovići
Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.
Novi!!: Babonići i Arpadovići · Vidi više »
Šubići
Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.
Novi!!: Babonići i Šubići · Vidi više »
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Novi!!: Babonići i Žigmund Luksemburški · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Babonići i Ban · Vidi više »
Banjani
Banjani su staro hrvatsko pleme nekada naseljeno blizu rijeke Une u župi Mali Pset, za koje je ustanovljeno da je današnja Bosanska Krupa). Selo što su ga naseljavali isprva se nazivalo Banja, pa otuda i ime. U crkvenoj organizaciji psetsko područje pripadalo je kninskoj biskupiji. Selo je kasnije prozvano Banjani i pripalo je sa psetskim područjem zagrebačkoj župi, ali je crkveno i dalje ostalo pod kninskom biskupijom. U vrijeme prodiranja Turaka u Banjanima se nalazila straža Vojne krajine. Osvajanjem područja (1575-1578) naseljenog Banjanima, mnoge porodice poprimile su islam. Mnogi tada iseliše u sjevernije hrvatske krajeve, ili su se pomiješali sa susjednim hrvatskim plemenima u Bužimu i drugdje, koji su također prešli na muslimansku vjeru. Od banjanskih prezimena spominju se Maličevići, Kovačići, Vugrini i Pribegi. Na opustošeno hrvatsko tlo, Turci su naselili Srbe s Lima i Ibra, dok je današnje porijeklom iz Like i Dalmacije došlo u 19. stoljeću.
Novi!!: Babonići i Banjani · Vidi više »
Basarab I.
Bečka oslikana kronika "Bitka kod Posade" Karlo I. Anžuvinac bježi iz bitke kod Posade Basarab I., rani vladar Vlaške kneževine možda od 1310. do 1352. godine.
Novi!!: Babonići i Basarab I. · Vidi više »
Bela IV.
Bela IV. (mađ. IV. Béla) (Komoransko-ostrogonska županija, Mađarska, 29. studenoga 1206. – kraj Budima, 3. svibnja 1270.), hrvatsko-ugarski kralj (1235. – 1270.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Babonići i Bela IV. · Vidi više »
Bitka kod Bliske
Bitka kod Bliske (danas Blizna u zaleđu Trogira, Zagora, Hrvatska) je bitka u kojoj je godine 1322. vojska koalicije hrvatskih knezova i dalmatinskih gradova pod zapovjedništvom slavonskog bana Ivana Babonića porazila snage hrvatsko-dalmatinskog bana Mladena II. Šubića Bribirskog i njegovih saveznika.
Novi!!: Babonići i Bitka kod Bliske · Vidi više »
Blagaj Japra
Blagaj Japra je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanski Novi, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Babonići i Blagaj Japra · Vidi više »
Blagaj na Korani
Blagaj, Blagaj na Korani ili u starije doba zvan Blagajski Turanj bio je utvrđeni grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Babonići i Blagaj na Korani · Vidi više »
Blagaj na Sani
Blagaj na Sani je utvrđeni grad u BiH.
Novi!!: Babonići i Blagaj na Sani · Vidi više »
Blagajski
Blagajski (lat. de Blagay), velikaška obitelj iz srednjovjekovne Slavonije; odvjetak velikaške obitelji Babonića.
Novi!!: Babonići i Blagajski · Vidi više »
Bosna (rijeka)
Bosna je rijeka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Babonići i Bosna (rijeka) · Vidi više »
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Novi!!: Babonići i Drina · Vidi više »
Dubica
* Hrvatska Dubica.
Novi!!: Babonići i Dubica · Vidi više »
Dujam Blagajski
Grb knezova Blagajskih iz obitelji Babonić Dujam Blagajski († o. 1370.), hrvatski velikaš iz velikaške obitelji Babonića i utemeljitelj mlađe grane knezova Blagajskih.
Novi!!: Babonići i Dujam Blagajski · Vidi više »
Elizabeta Kotromanić
Elizabeta Kotromanić (Srebrenik, oko 1339. – Novigrad kraj Zadra, siječanj 1387.), hrvatsko-ugarska kraljica, supruga kralja Ludovika I. Anžuvinca.
Novi!!: Babonići i Elizabeta Kotromanić · Vidi više »
Gisingovci
Gisingovci (njem. Güssing, mađ. Kőszegi), velikaška obitelj njemačkog podrijetla.
Novi!!: Babonići i Gisingovci · Vidi više »
Godimir (hrvatski ban)
Ban Godimir bio je hrvatski ban koji se spominje u prijepisu Povelje kralja Petra Krešimira iz 1067./1068. godine.
Novi!!: Babonići i Godimir (hrvatski ban) · Vidi više »
Godinić
Godinići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Velike Gorice.
Novi!!: Babonići i Godinić · Vidi više »
Gut-Keled
Gut-Keled (Cletgud, Gledguth, Guthkeled, Gutkeled, Gwthkeleth), ugarski velikaški rod njemačkog podrijetla s matičnim posjedom Gut u Ugarskoj, sjeverozapadno od Stolnog Biograda.
Novi!!: Babonići i Gut-Keled · Vidi više »
Gvozd
Gvozd je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Babonići i Gvozd · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Babonići i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Babonići i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska Kostajnica
Hrvatska Kostajnica je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Babonići i Hrvatska Kostajnica · Vidi više »
Hrvatsko plemstvo
Čakovečka povelja grofa Adama Zrinskog iz 1684. godine Grof Petar IV. Zrinski Pečat bana Matka Talovca Hrvatsko plemstvo se razvijalo od najraniji vremena prilagođavajući se vremenu i vladanju.
