Komunikacija

344 odnosi: Abruka, Adam Bremenski, Aegna, Afrikaans, Albanski jezik, Alge, Arkona, Świnoujście, Atlantski ocean, Atmosferski tlak, Škotska, Španjolski jezik, Švapska, Švedska, Švedski jezik, Švedsko Carstvo, Šventoji, Češka, Češki jezik, Øresund, Öland, Ålandski otoci, Bakalar, Bakterije, Baltička anomalija, Baltičke države, Baltički jezici, Baltijsk, Baltik, Baltofinski jezici, Beluga, Bentos, Bijelo more, Bjelica (riba), Bjelomorsko-baltički kanal, Bjelorusija, Bjeloruski jezik, Bočata voda, Bodorka, Bokmål, Bornholm, Botnički zaljev, BP, Brodolom, Bugarski jezik, Crno more, Crveno more, Cvjetanje mora, Danska, Danski jezik, ..., De facto, Dobri dupin, Donjonjemački jezici, Drugi svjetski rat, Dvorac Kronborg, Endem, Engleska, Enklava, Epikontinentalni pojas, Erozija, Ertholmene, Espoo, Estonija, Estonski jezik, Estuarij, Etničko čišćenje, Europa, Europska nizina, Europska unija, Falsterbo, Fårö, Fehmarn, Ferojski jezik, Finska, Finski jezik, Finski zaljev, Flensburg, Francuski jezik, Fredericia, Gävle, Göta älv, Gdanjsk, Gdynia, Geologija, Germani, Germania (Tacit), Germanski jezici, Golema psina, Gotland, Grčki jezik, Grbavi kit, Greifswald, Grgeč, Guldborgsund (općina), Haapsalu, Hanza, Haringe, Hel (poluotok), Helsingør, Helsinki, Hidratacija, Hiiumaa, Indoeuropski prajezik, Industrijska konoplja, Iperit, Islandski jezik, Isparavanje, Istočna Pruska, Istočno bojište (Drugi svjetski rat), Iverak, Iverak zlatopjeg, Izostazija, Jantar, Jūrmala, Jednakonošci, Jezero, Jordan (povjesničar), Jylland, Kašupski jezik, Kalinjingrad, Kalinjingradska oblast, Kanal (građevina), Karlshamn, Karlskrona, Kartografija, Kaspijsko jezero, Kassari, Katran, Kattegat, Kemijsko ratovanje, Kesselaid, Kiel, Kielski kanal, Kihnu, Kisik, Kit perajar, Kitovi, Klaipėda, Klaudije Ptolemej, Kljunasti kitovi, Komunizam, Kontinentska klima, Kopenhagen, Kraljevina Danska, Kršćanstvo, Krimski rat, Kronika, Krzno, Ksenofont, Kuhinjska sol, Kuressaare, Kurski zaljev, Langeland, Latinski jezik, Latvija, Lübeck, Ledenjačko jezero, Ledeno doba, Ledište, Ledolomac, Letonski jezik, Lidingö, Liepāja, Litavski jezik, Litva, Livonska braća mača, Lolland, Lužička Nisa, Maardu, Mađarski jezik, Makedonski jezik, Mali Belt, Malmö, Manilaid, Mariehamn, Međunarodna hidrografska organizacija, Megafauna, Mekušci, Metropolitansko područje, Middelfart, Močvara, Mohni, Morske mijene, Muhu, Narva (rijeka), Narva-Jõesuu, NATO, Neva, Nida, Nijemci, Nizozemska, Nizozemski jezik, Njemačka, Njemački jezik, Njemački prodor na istok, Njemački zaljev, Njemen, NLO, Norrköping, Norveška, Norveški jezik, Nynorsk, Obala, Oborina, Oceanska klima, Odra, Oledba, Oresundski most, Orka, Oslić, Osmussaar, Otočje, Oulu (grad), Oxelösund, Pašnjak, Palanga, Pärnu (grad), Petar I. Aleksejevič Romanov, Pleistocen, Plinije Stariji, Pokrštavanje Litve, Polarna klima, Poljska, Poljski jezik, Poljsko-Litavska Unija, Pomorje, Pori, Portugalski jezik, Potok, Prangli, Pravi lan, Prevedenice, Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata, Protok (hidrologija), Pruska, Prvi svjetski rat, Rajna, Rauma, Rügen, Reprodukcija, Riški zaljev, Riga, Rijeka (vodotok), Rimsko Carstvo, Romanski jezici, Rostock, Rubno more, Ruhnu, Rumunjski jezik, Rusija, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Saaremaa, Salinitet, Sankt-Peterburg, Sarmati, Saxo Grammaticus, Sillamäe, Sisavci, Sivi kitovi, Sivi tuljan, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Europa, Sjeverni križarski ratovi, Sjeverni otok, Sjeverno more, Skagerrak, Skandinavski poluotok, Skiti, Slatka voda, Slavenski jezici, Sleđevke, Slijev, Slobodni Grad Danzig, Slovačka, Slovenski jezik, Smeđe alge, Sonar, Sopot (Poljska), Sovjetski Savez, Srebro, Srednji vijek, Srednjoeuropska nizina, Sredozemno more, Srpski jezik, Srpskohrvatski jezik, Stanište, Stara Grčka, Staroengleski jezik, Staronordijski jezik, Stevns (općina), Stevns Klint, Stockholm, Stockholmski arhipelag, Stralsund, Streljivo, Sumporovodik, Suomenlinna, Sveučilište u Göteborgu, Svevi, Szczecin, Tabloid, Tacit, Talijanski jezik, Tallinn, Teutonski viteški red, Torpedo, Trelleborg, Turku, Ušće, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Ukrajinski jezik, Usedom, Usporedba, Ustka, Varšavski ugovor, Vasa (brod), Velški jezik, Veliki Belt, Veliki sjeverni rat, Vendi, Ventspils, Vijeće država Baltičkog mora, Vilsandi, Visla, Vormsi, Wismar, Ystad, Zapadna Dvina, Zeland, Zvjezdače, 11. stoljeće, 12. stoljeće, 13. stoljeće, 14. stoljeće, 16. stoljeće, 17. stoljeće, 1703., 1708., 18. stoljeće, 2010., 2011., 8. stoljeće. Proširite indeks (294 više) » « Stisni indeks

Abruka

Abruka je estonski otok u Baltičkom moru.

Novi!!: Baltičko more i Abruka · Vidi više »

Adam Bremenski

Adam Bremenski (vjerojatno oko 1050. – 1081./1085.) (nje. Adam von Bremen. lat. Adamus Bremensis) je bio njemački srednjovjekovni kroničar, klerik i teolog.

Novi!!: Baltičko more i Adam Bremenski · Vidi više »

Aegna

Aegna i susjedni otoci Obala otoka Aegna je estonski otok u Finskom zaljevu, u Baltičkom moru.

Novi!!: Baltičko more i Aegna · Vidi više »

Afrikaans

Afrikaans ili afrikanerski jezik (ISO 639-3: afr), donjofranački jezik šire skupine donjonjemačkih jezika kojime se služe Buri ili Afrikaneri, oko 4.740.000 govornika u Južnoafričkoj Republici (2006; poglavito Pretoria i Bloemfontein); 133.324 u Namibiji (1991 popis; 89.900; 2006); 6.000 u Bocvani (2004 Cook; 20.000; 2006).); 41.000 (2006) u Zambiji. U Malaviju ga govore potomci Nizozemaca iz Južnoafričke Republike, ali broj nije poznat; 13,000 u Svaziju (2006). U Južnoafričkoj Republici jedan je od službenih jezika, a imao je nekada službeni status i u Namibiji. Ima nekoliko dijalekata (zapadni i istočnokapski afrikaans i orange river afrikaans), a njime se služi i oko 150,000 Kapskih Malajaca.

Novi!!: Baltičko more i Afrikaans · Vidi više »

Albanski jezik

Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.

Novi!!: Baltičko more i Albanski jezik · Vidi više »

Alge

Ernst Haeckel: Zelene alge Alge (lat. Algae), široka skupina pretežno vodenih, fotosintetskih autotrofnih organizama (od jednostaničnih do višestaničnih) nalik na biljke poznate kao fitoplankton, bolje poznatija kao živi biljni organizam bez korijena, lišća ili cvjetova.

Novi!!: Baltičko more i Alge · Vidi više »

Arkona

*Rt Arkona, na njemačkom otoku Rügen.

Novi!!: Baltičko more i Arkona · Vidi više »

Świnoujście

Świnoujście je mjesto u zapadnoj Poljskoj.

Novi!!: Baltičko more i Świnoujście · Vidi više »

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Novi!!: Baltičko more i Atlantski ocean · Vidi više »

Atmosferski tlak

Njemačkoj (crnom bojom). živom. Riječkoj luci. Atmosferski tlak ili tlak zraka je tlak na bilo kojem dijelu Zemljine atmosfere.

Novi!!: Baltičko more i Atmosferski tlak · Vidi više »

Škotska

Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.

Novi!!: Baltičko more i Škotska · Vidi više »

Španjolski jezik

Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta.

Novi!!: Baltičko more i Španjolski jezik · Vidi više »

Švapska

Karta švapskog područja unutar suvremene Njemačke. Žuto je djelomično švapsko područje. Bavarske kraljevine Württemberg i Zemlje Hohenzollerna Švapska (književni njemački: Schwaben ili Schwabenland, švapski njemački: Schwobeland) je povijesna i jezična pokrajina u Njemačkoj.

Novi!!: Baltičko more i Švapska · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Baltičko more i Švedska · Vidi više »

Švedski jezik

right Švedski jezik (svenska, ISO 639-3: swe), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika.

Novi!!: Baltičko more i Švedski jezik · Vidi više »

Švedsko Carstvo

Švedsko Carstvo odnosi se na osvojene teritorije Kraljevine Švedske u baltičkoj regiji tijekom 17.

Novi!!: Baltičko more i Švedsko Carstvo · Vidi više »

Šventoji

Šventoji je najduža rijeka koja teče u cijelosti Litvom i najveća pritoka rijeke Neris Istječe iz jezera Samanis u Regionalnom parku Gražutė i ulijeva se u Neris u blizini Jonave.

