Brže od pregledniku!
18 odnosi: Četiri godišnja doba (Bajaga i instruktori), Beograd, Dejan Cukić, Diskoton, Jahači magle, Momčilo Bajagić-Bajaga, Muzika na struju, Neka svemir čuje nemir, PGP RTB, Pop, Pop rock, Pozitivna geografija, Prodavnica tajni, Rock, Sa druge strane jastuka, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbija, 1984..
Četiri godišnja doba (Bajaga i instruktori)
Četiri godišnja doba je EP srpskog sastava Bajaga i instruktori.
Novi!!: Bajaga i instruktori i Četiri godišnja doba (Bajaga i instruktori) · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Bajaga i instruktori i Beograd · Vidi više »
Dejan Cukić
Dejan Cukić (Beograd, 4. studenog 1959.) beogradski je rock-pjevač i rock-novinar.
Novi!!: Bajaga i instruktori i Dejan Cukić · Vidi više »
Diskoton
Diskoton (punog naziva Diskoton produkcija nosača zvuka, Sarajevo) je bila diskografska kuća iz Sarajeva (Bosna i Hercegovina), osnovana 1973. godine.
Novi!!: Bajaga i instruktori i Diskoton · Vidi više »
Jahači magle
Jahači magle je treći album srpskog sastava Bajaga i instruktori objavljen 6. rujna 1986.
Novi!!: Bajaga i instruktori i Jahači magle · Vidi više »
Momčilo Bajagić-Bajaga
Momčilo Bajagić-Bajaga (Bjelovar, 19. veljače 1960.) je srpski rock pjevač.
Novi!!: Bajaga i instruktori i Momčilo Bajagić-Bajaga · Vidi više »
Muzika na struju
Muzika na struju sedmi je album srpskog sastava Bajaga i instruktori iz 1993.
Novi!!: Bajaga i instruktori i Muzika na struju · Vidi više »
Neka svemir čuje nemir
Neka svemir čuje nemir je prvi koncertni album srpskog sastava Bajaga i instruktori.
Novi!!: Bajaga i instruktori i Neka svemir čuje nemir · Vidi više »
PGP RTB
Produkcija gramofonskih ploča Radio televizije Beograd (poznatija po svojoj skraćenici PGP RTB) bila je druga po veličini diskografska kuća, iz nekadašnje Jugoslavije, osnovana 1951. godine.
Novi!!: Bajaga i instruktori i PGP RTB · Vidi više »
Pop
Pop, popularna ili pop-glazba (od eng. popular, omiljen, iz lat. populus, narod), podvrsta je zabavne glazbe koja u pravilu sadrži jednostavne, pamtljive melodije i pripjeve.
Novi!!: Bajaga i instruktori i Pop · Vidi više »
Pop rock
Pop rock je glazbeni podžanr koji koristi elemente pop i rock glazbe.
Novi!!: Bajaga i instruktori i Pop rock · Vidi više »
Pozitivna geografija
Pozitivna geografija je prvi album srpskog glazbenog sastava Bajaga i instruktori objavljen 30. siječnja 1984.
Novi!!: Bajaga i instruktori i Pozitivna geografija · Vidi više »
Prodavnica tajni
Prodavnica tajni je četvrti album srpskog sastava Bajaga i instruktori objavljen 11. studenog 1988.
Novi!!: Bajaga i instruktori i Prodavnica tajni · Vidi više »
Rock
Rock, skraćeno od rock and roll (često zapisano kao rock n' roll ili r'n'r), vrsta je popularne glazbe, najčešće s vokalima, električnim i bas-gitarama, te naglašenim, jakim ritmom; u nekim podžanrovima rocka pojavljuju se i drugi instrumenti, primjerice saksofon.
Novi!!: Bajaga i instruktori i Rock · Vidi više »
Sa druge strane jastuka
S druge strane jastuka je drugi album srpskog glazbenog sastava Bajaga i instruktori objavljen 13. ožujka 1985.
Novi!!: Bajaga i instruktori i Sa druge strane jastuka · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Bajaga i instruktori i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Bajaga i instruktori i Srbija · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Bajaga i instruktori i 1984. · Vidi više »
