Brže od pregledniku!
12 odnosi: Crkva sv. Katarine na Badiji, Crni biseri (1958.), Drugi svjetski rat, Franjevci, Gospa od Otoka (ikona), Hrvatska, Jadransko more, Korčula (grad), Korčulansko otočje, Obitavalište San Diega na Badiji, Oman, 1949..
Crkva sv. Katarine na Badiji
Franjevački samostan (dolje) i crkva sv. Katarine (gore desno). Crkva sv.
Novi!!: Badija i Crkva sv. Katarine na Badiji · Vidi više »
Crni biseri (1958.)
Crni biseri je crno-bijeli film u hrvatsko-bosanskohercegovačko-srbijanskoj koprodukciji iz 1958.
Novi!!: Badija i Crni biseri (1958.) · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Badija i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Badija i Franjevci · Vidi više »
Gospa od Otoka (ikona)
Gospa Badijska Gospa od Otoka, Gospa Badijska, bizantska ikona s prikazanom Blaženom Djevicom Marijom.
Novi!!: Badija i Gospa od Otoka (ikona) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Badija i Hrvatska · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Badija i Jadransko more · Vidi više »
Korčula (grad)
Korčula (grč. Κορκυρα Μελαινα/Korkyra Melaina, lat. Corcyra Nigra, tal. Curzola) je grad na istoimenom otoku u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Badija i Korčula (grad) · Vidi više »
Korčulansko otočje
Dio otoka u istočnom dijelu kanala, pogled s juga Pelješca Korčulansko otočje je skupina od 19 otočića u pelješkom kanalu uz sjeverozapadnu obalu otoka Korčule.
Novi!!: Badija i Korčulansko otočje · Vidi više »
Obitavalište San Diega na Badiji
Obitavalište San Diega,(): Croatia.hr.
Novi!!: Badija i Obitavalište San Diega na Badiji · Vidi više »
Oman
Oman, službeno Sultanat Oman je država na jugoistočnoj obali Аrapskog poluotoka u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Badija i Oman · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Badija i 1949. · Vidi više »