Novi!!: Baltičko more i Šventoji · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Baltičko more i Češka · Vidi više »

Češki jezik

Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).

Novi!!: Baltičko more i Češki jezik · Vidi više »

Øresund

Øresund (dan. Øresund, šv. Öresund, kolokvijalno Sundet) tjesnac je koji razdvaja danski otok Zeland i pokrajinu Skåne na jugu Švedske.

Novi!!: Baltičko more i Øresund · Vidi više »

Öland

Öland je drugi po veličini švedski otok i najmanja švedska pokrajina.

Novi!!: Baltičko more i Öland · Vidi više »

Ålandski otoci

Ålandski otoci (švedski: Landskapet Åland, finski: Ahvenanmaan maakunta/Ahvenanmaa) je otočje u Finskoj između Baltičkog mora i Botničkog zaljeva. Otoci čine autonomnu i demilitariziranu pokrajinu u Finskoj. Glavni grad je Mariehamn. Ålandske otoke čine Glavni otok (švedski: Fasta Åland), s 90% stanovništva, i istočni dio otočja s oko 6.500 otoka na ulazu u Botnički zaljev. Većina stanovnika (92,4%) govori švedski kao prvi jezik koji je i jedini službeni jezik.

Novi!!: Baltičko more i Ålandski otoci · Vidi više »

Bakalar

Bakalar (Gadus morhua) je riba iz porodice Gadidae (Ugotice), jedna od najviše ekonomski eksploatiranih ribljih vrsta.

Novi!!: Baltičko more i Bakalar · Vidi više »

Bakterije

Bakterije su najbrojnija skupina organizama.

Novi!!: Baltičko more i Bakterije · Vidi više »

Baltička anomalija

Baltička anomalija ili Baltički NLO, odnosi se na neobičnu formaciju ili objekt na dnu sjevernog dijela Baltičkog mora, koja je otkrivena 19. lipnja 2011. godine korištenjem sonarne tehnologije.

Novi!!: Baltičko more i Baltička anomalija · Vidi više »

Baltičke države

Baltičke države (est. Balti riigid ili Baltimaad; lat. Baltijas valstis; lit. Baltijos valstybės), također poznate kao Baltičke zemlje ili Baltičke republike, Pribaltik ili samo Baltik, geopolitički je i povijesni pojam kojim se označavaju tri države u sjeveroistočnoj Europi na istočnoj obali Baltičkog mora: Estonija, Latvija i Litva.

Novi!!: Baltičko more i Baltičke države · Vidi više »

Baltički jezici

Baltički jezici su podskupina Indoeuropskih jezika.

Novi!!: Baltičko more i Baltički jezici · Vidi više »

Baltijsk

Baltijsk (ruski:Балтийск, poljski: Piława, litvanski: Piliava) – grad prije također znan do 1945.

Novi!!: Baltičko more i Baltijsk · Vidi više »

Baltik

Baltik Baltik je višeznačni termin koji se koristi za označavanje arbitrarne regije povezane s Baltičkim morem.

Novi!!: Baltičko more i Baltik · Vidi više »

Baltofinski jezici

Baltofinski jezici, jezici Baltičkih Finaca kojima se služi skupina finskih naroda u bližem području Baltičkog mora, poglavito u Finskoj, Estoniji i u Rusiji (Karelija).

Novi!!: Baltičko more i Baltofinski jezici · Vidi više »

Beluga

Beluga (lat. Delphinapterus leucas) je vrsta kitova iz porodice bijelih kitova.

Novi!!: Baltičko more i Beluga · Vidi više »

Bentos

Bentos (grč., dubina, morska dubina), ili ponekad i benton skupni je naziv za sve biljne i životinjske organizme koji žive na dnu mora ili slatke vode.

Novi!!: Baltičko more i Bentos · Vidi više »

Bijelo more

Bijelo more (rus.: Бе́лое мо́ре, fin.: Vienanmeri) jest zaljev na jugu Barentsova mora smješten na sjeverozapadnoj obali Rusije.

Novi!!: Baltičko more i Bijelo more · Vidi više »

Bjelica (riba)

Belica je riba iz porodice šarana Cyprinidae.

Novi!!: Baltičko more i Bjelica (riba) · Vidi više »

Bjelomorsko-baltički kanal

Karta Bjelomorsko-baltičkog kanala Kanal Bjelomorsko-baltički kanal (rus. Беломо́рско-балти́йский кана́л) je morski kanal koji povezuje Bijelo i Baltičko more.

Novi!!: Baltičko more i Bjelomorsko-baltički kanal · Vidi više »

Bjelorusija

Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.

Novi!!: Baltičko more i Bjelorusija · Vidi više »

Bjeloruski jezik

Bjeloruski jezik (ISO 639-3: bel), istočnoslavenski jezik koji je materinski jezik oko devet milijuna Bjelorusa.

Novi!!: Baltičko more i Bjeloruski jezik · Vidi više »

Bočata voda

Bočata voda je slana voda nižeg saliniteta od morske koja nastaje miješanjem mora s tekućom vodom ili kišnicom.

Novi!!: Baltičko more i Bočata voda · Vidi više »

Bodorka

Bodorka (Rutilus rutilus) је riba koja pripada obitelji Cyprinidae.

Novi!!: Baltičko more i Bodorka · Vidi više »

Bokmål

Zemljovid standardnih inačica norveškog jezika po općinama u Norveškoj. Plavo je nynorsk, crveno je bokmål, a sivo neutralna područja koja dopuštaju oba standarda. Bokmål (ISO 639-3: nob; dosl. „knjiški govor”), katkad zvan i riksmål („govor kraljevstva”), jedan je od dva pisana standarda norveškoga jezika, od kojih je drugi nynorsk.

Novi!!: Baltičko more i Bokmål · Vidi više »

Bornholm

neslužbena zastava Bornholma Bornholm (danski IPA: ili) je danski otok u Baltičkom moru.

Novi!!: Baltičko more i Bornholm · Vidi više »

Botnički zaljev

Botnički zaljev na zemljovidu Baltičkog mora Botnički zaljev (finski: Pohjanlahti; švedski: Bottniska vikenje) je sjeverni dio Baltičkog mora.

Novi!!: Baltičko more i Botnički zaljev · Vidi više »

BP

BP je skraćenica iz engleskih riječi before present - Prije sadašnjosti.

Novi!!: Baltičko more i BP · Vidi više »

Brodolom

Pomorska nesreća broda Costa Concordia Titanica Brodolom je pomorska nesreća, u kojoj je brod potonuo ili teško oštećen.

Novi!!: Baltičko more i Brodolom · Vidi više »

Bugarski jezik

Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.

Novi!!: Baltičko more i Bugarski jezik · Vidi više »

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Novi!!: Baltičko more i Crno more · Vidi više »

Crveno more

Crveno more (arap. البحر الأحمر Baḥr al-Aḥmar, al-Baḥru l-’Aḥmar; hebrejski: ים סוף Yam Suf; tigrigna ቀይሕ ባሕሪ QeyH baHri) je rubno more na sjeveru Indijskog oceana.

Novi!!: Baltičko more i Crveno more · Vidi više »

Cvjetanje mora

Cvjetanje algi u kanalu Cvjetanje algi u Atlantiku Cvjetanjem algi, često nazvano i cvjetanjem vode odnosno mora naziva se masovno razmnožavanje algi ili cijanobakterija.

Novi!!: Baltičko more i Cvjetanje mora · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Baltičko more i Danska · Vidi više »

Danski jezik

Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.

Novi!!: Baltičko more i Danski jezik · Vidi više »

De facto

De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.

Novi!!: Baltičko more i De facto · Vidi više »

Dobri dupin

Dobri dupin (lat. Tursiops truncatus) vrsta je dupina koja živi i u Jadranu.

Novi!!: Baltičko more i Dobri dupin · Vidi više »

Donjonjemački jezici

Područje gdje se govori donjonjemački Donjonjemački jezici su dio zapadnogermanskih jezika koji nisu sudjelovali u drugoj glasovnoj promjeni sa srednjo- i gornjonjemačkim narječjima i time su se od njih odvojili.

Novi!!: Baltičko more i Donjonjemački jezici · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Baltičko more i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Dvorac Kronborg

Kronborg je dvorac u blizini danskog grada Helsingøra (po kojemu je William Shakespeare nazvao dvorac Elsinore u Hamletu) na najdaljem vrhu otoka Zelanda, na najužem dijelu tjesnaca Øresund koji dijeli Dansku od Švedske.

Novi!!: Baltičko more i Dvorac Kronborg · Vidi više »

Endem

Velebitska degenija je napoznatiji hrvatski endem Čovječja ribica Endem (grč. ἔνδημος.

Novi!!: Baltičko more i Endem · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: Baltičko more i Engleska · Vidi više »

Enklava

C je enklava od A, odnosno eksklava od B Enklava, odnosno eksklava (grč. en — u, unutra, grč. eks — van, i lat. clavis — ključ) u političkoj geografiji predstavlja neki teritorij, područje, regiju ili pak državu, koja je sa svih strana okružena nekim drugim teritorijem ili državom.

Novi!!: Baltičko more i Enklava · Vidi više »

Epikontinentalni pojas

Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Kontinentski šelf (kontinentski prag, priobalni rub, epikontinentski rub, kontinentska površina, neritik) je geomorfološki oblik reljefa morskog dna.

Novi!!: Baltičko more i Epikontinentalni pojas · Vidi više »

Erozija

Monument Valley, SAD Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije.

Novi!!: Baltičko more i Erozija · Vidi više »

Ertholmene

Ertholmene (švedski: Ärtholmarna) je danska skupina otoka u Baltičkom moru.

Novi!!: Baltičko more i Ertholmene · Vidi više »

Espoo

Espoo (švedski: Esbo) je drugi po veličini grad u Finskoj.

Novi!!: Baltičko more i Espoo · Vidi više »

Estonija

Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.