Novi!!: Babonići i Hrvatsko plemstvo · Vidi više »
Ivan Babonić
Ivan I. Babonić († nakon 1334.), slavonski knez, slavonski ban (1316. – 1322.) i hrvatski ban (1322. – 1323.) iz obitelji Babonića.
Novi!!: Babonići i Ivan Babonić · Vidi više »
Karlo I. Robert
Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.
Novi!!: Babonići i Karlo I. Robert · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Babonići i Karlovac · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Babonići i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Kranjska
Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.
Novi!!: Babonići i Kranjska · Vidi više »
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Novi!!: Babonići i Križarski ratovi · Vidi više »
Kruna sv. Stjepana
Kruna sv. Stjepana Kruna sv.
Novi!!: Babonići i Kruna sv. Stjepana · Vidi više »
Krupa na Uni
Krupa na Uni je općina u Bosni i Hercegovini, u entitetu Republici Srpskoj.
Novi!!: Babonići i Krupa na Uni · Vidi više »
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Novi!!: Babonići i Kupa · Vidi više »
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Novi!!: Babonići i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »
Marija Anžuvinska
location.
Novi!!: Babonići i Marija Anžuvinska · Vidi više »
Medvedgrad
Medvedgrad Maketa Medvedgrada Medvedgradske dvostruke zidine Kapela Svetih Filipa i Jakova u Medvedgradu Oltar domovine Medvedgrad je stari grad (gradina, utvrđenje) sagrađen u 13. stoljeću (1249. – 1254. g.) nakon provale Mongola 1242.
Novi!!: Babonići i Medvedgrad · Vidi više »
Mladen II. Šubić Bribirski
Mladen/Mladin II.
Novi!!: Babonići i Mladen II. Šubić Bribirski · Vidi više »
Mongolsko Carstvo
Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.
Novi!!: Babonići i Mongolsko Carstvo · Vidi više »
Nobiles ultra Gozd
Za odnos snaga u planinskim kneštvima Hrvatske neobično je zanimljiv popis svjedoka koji su 1243.g. nazočni u miru između Senjana i Babonića, o kojemu je bilo riječi.
Novi!!: Babonići i Nobiles ultra Gozd · Vidi više »
Orsini
Orsini je bila talijanska plemićka obitelj, čije zlatno doba je bilo tijekom Srednjeg vijeka i renesanse.
Novi!!: Babonići i Orsini · Vidi više »
Radoslav I. Babonić
Radoslav I. Babonić († o. 1295.), hrvatski velikaš, gorički knez i slavonski ban iz velikaške obitelji Babonić.
Novi!!: Babonići i Radoslav I. Babonić · Vidi više »
Radoslav II. Babonić
Grb Babonića Radoslav II.
Novi!!: Babonići i Radoslav II. Babonić · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Babonići i Sava · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Babonići i Sisak · Vidi više »
Sjeničak
Hrvatska.
Novi!!: Babonići i Sjeničak · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Babonići i Slavonija · Vidi više »
Stjepan II. Babonić
Stjepan II.
Novi!!: Babonići i Stjepan II. Babonić · Vidi više »
Stjepan V. Babonić
Stjepan V. Babonić Krupski († o. 1320.), hrvatski velikaš, ban Slavonije iz obitelji Babonića.
Novi!!: Babonići i Stjepan V. Babonić · Vidi više »
Stjepan VII. Blagajski
Stjepan VII.
Novi!!: Babonići i Stjepan VII. Blagajski · Vidi više »
Susedgrad
Pogled na ruševine utvrde Susedgrad je srednjovjekovna utvrda u Hrvatskoj, podignuta na krajnjim sjeverozapadnim obroncima Medvednice.
Novi!!: Babonići i Susedgrad · Vidi više »
Vazal
'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.
Novi!!: Babonići i Vazal · Vidi više »
Vlaška
Vlaška može biti.
Novi!!: Babonići i Vlaška · Vidi više »
Vrbas
Vrbas je rijeka i pritoka Save u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, dugačka oko 250 km, s površinom sliva oko 5900 km².
Novi!!: Babonići i Vrbas · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Babonići i Zagreb · Vidi više »
Zrin
Zrin je naselje u Hrvatskoj, Sisačko-moslavačka županija, općina Dvor.
Novi!!: Babonići i Zrin · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Babonići i 12. stoljeće · Vidi više »
12. svibnja
12.
Novi!!: Babonići i 12. svibnja · Vidi više »
1217.
Bez opisa.
Novi!!: Babonići i 1217. · Vidi više »
1218.
Bez opisa.
Novi!!: Babonići i 1218. · Vidi više »
1241.
Bez opisa.
Novi!!: Babonići i 1241. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Babonići i 13. stoljeće · Vidi više »
1314.
Bez opisa.
Novi!!: Babonići i 1314. · Vidi više »
1322.
Bez opisa.
Novi!!: Babonići i 1322. · Vidi više »
1326.
Bez opisa.
Novi!!: Babonići i 1326. · Vidi više »
1328.
Bez opisa.
Novi!!: Babonići i 1328. · Vidi više »
1352.
Bez opisa.
Novi!!: Babonići i 1352. · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Babonići i 14. stoljeće · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Babonići i 15. stoljeće · Vidi više »
1582.
Bez opisa.
Novi!!: Babonići i 1582. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Babonići i 16. stoljeće · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Babonići i 1897. · Vidi više »