Novi!!: Baltičko more i Estonija · Vidi više »

Estonski jezik

Estonski jezik (est. eesti keel) službeni je jezik Republike Estonije s oko 1,1 milijun izvornih govornika, uglavnom u toj državi te u susjednoj Finskoj (s oko 6000 govornika prema podacima iz u 1993.). Estonski jezik pripada finskoj grani ugro-finskih jezika.

Novi!!: Baltičko more i Estonski jezik · Vidi više »

Estuarij

Labe na desnoj strani slike. Estuarij (lat. aestuarium, "nisko riječno ušće") je naziv za riječno ušće oblikovano poput lijevka.

Novi!!: Baltičko more i Estuarij · Vidi više »

Etničko čišćenje

Prisilno raseljavanje Poljaka iz zapadne Poljske 1939. Etničko čišćenje eufemistički je naziv za nasilnu promjenu etničkog sastava nekog područja, i to smaknućima, protjerivanjem stanovništva ili preseljavanjem stanovništva s ciljem promjene etničke strukture na nekom području.

Novi!!: Baltičko more i Etničko čišćenje · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Baltičko more i Europa · Vidi više »

Europska nizina

Europska nizina Europska nizina je europsko nizinsko područje te jedna od četiri glavne topografske jedinice Europe.

Novi!!: Baltičko more i Europska nizina · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Baltičko more i Europska unija · Vidi više »

Falsterbo

Falsterbo je grad u Švedskoj u sastavu županije Skåne i općine Vellinge.

Novi!!: Baltičko more i Falsterbo · Vidi više »

Fårö

Fårö je mali, poljoprivredni otok sjeverno od otoka Gotlanda, Švedska, drugi najveći otok koji pripada švedskoj pokrajini Gotland.

Novi!!: Baltičko more i Fårö · Vidi više »

Fehmarn

Fehmarn (danski: Femern) je njemački otok ju Baltičkom moru.

Novi!!: Baltičko more i Fehmarn · Vidi više »

Ferojski jezik

Ferojski jezik (fer. føroyskt mál; ISO 639-3: fao) jezik je zapadnoskandinavske skupine sjevernogermanskih jezika, kojim se služi oko 48 200 Ferojaca (2007; 45 400, 2001.) na ferojskim otocima.

Novi!!: Baltičko more i Ferojski jezik · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Novi!!: Baltičko more i Finska · Vidi više »

Finski jezik

Finski jezik (fin. suomi ili suomen kieli) uralski je jezik finske skupine kojim govori većina stanovništva Finske te etnički Finci van države.

Novi!!: Baltičko more i Finski jezik · Vidi više »

Finski zaljev

Baltičko more i Finski zaljev Finski zaljev (finski: Suomenlahti; ruski: Финский залив, Finskii zaliv; švedski: Finska viken; estonski: Soome laht) je zaljev na istočnoj strani Baltičkog mora.

Novi!!: Baltičko more i Finski zaljev · Vidi više »

Flensburg

Flensburg (danski: Flensborg) je nezavisni grad na sjeveru Njemačke savezne države Schleswig-Holstein.

Novi!!: Baltičko more i Flensburg · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Baltičko more i Francuski jezik · Vidi više »

Fredericia

Fredericia je danski grad i prijestolnica istoimene općine Fredericia u regiji Južna Danska.

Novi!!: Baltičko more i Fredericia · Vidi više »

Gävle

Gävle je grad u središnjoj Švedskoj na obali Botničkog zaljeva u županiji Gävleborg.

Novi!!: Baltičko more i Gävle · Vidi više »

Göta älv

Göta älv je rijeka u Švedskoj kojom se najveće švedsko jezero Vänern izlijeva u Atlantski ocean, kod grada Göteborga.

Novi!!: Baltičko more i Göta älv · Vidi više »

Gdanjsk

Gdanjsk (kašupski: Gduńsk, poljski: Gdańsk, njemački: Danzig) je mjesto u sjevernoj Poljskoj, nalazi se na Baltičkom moru.

Novi!!: Baltičko more i Gdanjsk · Vidi više »

Gdynia

Gdynia je grad na sjeveru Poljske u Pomeranskom vojvodstvu.

Novi!!: Baltičko more i Gdynia · Vidi više »

Geologija

Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.

Novi!!: Baltičko more i Geologija · Vidi više »

Germani

Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).

Novi!!: Baltičko more i Germani · Vidi više »

Germania (Tacit)

Germania (puni naslov De origine et situ Germanorum;„O porijeklu i običajima Germana“) je kratko etnografsko djelo rimskoga povjesničara Publija Kornelija Tacita, nastalo oko 98. godine poslije Krista.

Novi!!: Baltičko more i Germania (Tacit) · Vidi više »

Germanski jezici

Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.

Novi!!: Baltičko more i Germanski jezici · Vidi više »

Golema psina

Golema psina (lat. Cetorhinus maximus) je druga najveća vrsta riba, nakon kitopsine. To je kozmopolitska migratorna vrsta, koje se nalazi u svim svjetskim oceanima s umjerenom temperaturom.

Novi!!: Baltičko more i Golema psina · Vidi više »

Gotland

Grb Gotlanda Gotland Gotland je pokrajina, županija i općina u Švedskoj, ujedno i najveći otok Baltičkog mora.

Novi!!: Baltičko more i Gotland · Vidi više »

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Baltičko more i Grčki jezik · Vidi više »

Grbavi kit

Grbavi kit (lat. Megaptera novaeangliae) je vrsta kita koja pripada u porodicu brazdenih kitova.

Novi!!: Baltičko more i Grbavi kit · Vidi više »

Greifswald

Greifswald (njem. Greif.

Novi!!: Baltičko more i Greifswald · Vidi više »

Grgeč

Grgeč (Perca fluviatilis) — vrsta je slatkovodne ribe porodice (lat. Percidae).

Novi!!: Baltičko more i Grgeč · Vidi više »

Guldborgsund (općina)

Guldborgsund je općina u danskoj regiji Zeland.

Novi!!: Baltičko more i Guldborgsund (općina) · Vidi više »

Haapsalu

Grad Haapsalu Haapsalu snimljen dronom 2022. godine Haapsalu (njem. i šve. Hapsal, fin. Haapsalu i Haapsalo) je grad koji se nalazi na zapadnoj obali Estonije.

Novi!!: Baltičko more i Haapsalu · Vidi više »

Hanza

Glavni trgovački putovi Hanzeatskog saveza Hanza (Hanzeatski savez) (stari donjonjemački Hansa.

Novi!!: Baltičko more i Hanza · Vidi više »

Haringe

Atlantska haringa Haringe, naziv za skupinu različitih riba koje žive uglavnom u morima i malog su ili srednjeg rasta iz porodice srdeljki ili clupeidae.

Novi!!: Baltičko more i Haringe · Vidi više »

Hel (poluotok)

Poluotok Hel Hel (poljski Mierzeja Helska, kašupski Hélskô Sztremlëzna) je 35 km dug poluotok u sjevernoj Poljskoj.

Novi!!: Baltičko more i Hel (poluotok) · Vidi više »

Helsingør

Helsingør (njem. Helsingör) je grad na sjeveru Danske od 46,829 stanovnika u centru.

Novi!!: Baltičko more i Helsingør · Vidi više »

Helsinki

Helsinki (punim finskim nazivom: Helsingin kaupunki (Grad Helsinki), švedski), još zvan i "stadi" na lokalnom narječju, glavni je i najveći grad Finske.

Novi!!: Baltičko more i Helsinki · Vidi više »

Hidratacija

Hidratacija, u kemiji, reakcija je u kojoj se ioni, molekule ili koloidne čestice vežu s molekulama vode.

Novi!!: Baltičko more i Hidratacija · Vidi više »

Hiiumaa

Hiiumaa je drugi najveći estonski otok (989 km²) poslije otoka Saaremaa.

Novi!!: Baltičko more i Hiiumaa · Vidi više »

Indoeuropski prajezik

Franz Bopp, osnivač moderne indoeuropeistike Indoeuropski prajezik hipotetski je zajednički predak indoeuropskih jezika.

Novi!!: Baltičko more i Indoeuropski prajezik · Vidi više »

Industrijska konoplja

Sjetvena konoplja (industrijska konoplja, lat. Cannabis sativa subsp. sativa), jedna od tri podvrste konoplje.

Novi!!: Baltičko more i Industrijska konoplja · Vidi više »

Iperit

Molekulski ustroj iperita Plikovi na koži uzrokovani iperitom Iperit, nazvan prema flamanskom gradu Ypresu, službenog imena diklordietil-sulfid, bojni otrov plikavac, žućkasta uljevita tekućina visokog ledišta (oko 14°C) i vrelišta (od 216-218°C) koja se ne miješa s vodom, ali se brzo razara oksidativnim sredstvima poput klornog vapna i hipermangana.

Novi!!: Baltičko more i Iperit · Vidi više »

Islandski jezik

Islandski jezik (isl. íslenska) jezik je zapadnoskandinavske podskupine sjevernogermanskih jezika kojim govori oko 320 000 ljudi na otoku Islanda i manje skupine islandskih iseljenika.

Novi!!: Baltičko more i Islandski jezik · Vidi više »

Isparavanje

ukapljuje u obliku aerosola. Morska sol u Dakaru (Senegal). Voda vrije ili ključa. Isparavanje je prijelaz tvari iz tekućeg u plinovito agregatno stanje.

Novi!!: Baltičko more i Isparavanje · Vidi više »

Istočna Pruska

zastava grb Istočna Pruska unutar Njemačke 1871. – 1918. (tamnoplavo) Istočna Pruska unutar Njemačke 1918. – 1939. (tamnoplavo) Istočna Pruska (standardni njemački: Ostpreußen, niskonjemački:Oostpreußen) je pokrajina bivše njemačke države Pruske.

Novi!!: Baltičko more i Istočna Pruska · Vidi više »

Istočno bojište (Drugi svjetski rat)

Istočno bojište ili Veliki domovinski rat (u nazivlju bivših država SSSR-a izuzev Ukrajine i Uzbekistana) bilo je najveće bojište Drugog svjetskog rata otvoreno njemačkom invazijom na Sovjetski Savez.

Novi!!: Baltičko more i Istočno bojište (Drugi svjetski rat) · Vidi više »

Iverak

Iverak (lat. Platichthys flesus) ili obični iverak, kod nas se naziva još i iver, pasara, ploča, romb.

Novi!!: Baltičko more i Iverak · Vidi više »

Iverak zlatopjeg

Iverak zlatopjeg (lat. Pleuronectes platessa) kod nas se još naziva i pašara, jezik zlatni, kalkan, platka, morska ploča,...

Novi!!: Baltičko more i Iverak zlatopjeg · Vidi više »

Izostazija

Izostazija je ravnoteža između susjedinih dijelova (blokova) kore i dijelova plašta ispod njih.

Novi!!: Baltičko more i Izostazija · Vidi više »

Jantar

Ogrlica od baltičkog jantaraMušica i komarac dokaz su kako je ovaj jantar star oko 60-40 mlijuna godina Inkluzija baltičkog jantara - Psylloidea Jantar (ruski iz latinskog), ćilibar (turski iz perzijskog) u značenju "koji privlači slamu", ili sukcinit (latinski), fosilna je smola crnogoričnog drveća očvrsnula sedimentacijskim procesom.

Novi!!: Baltičko more i Jantar · Vidi više »

Jūrmala

Jūrmala (u prijevodu obala, njem. Riga-Strand, Rigaer Strand (Riška plaža, Rigasche Strand)) je grad u Latviji na obali Riškog zaljeva, smješten 25 kilometara zapadno od glavnog grada Rige.

Novi!!: Baltičko more i Jūrmala · Vidi više »

Jednakonošci

Jednakonošci (jednakonožni rakovi; lat. Isopoda), red morskih i slatkovodnih životinja u razredu Malacostraca, koljeno člankonožaca (Arthropoda).

Novi!!: Baltičko more i Jednakonošci · Vidi više »

Jezero

Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.

Novi!!: Baltičko more i Jezero · Vidi više »

Jordan (povjesničar)

Jordan je bio povjesničar iz 6. stoljeća iz provincije Donje Mezije (današnja sjeverna Bugarska), koji je ostavio najviše pisanih tragova o povijesti Gota u vrijeme kada je bilo malo pisaca.

Novi!!: Baltičko more i Jordan (povjesničar) · Vidi više »

Jylland

Jylland Jylland (danski Jylland, njemački Jütland) je poluotok na sjeveru Europe.

Novi!!: Baltičko more i Jylland · Vidi više »

Kašupski jezik

turistička karta na kašupskom left Kašupski jezik (ISO 639-3: csb; izvorno: kaszëbsczi jãzëk, Kaszëbë, pòmòrsczi jãzëk, kaszëbskò-słowińskô mòwa, poljski: Język kaszubski, njemački: Kaschubische Sprache, kaszubski; kashubian, cashubian, cassubian) je zapadnoslavenski jezik, kojim govori oko 3 000 ljudi od 100 000 ili više (1993 T. Salminen) etničkih Kašuba južno i zapadno od Gdanjska na lijevoj obali donje Wisłe.

Novi!!: Baltičko more i Kašupski jezik · Vidi više »

Kalinjingrad

Kalinjingrad (ruski: Калининград, njemački: Königsberg, poljski: Królewiec, a od 14. do 16. stoljeća: Królówgród, zatim litavski: Karaliaučius, latinski: Regiomontium), lučki grad i glavni grad Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litve, s pristupom Baltičkom moru.

Novi!!: Baltičko more i Kalinjingrad · Vidi više »

Kalinjingradska oblast

Kalinjingradska oblast (rus.: Калинингра́дская о́бласть, Калининградская область ili neslužbeno Янта́рный край, što pak znači jantarski kraj, te njem.: Gebiet Kaliningrad) je oblast u Rusiji na obali Baltičkoga mora.

Novi!!: Baltičko more i Kalinjingradska oblast · Vidi više »

Kanal (građevina)

Oder-Havel-Kanal Kanal označava umjetno izgrađen vodotok ili prirodni vodotok, koji je promijenjen građevinskim zahvatom.

Novi!!: Baltičko more i Kanal (građevina) · Vidi više »

Karlshamn

Karlshamn je grad i središte istoimene općine u švedskoj županiji Blekinge.

Novi!!: Baltičko more i Karlshamn · Vidi više »

Karlskrona

Karlskrona (švedski za "Karlova kruna") je grad i središte istoimene općine i županije Blekinge u južnoj švedskoj.

Novi!!: Baltičko more i Karlskrona · Vidi više »

Kartografija

Kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom kartografskim prikazom.

Novi!!: Baltičko more i Kartografija · Vidi više »

Kaspijsko jezero

Kaspijsko jezero je najprostranije jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2.

Novi!!: Baltičko more i Kaspijsko jezero · Vidi više »

Kassari

Kassari (njemački: Kassargen) je estonski otok u Baltičkom moru u blizini otoka Hiiumaa.

Novi!!: Baltičko more i Kassari · Vidi više »

Katran

mikrovalnoj pećnici. Ovaj proces je poznat kao piroliza. hidroizolacije na ravnim krovovima. breze. kamenog ugljena (''Rütgers Chemicals'', Njemačka). Katran (tur. od arap. qaṭrān) je gust, tekući ili polučvrsti, crni do smeđi proizvod suhe destilacije prirodnih goriva (drva, treseta, smeđeg i kamenog ugljena) i nekih drugih organskih tvari.

Novi!!: Baltičko more i Katran · Vidi više »

Kattegat

Kattegat (švedski i danski: Kattegatt) je morski tjesnac koji razdvaja teritorij Danske i Švedske te zajedno sa Skagerrakom na sjeveru povezuje Sjeverno i Baltičko more.

Novi!!: Baltičko more i Kattegat · Vidi više »

Kemijsko ratovanje

Kemijsko ratovanje je svaki oblik rata i uz njih vezanih vojnih operacija u kojem se koriste otrovna svojstva neke kemijske supstance kako bi se ubio, ozljedio ili onesposobio neprijatelj.

Novi!!: Baltičko more i Kemijsko ratovanje · Vidi više »

Kesselaid

Kesselaid, Kessulaid ili Kessu (njemački: Schildau) je estonski otok u Baltičkom moru, u tjesnacu Suur koji se proteže između otoka Muhu (3,4 km) i estonske obale (4 km).

Novi!!: Baltičko more i Kesselaid · Vidi više »

Kiel

Kiel (Zemaljski glavni grad Kiel, Landeshauptstadt Kiel, Landshööftstedt Kiel), grad u sjevernoj Njemačkoj, sjedište njemačke savezne pokrajine Schleswig-Holstein.

Novi!!: Baltičko more i Kiel · Vidi više »

Kielski kanal

300px Kielski kanal (Nord-Ostsee-Kanal), 98 km dug kanal koji povezuje Sjeverno s Baltičkim morem i tako skraćuje put za 519 km.

Novi!!: Baltičko more i Kielski kanal · Vidi više »

Kihnu

Kihnu (njemački: Kühnö) je estonski otok u Baltičkom moru.

Novi!!: Baltičko more i Kihnu · Vidi više »

Kisik

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.

Novi!!: Baltičko more i Kisik · Vidi više »

Kit perajar

Kit perajar (lat. Balaenoptera physalus) je jedna vrsta brazdastih kitova.

Novi!!: Baltičko more i Kit perajar · Vidi više »

Kitovi

Kitovi (lat. Cetacea) su infrared sisavaca koji ima više od 80 vrsta.

Novi!!: Baltičko more i Kitovi · Vidi više »

Klaipėda

Klaipedska luka Klaipėda (pojednostavljeni prijeslov:; poljski: Kłajpeda, njemački: Memel) lučki je grad u Litvi.

Novi!!: Baltičko more i Klaipėda · Vidi više »

Klaudije Ptolemej

geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala. Klaudije Ptolomej ili Claudius Ptolemaeus (grčki:; drevni Egipat, oko 85. – Aleksandrija, oko 165. Aleksandrija, Egipat), poznat na hrvatskom kao Ptolemej, bio je starogrčki ili staroegipatski matematičar, zemljopisac, astronom, astrolog i glazbeni teoretičar koji je živio u Rimskom Egiptu, vjerojatno rođen u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u Aleksandriji.

Novi!!: Baltičko more i Klaudije Ptolemej · Vidi više »

Kljunasti kitovi

Kljunasti kitovi (lat. Ziphiidae) su jedna od porodica kitova zubana.

Novi!!: Baltičko more i Kljunasti kitovi · Vidi više »

Komunizam

Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.

Novi!!: Baltičko more i Komunizam · Vidi više »

Kontinentska klima

južnoj polutci. Kontinentska klima je vrsta klime koja se javlja na kontinentskom području središnjega dijela sjeverne polutke.

Novi!!: Baltičko more i Kontinentska klima · Vidi više »

Kopenhagen

Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.

Novi!!: Baltičko more i Kopenhagen · Vidi više »

Kraljevina Danska

Kraljevina Danska (dan: Danmarks Rige, fo: Danmarkar Ríki, gr: Danmarkip Naalagaaffik) je suverena država smještena u sjevernoj Europi i Sjevernoj Americi.

Novi!!: Baltičko more i Kraljevina Danska · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Baltičko more i Kršćanstvo · Vidi više »

Krimski rat

Krimski rat vodio se od listopada 1853. do veljače 1856. godine između Ruskog Carstva i Alijanse koju su tvorili Britansko Carstvo, Drugo Francusko Carstvo, Osmansko Carstvo i Kraljevina Sardinija.

Novi!!: Baltičko more i Krimski rat · Vidi više »

Kronika

Kronika (grčki: khrónos - vrijeme) je riječ koja je u hrvatski jezik došla iz grčkog jezika.

Novi!!: Baltičko more i Kronika · Vidi više »

Krzno

Dabar Krzno je pokrov od dlaka na koži sisavaca.

Novi!!: Baltičko more i Krzno · Vidi više »

Ksenofont

Ksenofont Ksenofont (grč. Ξενοφῶν, Atena, oko 428. pr. Kr. – ? Korint, oko 354. pr. Kr.), sin Grila iz Atene, bio je grčki vojnik, plaćenik, filozof i književnik povjesničar najpoznatiji po svojim povijesnim djelima o Grčkoj i Perzijskom Carstvu tijekom 4. stoljeća pr. Kr.

Novi!!: Baltičko more i Ksenofont · Vidi više »

Kuhinjska sol

Kristali kuhinjske soli Kuhinjska sol je namirnica koja se uglavnom sastoji od natrijevog klorida.

Novi!!: Baltičko more i Kuhinjska sol · Vidi više »

Kuressaare

Dvorac Kuressaare Kuressaare (fin. Kuressaari, njem. Arensburg, u doba SSSR-a Kingissepa) je grad i općina na otoku Saaremaa u Estoniji.

Novi!!: Baltičko more i Kuressaare · Vidi više »

Kurski zaljev

Kurska prevlaka i zaljev Landsatova fotografija Kurski zaljev (litvanski: Kuršių marios, njemački: Kurisches Haff, ruski: Kуршский залив, poljski: Zalew Kuroński) je zaljev Baltičkog mora.

Novi!!: Baltičko more i Kurski zaljev · Vidi više »

Langeland

Langeland je danski otok u Baltičkom moru (54°56'N i 10°42'E).

Novi!!: Baltičko more i Langeland · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Baltičko more i Latinski jezik · Vidi više »

Latvija

Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.

Novi!!: Baltičko more i Latvija · Vidi više »

Lübeck

(donjonjemački: Lübeek, danski: Lybæk) je grad u sjevernoj Njemačkoj, u pokrajini Schleswig-Holstein.

Novi!!: Baltičko more i Lübeck · Vidi više »

Ledenjačko jezero

Ledenjačko jezero Ledenjačko jezero je vrsta jezera koji se javlja najčešće u visokoplaninskim predjelima.

Novi!!: Baltičko more i Ledenjačko jezero · Vidi više »

Ledeno doba

Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.

Novi!!: Baltičko more i Ledeno doba · Vidi više »

Ledište

Krivulja hlađenja. Ledište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz tekućega u čvrsto agregatno stanje. Ledište ili krutište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz tekućega u čvrsto agregatno stanje.

Novi!!: Baltičko more i Ledište · Vidi više »

Ledolomac

ledolomac na nuklearni pogon Ledolomac je naziv za posebno sagrađeni brod kojemu je svrha razbijanje leda radi otvaranja plovnih puteva.

Novi!!: Baltičko more i Ledolomac · Vidi više »

Letonski jezik

Letonski jezik ili latvijski jezik, (ISO 639-3: lav; letonski jezik, latv. latviešu valoda), je službeni jezik Republike Latvije i jedan od službenih jezika Europske unije.

Novi!!: Baltičko more i Letonski jezik · Vidi više »

Lidingö

Lidingö je grad i sjedište istoimene općine u istočnoj Švedskoj u županiji Stockholm.

Novi!!: Baltičko more i Lidingö · Vidi više »

Liepāja

Liepāja, luka Liepāja (njemački: Libau, litavski: Liepoja, poljski: Lipawa, ruski: Либава / Libava ili Лиепая / Lijepaja) grad je u zapadnoj Latviji, na obali Baltičkog mora, najznačajnija luka u Latviji.

Novi!!: Baltičko more i Liepāja · Vidi više »

Litavski jezik

Litavski jezik (ISO 639-3: lit) zajedno s latvijskim i izumrlim staropruskim pripada u baltički ogranak indoeuropske jezične skupine.

Novi!!: Baltičko more i Litavski jezik · Vidi više »

Litva

Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Baltičko more i Litva · Vidi više »

Livonska braća mača

mini Livonska braća mača (lat.: Fratres militiæ Christi Livoniæ, njem.: Schwertbrüderorden) je bio viteški vojni red kojeg je uspostavio biskup Albert od Rige, 1202. godine.

Novi!!: Baltičko more i Livonska braća mača · Vidi više »

Lolland

Lolland je četvrti danski otok po veličini.

Novi!!: Baltičko more i Lolland · Vidi više »

Lužička Nisa

Lužička Nisa (gornjolužičkosrpski: Łužiska Nysa‚ donjolužičkosrpski: Łužyska Nysa, češki: Lužická Nisa) je 254 km duga lijeva pritoka Odre.

Novi!!: Baltičko more i Lužička Nisa · Vidi više »

Maardu

ruske pravoslavne crkve Maardu je grad i općina u okrugu Harjumaa, sjeverna Estonija.

Novi!!: Baltičko more i Maardu · Vidi više »

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Baltičko more i Mađarski jezik · Vidi više »

Makedonski jezik

Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.

Novi!!: Baltičko more i Makedonski jezik · Vidi više »

Mali Belt

Mali Belt (danski: Lillebælt, što prevedeno znači Mali tjesnac) je tjesnac koji razdvaja danski otok Fyn od Poluotoka Jutland, te Baltičko od Sjevernoga mora, odnosno do njegova tjesnaca Kattegata.

Novi!!: Baltičko more i Mali Belt · Vidi više »

Malmö

Malmö (danski: Malmø) grad je u Švedskoj.

Novi!!: Baltičko more i Malmö · Vidi više »

Manilaid

Manilaid (lokalno Manija, njemački: Manja) je estonski otok u Riškom zaljevu, u Baltičkom moru udaljen oko 1 km od kopna, između otoka Kihnu i poluotoka Tõstamaa.

Novi!!: Baltičko more i Manilaid · Vidi više »

Mariehamn

Luka Mariehamna Mariehamn (finski: Maarianhamina) je glavni grad finskoga teritorija Alandskih otoka.

Novi!!: Baltičko more i Mariehamn · Vidi više »

Međunarodna hidrografska organizacija

Zemljovid svijeta s označenim članicama Međunarodne hidrografske organizacije Međunarodna hidrografska organizacija (kratica: IHO) je međuvladina savjetodavna i tehnička organizacija za hidrografiju čiji je cilj poticanje sigurnosti pomorskog prometa i zaštita morskog okoliša.

Novi!!: Baltičko more i Međunarodna hidrografska organizacija · Vidi više »

Megafauna

''Loxodonta africana'', najveća kopnena životinja na Zemlji. Megafauna (grč. megas "velik" + lat. fauna "životinja") su velike, vrlo velike ili ogromne životinje.

Novi!!: Baltičko more i Megafauna · Vidi više »

Mekušci

Mekušci (Mollusca) su koljeno životinje s velikim brojem vrsta i oblika iz skupine beskralješnjaka koje se dijeli na devet razreda, od kojih je osam recentnih i jedan izumrli razred.

Novi!!: Baltičko more i Mekušci · Vidi više »

Metropolitansko područje

Metropolitansko područje argentinskog Buenos Airesa noću. (NASA-ina snimka iz 2003. godine) Pariz, drugo najveće europsko metropolitansko područje (iza Londona), noću Metropolitansko područje, češće i Metro područje ili samo Metro (grčki: metros - majka, polis - grad) u urbanoj geografiji označava područje više gradova okupljenih oko središnjeg grada, najvećeg i najvažnijeg unutar tog područja, te rjeđe naseljeno okolno izvangradsko područje uključujući industriju, prometnu i gospodarsku infrastrukturu i stambene prostore.

Novi!!: Baltičko more i Metropolitansko područje · Vidi više »

Middelfart

Middelfart je danski grad i prijestolnica istoimene općine Middelfart u regiji Južna Danska.

Novi!!: Baltičko more i Middelfart · Vidi više »

Močvara

Litvi Močvare su plitke vode stajaćice, odnosno tlo natopljeno najčešće slatkom vodom, koje se odlikuje niskom pH vrijednošću (odnosno kiselošću) i bioraznolikošću staništa za mnoge biljne i životinjske vrste, kao što su vodozemci, ribe, ptice, kukci, gmazovi i sisavci.

Novi!!: Baltičko more i Močvara · Vidi više »

Mohni

Mohni (njemački: Ekholm) je estonski otok u Finskom zaljevu, u Baltičkom moru, 4,5 km sjeveroistočno od zaljeva Eru laht.

Novi!!: Baltičko more i Mohni · Vidi više »

Morske mijene

Crikvenica za vrijeme plimnog vala koji je zahvatio jadransku obalu 1. prosinca 2008. Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene'''). kvadratura (prva i posljednja četvrt) destruktivno preklapaju (to su znatno niže, '''mrtve morske mijene'''). Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). umjetni satelit). Zaljev Fundy za vrijeme plime. Zaljev Fundy za vrijeme oseke. plimne hidroelektrane La Rance u Francuskoj. Vodenica na morske mijene. Morske mijene su periodično dizanje (plima) i spuštanje (oseka) morske i oceanske površine i premještanje vodenih masa (plimne struje) prouzročeno gravitacijskom silom kojom Mjesec i Sunce djeluju na vodene mase i Zemljinom vrtnjom (rotacijom).

Novi!!: Baltičko more i Morske mijene · Vidi više »

Muhu

Muhu (lokalno Muhumaa, njemački: Mohn/Moon) je estonski otok u Baltičkom moru.

Novi!!: Baltičko more i Muhu · Vidi više »

Narva (rijeka)

Narva (est. Narva jõgi) je pogranična rijeka, čiji tok dijeli Estoniju i Rusiju.

Novi!!: Baltičko more i Narva (rijeka) · Vidi više »

Narva-Jõesuu

Plaža u Narva-Jõesuu Narva-Jõesuu (njem. Hungerburg, rus. Усть-Нарва Ust'-Narva) je grad u okrugu Ida-Virumaa, sjeveroistočna Estonija.

Novi!!: Baltičko more i Narva-Jõesuu · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: Baltičko more i NATO · Vidi više »

Neva

Neva (ruski: Нева́) je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Rusije.

Novi!!: Baltičko more i Neva · Vidi više »

Nida

Nida (Nidawi, Nidawin, Nidawį), Nida je zemaljski duh sličan slonu iz mitologije Omaha i Ponca.

Novi!!: Baltičko more i Nida · Vidi više »

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Novi!!: Baltičko more i Nijemci · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Baltičko more i Nizozemska · Vidi više »

Nizozemski jezik

Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.

Novi!!: Baltičko more i Nizozemski jezik · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Baltičko more i Njemačka · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Baltičko more i Njemački jezik · Vidi više »

Njemački prodor na istok

Njemački prodor na istok je naziv za srednjovjekovno naseljavanje njemačkog stanovništva s područja današnje središnje Njemačke na slabo naseljena područja srednje i istočne Europe.

Novi!!: Baltičko more i Njemački prodor na istok · Vidi više »

Njemački zaljev

Satelitski pogled na Njemački zaljev; Jylland je desno, na istoku. Njemački zaljev (njemački: Deutsche Bucht, nizozemski: Duitse Bocht, danski: Tyske Bugt, frizijski: Dútske Bocht, engleski: German Bight) je jugoistočni široki otvoreni zaljev Sjevernog mora, čije kute s juga zatvaraju nizozemska i njemačka obala, a s istoka poluotok Jylland, kojeg dijele Njemačka i Danska.

Novi!!: Baltičko more i Njemački zaljev · Vidi više »

Njemen

Njemen (lit. Nemunas, bje. Нёман) je rijeka u Istočnoj Europi, koja izvire u Bjelorusiji, protječe kroz Rusiju, a u Litvi se deltom ulijeva u Kurski zaljev, Baltičko more.

Novi!!: Baltičko more i Njemen · Vidi više »

NLO

Navodno najranija fotografija NLO-a u državi New Hampshire, 1870. "Slijetalište" za NLO Samonapravljen NLO iznad Njemačke NLO (neidentificirani leteći objekt) ili eng.

Novi!!: Baltičko more i NLO · Vidi više »

Norrköping

Norrköping je grad i središte istoimene općine u švedskoj županiji Östergötland.

Novi!!: Baltičko more i Norrköping · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Baltičko more i Norveška · Vidi više »

Norveški jezik

Norveški jezik (norveški: norsk; ISO 639-3: nor) sjevernogermanski je jezik i makrojezik indoeuropskoga podrijetla koji se pretežito govori u Norveškoj.

Novi!!: Baltičko more i Norveški jezik · Vidi više »

Nynorsk

Zemljovid službenih inačica norveškoga jezika po općinama u Norveškoj iz 2016. godine. Plavo je nynorsk, crveno je bokmål, a sivo neutralna područja. Nynorsk (ISO 639-3: nno; dosl. „novonorveški”) jedan je od dva službena pisana standarda suvremenoga norveškoga jezika.

Novi!!: Baltičko more i Nynorsk · Vidi više »

Obala

Atlantika u Brazilu Save obrasle u riječno šipražje Ploča Obalom se nazivaju sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj s vodenim površinama.

Novi!!: Baltičko more i Obala · Vidi više »

Oborina

Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. oblačnih kondenzacijskih jezgara i ledenih jezgara. pothlađenih kapljica. grmljavinsku oluju. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).

Novi!!: Baltičko more i Oborina · Vidi više »

Oceanska klima

Karta svijeta s područjima oceanske klime Oceanska klima je vrsta klima, koju karakterizira povećana vlažnost zraka, svježa ljeta i blage zime s malim razlikama u temperaturi između godišnjih doba.

Novi!!: Baltičko more i Oceanska klima · Vidi više »

Odra

Odra (češ./polj. Odra, njem. Oder) je rijeka duga 854 km koja izvire u Češkoj Republici, protječe kroz zapadnu Poljsku i čini granicu između Njemačke i Poljske u dužini između 187 km.

Novi!!: Baltičko more i Odra · Vidi više »

Oledba

Karta pokazuje oledbu Japana prije 20,000 godina. Oledba ili glacijacija (zaleđivanje) (za koju se ponekad koristi izraz glacijalno razdoblje, označavajući posebno razdoblje određene ere, kao i proces visokoglacijalne aktivnosti), često nazivana i ledeno doba, geološki je fenomen tijekom kojega se masovni ledeni pokrov formira na Arktiku i Antarktiku te prodire prema ekvatoru.

Novi!!: Baltičko more i Oledba · Vidi više »

Oresundski most

Oresundski most Oresundski most (Švedski: Öresundsbron, Danski: Øresundsbroen, službeno Øresundsbron) je kombinirani most-tunel nad Oresundskim vratima koji povezuje gradove Kopenhagen u Danskoj i Malmö u Švedskoj.

Novi!!: Baltičko more i Oresundski most · Vidi više »

Orka

Kit ubojica ili orka najveći je član porodice dupina.

Novi!!: Baltičko more i Orka · Vidi više »

Oslić

Oslić (lat. Merluccius merluccius) je bijela morska riba iz porodice Merlucciidae.

Novi!!: Baltičko more i Oslić · Vidi više »

Osmussaar

Osmussaar (švedski: Odensholm) je estonski otok u Finskom zaljevu dijelu Baltičkog mora udaljen 7,5 km od estonskog i 62 od finskog kopna.

Novi!!: Baltičko more i Osmussaar · Vidi više »

Otočje

Kornatsko otočje Aleutsko otočje Otočje ili arhipelag skupina je otoka jednake geološke građe i postanka.

Novi!!: Baltičko more i Otočje · Vidi više »

Oulu (grad)

Oulu. Oulu (švedski: Uleåborg) je šesti po veličini grad u Finskoj.

Novi!!: Baltičko more i Oulu (grad) · Vidi više »

Oxelösund

Oxelösund je grad i sjedište istoimene općine u švedskoj županiji Södermanland.

Novi!!: Baltičko more i Oxelösund · Vidi više »

Pašnjak

Pašnjak Pašnjak je zemljišna površina koja se koristi za prehranu i uzgoj stoke ispašom.

Novi!!: Baltičko more i Pašnjak · Vidi više »

Palanga

Palanga (njemački: Polangen, poljski: Połąga) je grad u zapadnoj Litvi u okrugu Klaipėda.

Novi!!: Baltičko more i Palanga · Vidi više »

Pärnu (grad)

Pärnu (njem. Pernau, rus. Пярну) je grad u jugozapadnoj Estoniji na obali zaljeva Pärnu dijelu Riškog zaljeva na Baltičkom moru.

Novi!!: Baltičko more i Pärnu (grad) · Vidi više »

Petar I. Aleksejevič Romanov

'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.

Novi!!: Baltičko more i Petar I. Aleksejevič Romanov · Vidi više »

Pleistocen

Pleistocen, arhaično diluvij, geološka je epoha u povijesti Zemlje kojom počinje period kvartar.

Novi!!: Baltičko more i Pleistocen · Vidi više »

Plinije Stariji

Plinije Stariji. Gaj Plinije Sekund, poznatiji kao Plinije Stariji (latinski Gaius Plinius Secundus Maior; 23. – 79.), antički pisac i ugledan znanstvenik (zemljopisac i ino) koji je napisao djelo Zemljopis starog svijeta.

Novi!!: Baltičko more i Plinije Stariji · Vidi više »

Pokrštavanje Litve

Poštanska marka koja prikazuje pokrštavanje Litve. Pokrštavanje Litve (lit. Lietuvos krikštas) dogodilo se za vrijeme Velikog Vojvodstva Litve u vrijeme pape Urbana VI. od 1387. do 1388. Litva je posljednja zemlja u Europi u koju je stiglo kršćanstvo.

Novi!!: Baltičko more i Pokrštavanje Litve · Vidi više »

Polarna klima

Ledenjak Huron na Antarktici- u polarnoj klimi Antarktike Polarna klima vlada u polarnim područjima, područjima između polarnih krugova i polova.

Novi!!: Baltičko more i Polarna klima · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Baltičko more i Poljska · Vidi više »

Poljski jezik

Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.

Novi!!: Baltičko more i Poljski jezik · Vidi više »

Poljsko-Litavska Unija

Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).

Novi!!: Baltičko more i Poljsko-Litavska Unija · Vidi više »

Pomorje

pruskoj kraljevini 1905. Pomorje je (povijesna) pokrajina u sjeveroistočnom dijelu Njemačke i sjeverozapadnom dijelu Poljske.

Novi!!: Baltičko more i Pomorje · Vidi više »

Pori

Pori (švedski: Björneborg) je grad u istoimenoj općini na zapadnoj obali Finske.

Novi!!: Baltičko more i Pori · Vidi više »

Portugalski jezik

thumb Portugalski jezik (ISO 639-3: por; a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko 200 milijuna ljudi.

Novi!!: Baltičko more i Portugalski jezik · Vidi više »

Potok

SAD-u označavaju kao „potoci”. Victoria, Australija). Bolu na Braču. Potok je kraći, uži i plići vodotok od rijeke, obično širine korita od nekoliko desetaka centimetara do nekoliko metara, a dubine do dva metra te duljine toka do nekoliko kilometara.

Novi!!: Baltičko more i Potok · Vidi više »

Prangli

Prangli (švedski: Vrangö, njemački: Wrangelsholm) je estonski otok u Finskom zaljevu dijelu Baltičkog mora.

Novi!!: Baltičko more i Prangli · Vidi više »

Pravi lan

Pravi lan (latinski: Linum usitatissimum) jednogodišnja je ili dvogodišnja zeljasta biljka s kratkim vretenastim korijenom.

Novi!!: Baltičko more i Pravi lan · Vidi više »

Prevedenice

Prevedenice ili kalkovi riječi su koje su naslijedile i izraz i sadržaj od neke tuđe riječi.

Novi!!: Baltičko more i Prevedenice · Vidi više »

Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata

Sudeta 1945. Progon Nijemaca (njemački Flucht und Vertreibung) počeo je odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata i poraza Trećeg Reicha, kada su u SSSR-u, Čehoslovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Jugoslaviji - sve državama koje su se nalazile pod njemačkom okupacijom - počeli osvetnički pohodi i masovna protjerivanja autothonih pripadnika te nacije sa svojih teritorija, namećući im kolektivnu krivnju zbog ratnih zločina nacista tijekom rata.

Novi!!: Baltičko more i Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata · Vidi više »

Protok (hidrologija)

U hidrologiji, protok jest volumen vode koji u određenom vremenskom razdoblju proteče na određenoj površini.

Novi!!: Baltičko more i Protok (hidrologija) · Vidi više »

Pruska

Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.

Novi!!: Baltičko more i Pruska · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Baltičko more i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Rajna

Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.

Novi!!: Baltičko more i Rajna · Vidi više »

Rauma

Rauma (švedski: Raumo) je grad u istoimenoj općini na zapadnoj obali Finske, 92 km sjeverno od grada Turkua, i 50 km južno od Porija.

Novi!!: Baltičko more i Rauma · Vidi više »

Rügen

Zemljovid Rügena Rügen je njemački otok u Baltičkom moru ispred obale Zapadnoga Pomorja.

Novi!!: Baltičko more i Rügen · Vidi više »

Reprodukcija

Reprodukcija je pojam koji označava izradbu ili izvedbu kojom se nastoji postići što veća sličnost s izvornikom, primjerice kopiranje kakva likovna djela.

Novi!!: Baltičko more i Reprodukcija · Vidi više »

Riški zaljev

Riški zaljev Riški zaljev je zaljev na istočnoj strani Baltičkog mora.

Novi!!: Baltičko more i Riški zaljev · Vidi više »

Riga

Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.

Novi!!: Baltičko more i Riga · Vidi više »

Rijeka (vodotok)

Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.

Novi!!: Baltičko more i Rijeka (vodotok) · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Baltičko more i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Romanski jezici

''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.

Novi!!: Baltičko more i Romanski jezici · Vidi više »

Rostock

Rostock je s 204.167 stanovnika najveći grad njemačke pokrajine Mecklenburg-Zapadno Pomorje.

Novi!!: Baltičko more i Rostock · Vidi više »

Rubno more

Indijskom oceanu Rubnim morima se smatraju mora koja se nalaze uz rub kontinenta odnosno oceana, a od njega su djelomično odvojena otočnim nizom, pragom ili morskim jarkom.

Novi!!: Baltičko more i Rubno more · Vidi više »

Ruhnu

Ruhnu (švedski: Runö) je estonski otok u Riškom zaljevu dijelu Baltičkog mora administrativno pripada okrugu Saare.

Novi!!: Baltičko more i Ruhnu · Vidi više »

Rumunjski jezik

Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.

Novi!!: Baltičko more i Rumunjski jezik · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Baltičko more i Rusija · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Baltičko more i Ruski jezik · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Baltičko more i Rusko Carstvo · Vidi više »

Saaremaa

Saaremaa je najveći estonski otok površine 2673 km2, a čini oko 95% teritorija okruga Saare.

Novi!!: Baltičko more i Saaremaa · Vidi više »

Salinitet

svjetskih voda. Salinitet, slanost ili slanoća je udjel otopljenih soli u vodenoj otopini.

Novi!!: Baltičko more i Salinitet · Vidi više »

Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.

Novi!!: Baltičko more i Sankt-Peterburg · Vidi više »

Sarmati

Položaj Sarmata i Skita u 1. st. pr. Kr. Sarmati (lat. Sarmatæ, grč. Σαρμάται); su starovjekovni iranski narod.

Novi!!: Baltičko more i Sarmati · Vidi više »

Saxo Grammaticus

Saxo Grammaticus Saxo Grammaticus (oko 1150. – 1220.) danski srednjovjekovni povjesničar, o čijem životu nema drugih izvora osim činjenice da mu se pripisuje autorstvo danske povijesne kronike Gesta Danorum.

Novi!!: Baltičko more i Saxo Grammaticus · Vidi više »

Sillamäe

Gradska vijećnica Sillamäe Sillamäe (rus. Силламяэ) je grad u okrugu Ida-Virumaa u sjevernom dijelu Estonije, na južnoj obali Finskog zaljeva.

Novi!!: Baltičko more i Sillamäe · Vidi više »

Sisavci

Sisavci (lat. Mammalia) su jedan od razreda unutar velike skupine životinja s kralježnicom, a u tradicionalnoj sistematici su razvrstani u razred.

Novi!!: Baltičko more i Sisavci · Vidi više »

Sivi kitovi

Sivi kitovi (lat. Eschrichtiidae) su porodica iz podreda kitova usana koja ima samo jednu vrstu, (Eschrichtius robustus).

Novi!!: Baltičko more i Sivi kitovi · Vidi više »

Sivi tuljan

Sivi tuljan (lat. Halichoerus grypus) je sisavac iz porodice Phocidae.

Novi!!: Baltičko more i Sivi tuljan · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Baltičko more i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverna Europa

Sjeverna Europa je prostor koji obuhvaća 11,9% ukupne površine Europe, odnosno 1.258.100 km².

Novi!!: Baltičko more i Sjeverna Europa · Vidi više »

Sjeverni križarski ratovi

Sjeverni križarski ratoviChristiansen, Erik (1997).

Novi!!: Baltičko more i Sjeverni križarski ratovi · Vidi više »

Sjeverni otok

Sjeverni otok Sjeverni otok (eng. North Island, maorski Te Ika O Maui) - jedan od dva glavna otoka koja čine Novi Zeland (drugi je Južni otok).

Novi!!: Baltičko more i Sjeverni otok · Vidi više »

Sjeverno more

Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.

Novi!!: Baltičko more i Sjeverno more · Vidi više »

Skagerrak

Skagerrak je tjesnac između Skandinavskog poluotoka i Jyllanda, odnosno Norveške i Švedske te Danske, a povezuje Sjeverno more s tjesnacem Kattegatom i Baltičkim morem.

Novi!!: Baltičko more i Skagerrak · Vidi više »

Skandinavski poluotok

Skandinavski poluotok je geografska regija u sjevernoj Europi.

Novi!!: Baltičko more i Skandinavski poluotok · Vidi više »

Skiti

Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.

Novi!!: Baltičko more i Skiti · Vidi više »

Slatka voda

desno Slatka voda je voda, čiji je mineralni sastav ispod praga neprijatnosti za osjetilo okusa.

Novi!!: Baltičko more i Slatka voda · Vidi više »

Slavenski jezici

Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.

Novi!!: Baltičko more i Slavenski jezici · Vidi više »

Sleđevke

Clupeiformes (sleđevke, sardinke), red manjih riba iz razreda zrakoperki (Actinopterygii).

Novi!!: Baltičko more i Sleđevke · Vidi više »

Slijev

Utjecajni slijevovi Europe. razvodnica. Slijev ili sliv je područje s kojeg sve vode otječu prema nekom moru, oceanu ili jezeru.

Novi!!: Baltičko more i Slijev · Vidi više »

Slobodni Grad Danzig

Zemljovid Slobodnoga Grada Danziga Slobodni Grad Danzig ili Slobodni Grad Gdanjsk (njemački: Freie Stadt Danzig, poljski: Wolne Miasto Gdańsk) bila je poluautonomna grad-država, koja je postojala između 1920. i 1939., a sastojala se od grada Danziga (danas Gdanjsk) i okolnoga područja.

Novi!!: Baltičko more i Slobodni Grad Danzig · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: Baltičko more i Slovačka · Vidi više »

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).

Novi!!: Baltičko more i Slovenski jezik · Vidi više »

Smeđe alge

Smeđe alge (lat. Phaeophyceae; Phaeophyta) žive isključivo u sjevernim morima.

Novi!!: Baltičko more i Smeđe alge · Vidi više »

Sonar

Načelo rada sonara Sonar (od engleskog SONAR, akronima za sound navigation and ranging) ili podvodni električni lokator je elektroakustični uređaj za traženje i otkrivanjem određivanje daljine, dubine, smjera i za identifikaciju podvodnih pokretnih i nepokretnih objekata (podmornica, mina, potopljenih brodova, podvodnih hridi, jata riba).

Novi!!: Baltičko more i Sonar · Vidi više »

Sopot (Poljska)

Sopot je dio konurbacije Trójmiasto (Tri mjesta) zajedno s Gdanjskom i Gdyniom, ladanjsko mjesto tih daleko većih gradova.

Novi!!: Baltičko more i Sopot (Poljska) · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Baltičko more i Sovjetski Savez · Vidi više »

Srebro

Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.

Novi!!: Baltičko more i Srebro · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Baltičko more i Srednji vijek · Vidi više »

Srednjoeuropska nizina

Srednjoeuropska nizina Prizemna magla u Istočnoj Friziji. Srednjoeuropska nizina, Pribaltička nizina ili Njemačko-poljska nizina prostire se u dužini od oko 600 km (i upola toliko po širini) i nalazi na sjeveru Srednje Europe.

Novi!!: Baltičko more i Srednjoeuropska nizina · Vidi više »

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Novi!!: Baltičko more i Sredozemno more · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.

Novi!!: Baltičko more i Srpski jezik · Vidi više »

Srpskohrvatski jezik

Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.

Novi!!: Baltičko more i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »

Stanište

Stanište Stanište, habitat ili biotop (stojbina, životni okoliš) je jedinstvena funkcionalna jedinica ekološkog sustava, određena zemljopisnim, biotičkim i abiotičkim svojstvima; sva staništa iste vrste čine jedan stanišni tip.

Novi!!: Baltičko more i Stanište · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Novi!!: Baltičko more i Stara Grčka · Vidi više »

Staroengleski jezik

Staroengleski jezik ili anglosaski jezik (ISO 639-3: ang; Angel-sächsisch), povijesni indoeuropski jezik koji se između 450.

Novi!!: Baltičko more i Staroengleski jezik · Vidi više »

Staronordijski jezik

Staronordijski jezik je sjevernogermanski jezik kojim su govorili stanovnici Skandinavskog poluotoka i njihovih prekomorskih posjeda u Vikinškom dobu, sve do oko 1300.

Novi!!: Baltičko more i Staronordijski jezik · Vidi više »

Stevns (općina)

Stevns je općina u danskoj regiji Zeland.

Novi!!: Baltičko more i Stevns (općina) · Vidi više »

Stevns Klint

Stevns Klint je 15 km duga i fosilima bogata litica od bijele krede oko 6 km jugozapadno od grada Store Heddingea na danskom otoku Zelandu.

Novi!!: Baltičko more i Stevns Klint · Vidi više »

Stockholm

Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.

Novi!!: Baltičko more i Stockholm · Vidi više »

Stockholmski arhipelag

Svjetionik na otoku Huvudskäru Stockholmski arhipelag (švedski: Stockholms skärgård) je najveći arhipelag u Švedskoj, a drugi najveći arhipelag na Baltičkom moru (najveći je u Finskoj Ålandski otoci).

Novi!!: Baltičko more i Stockholmski arhipelag · Vidi više »

Stralsund

Stralsund je grad u njemačkoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern, smješten na južnoj obali uvale Strelasund u Baltičkom moru koja odvaja obalu od otoka Rügena.

Novi!!: Baltičko more i Stralsund · Vidi više »

Streljivo

kalibra.50 (12,7mm) "BMG". Svaki peti metak s crvenim vrhom je samoosvjetljavajuće zrno "tracer". Streljivo je naziv za skupinu projektila koji se koriste u ratovanju, uključujući bombe, rakete, bojne glave, nagazne, morske mine, protupješačke mine i metke za vatrena oružja.

Novi!!: Baltičko more i Streljivo · Vidi više »

Sumporovodik

Sumporovodik (zastario i pogrešan naziv vodikov sulfid, tzv. "plin smrdljivac", H2S) je bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na trula jaja.

Novi!!: Baltičko more i Sumporovodik · Vidi više »

Suomenlinna

Suomenlinna (finski za "Finska utvrda"), koja je do 1918.

Novi!!: Baltičko more i Suomenlinna · Vidi više »

Sveučilište u Göteborgu

thumb Sveučilište u Göteborgu sveučilište je u drugom najvećem švedskom gradu Göteborgu.

Novi!!: Baltičko more i Sveučilište u Göteborgu · Vidi više »

Svevi

Svevi (Suebi, Suevi, Suavi, Svebi) su bili germanski narod porijeklom iz blizine Baltičkog mora, a njihovi današnji potomci su njemački Švabe.

Novi!!: Baltičko more i Svevi · Vidi više »

Szczecin

Szczecin (njemački Stettin, kašupski Sztetëno, latinski Stetinum, izgovor Ščećin) je poljski grad na obali Baltičkog mora i glavni grad Zapadnopomeranskog vojvodstva.

Novi!!: Baltičko more i Szczecin · Vidi više »

Tabloid

Tabloid je naziv za dnevne (ponekad i tjedne) novine koje obilježavaju kratke vijesti s puno fotografija.

Novi!!: Baltičko more i Tabloid · Vidi više »

Tacit

Gaj Kornelije Tacit Publije (ili Gaj) Kornelije Tacit (Publius Kornelius Tacitus) (oko 56. – oko 117.) jedan je od najvažnijih povjesničara starog Rima.

Novi!!: Baltičko more i Tacit · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Baltičko more i Talijanski jezik · Vidi više »

Tallinn

Tallinn (prije Reval i Revel) je glavni grad Estonije, smješten u Finskom zaljevu.

Novi!!: Baltičko more i Tallinn · Vidi više »

Teutonski viteški red

Grb Teutonskih vitezova Teutonski vitezovi ili Teutonski viteški red (latinski: Ordo domus Sanctæ Mariæ Theutonicorum Ierosolimitanorum, "Red teutonskih vitezova doma svete Marije Jeruzalemske", njemački: Orden der Brüder vom Deutschen Haus St. Mariens in Jerusalem, odnosno češće Deutscher Orden ili Deutschritterorden) njemački je rimokatolički vjerski red osnovan krajem 12. stoljeća u Akri, Palestina.

Novi!!: Baltičko more i Teutonski viteški red · Vidi više »

Torpedo

Torpedo je podvodno navođeno ili nenavođeno sredstvo namijenjeno uništavanju brodova i drugih plovila.

Novi!!: Baltičko more i Torpedo · Vidi više »

Trelleborg

Trelleborg je grad u južnoj Švedskoj u sastavu županije Skåne.

Novi!!: Baltičko more i Trelleborg · Vidi više »

Turku

Turku (fin. Turku, šved. Åbo) je treći po veličini grad u Finskoj i središte jugozapadnog dijela države.

Novi!!: Baltičko more i Turku · Vidi više »

Ušće

Dravu kod Legrada. Ušće je mjesto gdje se rijeka (ili potok) ulijeva u drugu rijeku, jezero, more ili ocean.

Novi!!: Baltičko more i Ušće · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Baltičko more i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Baltičko more i Ukrajina · Vidi više »

Ukrajinski jezik

Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.

Novi!!: Baltičko more i Ukrajinski jezik · Vidi više »

Usedom

Usedom (do 1945. koristio se naziv Orzna) je otok u Baltičkom moru koji je upravno podijeljen između Njemačke i Poljske.

Novi!!: Baltičko more i Usedom · Vidi više »

Usporedba

Usporedba je ključna stilska figura koja nastaje uspoređivanjem pojmova temeljem sličnosti i zajedničkih osobina.

Novi!!: Baltičko more i Usporedba · Vidi više »

Ustka

Ustka je grad u Poljskoj koji administrativno pripada Pomeranskomu vojvodstvu.

Novi!!: Baltičko more i Ustka · Vidi više »

Varšavski ugovor

Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949. Kao izgovor za stvaranje Varšavskog pakta poslužilo je ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO preko ratifikacije pariških sporazuma.

Novi!!: Baltičko more i Varšavski ugovor · Vidi više »

Vasa (brod)

Brod Vasa u muzeju Vasa ili Wasa švedski je ratni brod izgrađen između 1626. i 1628. godine za švedskog kralja Gustava II Adolfa.

Novi!!: Baltičko more i Vasa (brod) · Vidi više »

Velški jezik

upravnim dijelovima Velški jezik je (ISO 639-3: cym; zajedno s bretonskim i kornijskim) pripadnik britonske grane keltskih jezika.

Novi!!: Baltičko more i Velški jezik · Vidi više »

Veliki Belt

Veliki Belt (danski: Storebælt, što prevedeno znači Veliki tjesnac) je tjesnac koji razdvaja danske otoke Zeland i Fyn i Baltičko od Sjevernog mora, odnosno do njegova tjesnaca Kattegata.

Novi!!: Baltičko more i Veliki Belt · Vidi više »

Veliki sjeverni rat

Veliki sjeverni rat (1700. – 1721.), poznat i kao Nordijski rat, bio je oružani sukob u kojem se koalicija predvođena Rusijom uspješno borila protiv Švedskog Carstva i njegove dominacije u Sjevernoj, Srednjoj i Istočnoj Europi.

Novi!!: Baltičko more i Veliki sjeverni rat · Vidi više »

Vendi

Vendi na staroj njemačkoj karti. Vendi (njem. Wenden; dan. Vendere; šved. Vender; polj. Wendowie), često i Vindi (njem. Winden), Venedi (lat. Venedi), povijesni je naziv za Zapadne Slavene, koji su živjeli u blizini germanskih naselja.

Novi!!: Baltičko more i Vendi · Vidi više »

Ventspils

Ventspils (rus. Vindava, njem. Windau, polj. Windawa), grad i luka na utoku rijeke Vente u Baltičko more na sjeverozapadu Latvije.

Novi!!: Baltičko more i Ventspils · Vidi više »

Vijeće država Baltičkog mora

Sjedište Vijeća država Baltičkog mora u Stockholmu. Vijeće država Baltičkog mora (eng. Council of the Baltic Sea States, CBSS) regionalna je međuvladina organizacija zemalja oko Baltičkog mora, kao i Islanda i Norveške.

Novi!!: Baltičko more i Vijeće država Baltičkog mora · Vidi više »

Vilsandi

Krajolik otoka ljeti. Vilsandi (njemački: Filsand) je estonski otok u Baltičkom moru 9 km zapadno od otoka Saaremaa, najvećeg estonskog otoka.

Novi!!: Baltičko more i Vilsandi · Vidi više »

Visla

Visla (polj. Wisła, njem. Weichsel, lat. Vistula) najduža je rijeka u Poljskoj i 9.

Novi!!: Baltičko more i Visla · Vidi više »

Vormsi

Vormsi (njemački: Worms, švedski: Ormsö) je estonski otok u Baltičkom moru.

Novi!!: Baltičko more i Vormsi · Vidi više »

Wismar

Wismar je mali lučki grad u njemačkoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern, na obali Baltičkog mora, 45 km istočno od Lübecka.

Novi!!: Baltičko more i Wismar · Vidi više »

Ystad

Ystad je grad u Švedskoj u sastavu županije Skåne.

Novi!!: Baltičko more i Ystad · Vidi više »

Zapadna Dvina

Zapadna Dvina (bje. Заходняя Дзвіна/Zahodnjaja Dzvina, lat. Daugava, latg. Daugova, liv. Vēna, rus. Западная Двина, nje. Düna, polj. Dźwina) je rijeka u Europi koja prolazi kroz Bjelorusiju, Latviju i Rusiju.

Novi!!: Baltičko more i Zapadna Dvina · Vidi više »

Zeland

Zeland je najveći danski otok (ako se ne uzima u obzir Grenland koji je danska kolonija).

Novi!!: Baltičko more i Zeland · Vidi više »

Zvjezdače

Zvjezdače (Asteroidea) su razred pokretnih morskih životinja iz koljena bodljikaša sploštena tijela na kojemu se ističu krakovi.

Novi!!: Baltičko more i Zvjezdače · Vidi više »

11. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Baltičko more i 11. stoljeće · Vidi više »

12. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Baltičko more i 12. stoljeće · Vidi više »

13. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Baltičko more i 13. stoljeće · Vidi više »

14. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Baltičko more i 14. stoljeće · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Baltičko more i 16. stoljeće · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Baltičko more i 17. stoljeće · Vidi više »

1703.

Bez opisa.

Novi!!: Baltičko more i 1703. · Vidi više »

1708.

Bez opisa.

Novi!!: Baltičko more i 1708. · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Baltičko more i 18. stoljeće · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Novi!!: Baltičko more i 2010. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Baltičko more i 2011. · Vidi više »

8. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Baltičko more i 8. stoljeće · Vidi više »

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni