Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Balvan-revolucija

Indeks Balvan-revolucija

Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA.

83 odnosi: Ad hominem, Ante Nazor, Antibirokratska revolucija, Barikada, Benkovac, Beograd, Borisav Jović, Dalmacija, Demokracija, Domovinski rat, Donji Lapac, Dragan Vasiljković, Dvovlašće, Ekonomska šteta, Franjo Tuđman, Franko Simatović, Gorski kotar, Gospodarstvo, Gračac, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska policija, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., Jogurt revolucija, Josip Boljkovac, Jovan Rašković, Jovica Stanišić, Jugoslavenska narodna armija, Karlobag, Karlovac, Knin, Knindže, Korenica, MiG-21, Milan Babić, Milan Martić, Milicija, Nacional, Obrovac, Ogulin, Osmansko Carstvo, Pakrac, Palež, Raspad Jugoslavije, Republika Srpska Krajina, Slamnati, Slobodan Milošević, Srbi, Srbi u Hrvatskoj, Srbija, ..., Srpsko nacionalno vijeće, Suverenitet, Terorizam, Turizam, Velika Srbija, Virovitica, Vlaški statuti, Vojna krajina, 1. listopada, 11. listopada, 13. kolovoza, 14. izvanredni kongres SKJ, 16. kolovoza, 17. kolovoza, 17. listopada, 17. studenog, 17. travnja, 19. stoljeće, 1990., 1991., 1992., 20. stoljeće, 21. svibnja, 23. studenog, 25. srpnja, 27. kolovoza, 27. lipnja, 28. kolovoza, 28. listopada, 3. srpnja, 4. kolovoza, 5. srpnja, 9. svibnja. Proširite indeks (33 više) »

Ad hominem

Ad hominem (latinski "prema čovjeku" ili "prema osobi"), je skraćenica za argumentum ad hominem i pokušaj je negiranja istinosti neke tvrdnje ukazivanjem na negativne karakteristike ili vjerovanja osobe koja je iznjela tu tvrdnju kao takvu.

Novi!!: Balvan-revolucija i Ad hominem · Vidi više »

Ante Nazor

Ante Nazor (Zagreb, 15. ožujka 1968.), hrvatski je povjesničar.

Novi!!: Balvan-revolucija i Ante Nazor · Vidi više »

Antibirokratska revolucija

Antibirokratska revolucija označava politički razvoj u Srbiji i Jugoslaviji tijekom kojih su 1988 i 1989.

Novi!!: Balvan-revolucija i Antibirokratska revolucija · Vidi više »

Barikada

Barikade tijekom ustanka u Varšavi 1944. Barikada (francuski barricade) je improvizirana utvrda koja se koristi za spriječavanje protoka prometa, ili preusmjeravanju prometa na cesti ili u gradu u željenom pravcu.

Novi!!: Balvan-revolucija i Barikada · Vidi više »

Benkovac

Benkovac je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Balvan-revolucija i Benkovac · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Balvan-revolucija i Beograd · Vidi više »

Borisav Jović

Borisav Jović 2009. Borisav Jović (Nikšić kod Kragujevca, 19. listopada 1928.), srpski i jugoslavenski političar.

Novi!!: Balvan-revolucija i Borisav Jović · Vidi više »

Dalmacija

Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski Dalmocija, Delmoacija, Durmacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Balvan-revolucija i Dalmacija · Vidi više »

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Novi!!: Balvan-revolucija i Demokracija · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost hrvatske države protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista u Hrvatskoj, BiH (posebice Republike Srpske), JNA te Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila u kolovozu 1990. i uslijed koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996.-1998.). Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO_4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije za popis i procjenu ratne štete, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Prema drugim podatcima, uništeno je 180.000 domova, 25% hrvatskog gospodarstva te prouzročeno 27 milijarda USD materijalne štete. Broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica. Tragičnost hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest u tome što napadač nije imao namjeru samo fizički osvojiti ozemlje. Bît je bila i u potpunom uništenju identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome najbolje svjedoči granatiranje šibenske katedrale i zadarske prvostolnice. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište.

Novi!!: Balvan-revolucija i Domovinski rat · Vidi više »

Donji Lapac

Donji Lapac je općina u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Balvan-revolucija i Donji Lapac · Vidi više »

Dragan Vasiljković

Dragan Vasiljković zvani Kapetan Dragan, srpski zapovjednik Crvenih beretki i Knindža u RSK za vrijeme Domovinskog rata i rata u BiH.

Novi!!: Balvan-revolucija i Dragan Vasiljković · Vidi više »

Dvovlašće

Dvovlašće, suvladarstvo,diahrija pojam je koji se rabi u politici kada na nekom određenom zemljopisnom/graničnom području postoji dva vladara, odnosno dvije administrativno-političke vlasti.

Novi!!: Balvan-revolucija i Dvovlašće · Vidi više »

Ekonomska šteta

Ekonomska šteta ili ekonomski gubitak je pojam koji se rabi kada dolazi od nazadovanja u nekoj ekonomiji neke tvrtke, naselja, mjesta, regije, države, skupine država ili svijeta.

Novi!!: Balvan-revolucija i Ekonomska šteta · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr Franjo Tuđman (Veliko Trgovišće, 14. svibnja 1922. – Zagreb, 10. prosinca 1999.), bio je povjesničar, akademik HAZU, državnik, prvi predsjednik suverene i samostalne Republike Hrvatske i vrhovnik Hrvatske vojske.

Novi!!: Balvan-revolucija i Franjo Tuđman · Vidi više »

Franko Simatović

Franko Simatović "Frenki" (Beograd, 1. travnja 1950.) bio je srpski obavještajac i zapovjednik specijalnih snaga UDBe Srbije.

Novi!!: Balvan-revolucija i Franko Simatović · Vidi više »

Gorski kotar

Lokvarsko jezero i Risnjak u pozadini Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.

Novi!!: Balvan-revolucija i Gorski kotar · Vidi više »

Gospodarstvo

Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.

Novi!!: Balvan-revolucija i Gospodarstvo · Vidi više »

Gračac

Gračac je najveća općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Balvan-revolucija i Gračac · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Balvan-revolucija i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je hrvatska politička stranka demokršćanske orijentacije.

Novi!!: Balvan-revolucija i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »

Hrvatska policija

Hrvatska policija javna je policijska služba hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova koja obavlja zakonom propisane policijske poslove.

Novi!!: Balvan-revolucija i Hrvatska policija · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 1990.

Parlamentarni izbori 1990.

Novi!!: Balvan-revolucija i Hrvatski parlamentarni izbori 1990. · Vidi više »

Jogurt revolucija

Jogurt revolucija je manifestacija antibirokratska revolucija u Vojvodini kada su prilikom opsade Pokrajinskog komiteta SK Vojvodine 5. listopada 1988. demonstranti bacali kamenja i čašice s jogurtom na partijske službenike koji su htjeli smiriti situaciju.

Novi!!: Balvan-revolucija i Jogurt revolucija · Vidi više »

Josip Boljkovac

Josip Boljkovac (Vukova Gorica, 12. studenoga 1920. - Karlovac, 10. studenoga 2014.), Podnositelj ustavne tužbe, hrvatski državljanin s prebivalištem u K., rođen 1920.

Novi!!: Balvan-revolucija i Josip Boljkovac · Vidi više »

Jovan Rašković

Jovan Rašković Jovan Rašković (Knin, 5. srpnja 1929. - Beograd, 29. srpnja 1992.) bio je pobunjenički srpski političar iz Hrvatske.

Novi!!: Balvan-revolucija i Jovan Rašković · Vidi više »

Jovica Stanišić

Jovica Stanišić (30. srpnja 1950.) bio je šef Resora Državne Bezbednosti tj.

Novi!!: Balvan-revolucija i Jovica Stanišić · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Novi!!: Balvan-revolucija i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Karlobag

Pogled na Dabrove. Karlobag je mjesto u Hrvatskoj.

Novi!!: Balvan-revolucija i Karlobag · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, administrativno središte Karlovačke županije.

Novi!!: Balvan-revolucija i Karlovac · Vidi više »

Knin

Knin ("Kraljevski grad") je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Balvan-revolucija i Knin · Vidi više »

Knindže

Knindže, srpska paravojna formacija (specijalna jedinica) koja je sudjelovala u Domovinskom ratu na području tzv.

Novi!!: Balvan-revolucija i Knindže · Vidi više »

Korenica

Korenica je naselje u Lici i sjedište općine Plitvička Jezera u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Balvan-revolucija i Korenica · Vidi više »

MiG-21

Mikojan-Gurjevič MiG-21 (Ruski: Микоян и Гуревич МиГ-21; NATO naziv: "Fishbed") je laki višenamjenski nadzvučni zrakoplov s jednim mlaznim motorom.

Novi!!: Balvan-revolucija i MiG-21 · Vidi više »

Milan Babić

*Milan Babić (političar).

Novi!!: Balvan-revolucija i Milan Babić · Vidi više »

Milan Martić

Zapovijed Milana Martića 4. kolovoza 1995. o evakuaciji srpskog stanovništva iz tzv. RSK Milan Martić (Martići pokraj Knina, 18. studenog 1954.), srpski ratni zločinac, nekadašnji ministar unutarnjih poslova i predsjednik nepriznate tzv.

Novi!!: Balvan-revolucija i Milan Martić · Vidi više »

Milicija

Replika automobila jugoslavenske milicije Zastava 750 U doba SFRJ, 1945-1991, izrazom (narodna) milicija nazivana je, prema uzoru SSSR-a, državna organizacija za očuvanje unutarnjeg reda, koja se inače svuda naziva policija.

Novi!!: Balvan-revolucija i Milicija · Vidi više »

Nacional

Nacional je hrvatski politički tjednik.

Novi!!: Balvan-revolucija i Nacional · Vidi više »

Obrovac

Zrmanje u središtu mjesta. Kurjakovića na brdu iznad grada. Obrovac je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Balvan-revolucija i Obrovac · Vidi više »

Ogulin

Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Novi!!: Balvan-revolucija i Ogulin · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (na osmanskom turskom: دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye, što znači "Osmanska Uzvišena Država"; na modernom turskom: Osmanlı Devleti, "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu, "Osmansko carstvo", drugi nazivi Otomansko i Tursko Carstvo) je bilo tursko carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. Na Bliskom Istoku, koje je na vrhuncu moći kontroliralo teritorije u današnjoj Turskoj, jugozapadnoj Aziji, sjevernoj Africi i jugoistočnoj Europi između 14. i 20. stoljeća.

Novi!!: Balvan-revolucija i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Pakrac

Pakrac i Pakra Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Spomenik dr. Franju Tuđmanu u Pakracu Pakrac je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Balvan-revolucija i Pakrac · Vidi više »

Palež

Palež predstavlja namjerno izazivanje požara, bilo da je riječ o građevinama ili prirodnim (divljim) površinama.

Novi!!: Balvan-revolucija i Palež · Vidi više »

Raspad Jugoslavije

*Raspad Kraljevine Jugoslavije.

Novi!!: Balvan-revolucija i Raspad Jugoslavije · Vidi više »

Republika Srpska Krajina

Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.

Novi!!: Balvan-revolucija i Republika Srpska Krajina · Vidi više »

Slamnati

Slamnati ili strašilo (u SAD-u i drugdje Straw man, u UK Aunt Sally) je vrsta logički ne valjanog retoričkog argumentiranja.

Novi!!: Balvan-revolucija i Slamnati · Vidi više »

Slobodan Milošević

Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941.- Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), srpski političar, svojevremeno predsjednik Srbije i Savezne Republike Jugoslavije, predsjednik Socijalističke partije Srbije i haški optuženik za ratne zločine.

Novi!!: Balvan-revolucija i Slobodan Milošević · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Balvan-revolucija i Srbi · Vidi više »

Srbi u Hrvatskoj

Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Balvan-revolucija i Srbi u Hrvatskoj · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Balvan-revolucija i Srbija · Vidi više »

Srpsko nacionalno vijeće

Srpsko nacionalno veće (SNV) bio je zakonodavno i izvršno tijelo prije osnivanja Izvršnog vijeća SAO Krajine i Skupštine SAO u SAO Krajine.

Novi!!: Balvan-revolucija i Srpsko nacionalno vijeće · Vidi više »

Suverenitet

Suverenitet (fra. souverain od lat. superanus) je potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitu teritoriju (suverenost u odnosu prema političkoj zajednici unutar države, odnosno unutarnji suverenitet), te nezavisnost takve vlasti u odnosu na bilo kakvu izvanjsku, tuđu vlast.

Novi!!: Balvan-revolucija i Suverenitet · Vidi više »

Terorizam

Masovna smaknuća tijekom Francuske revolucije 1793. Napadi 11. rujna 2001. u New Yorku Terorizam je smišljena uporaba nezakonitog nasilja ili prijetnje nezakonitim nasiljem radi usađivanja straha, s namjerom prisiljavanja ili zastrašivanja vlasti ili društva kako bi se postigli ciljevi koji su općenito politički, vjerski ili ideološki.

Novi!!: Balvan-revolucija i Terorizam · Vidi više »

Turizam

Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).

Novi!!: Balvan-revolucija i Turizam · Vidi više »

Velika Srbija

Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Srpske akademije znanosti i umjetnosti (1986.) Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.

Novi!!: Balvan-revolucija i Velika Srbija · Vidi više »

Virovitica

Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj te je administrativno središte Virovitičko-podravske županije.

Novi!!: Balvan-revolucija i Virovitica · Vidi više »

Vlaški statuti

Svoj Vlaški zakon je donio Hrvatski sabor 1629.

Novi!!: Balvan-revolucija i Vlaški statuti · Vidi više »

Vojna krajina

Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija, da bi poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.

Novi!!: Balvan-revolucija i Vojna krajina · Vidi više »

1. listopada

1.

Novi!!: Balvan-revolucija i 1. listopada · Vidi više »

11. listopada

11.

Novi!!: Balvan-revolucija i 11. listopada · Vidi više »

13. kolovoza

13.

Novi!!: Balvan-revolucija i 13. kolovoza · Vidi više »

14. izvanredni kongres SKJ

14.

Novi!!: Balvan-revolucija i 14. izvanredni kongres SKJ · Vidi više »

16. kolovoza

16.

Novi!!: Balvan-revolucija i 16. kolovoza · Vidi više »

17. kolovoza

17.

Novi!!: Balvan-revolucija i 17. kolovoza · Vidi više »

17. listopada

17.

Novi!!: Balvan-revolucija i 17. listopada · Vidi više »

17. studenog

17.

Novi!!: Balvan-revolucija i 17. studenog · Vidi više »

17. travnja

17.

Novi!!: Balvan-revolucija i 17. travnja · Vidi više »

19. stoljeće

19.

Novi!!: Balvan-revolucija i 19. stoljeće · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Balvan-revolucija i 1990. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Balvan-revolucija i 1991. · Vidi više »

1992.

Bez opisa.

Novi!!: Balvan-revolucija i 1992. · Vidi više »

20. stoljeće

20.

Novi!!: Balvan-revolucija i 20. stoljeće · Vidi više »

21. svibnja

21.

Novi!!: Balvan-revolucija i 21. svibnja · Vidi više »

23. studenog

23.

Novi!!: Balvan-revolucija i 23. studenog · Vidi više »

25. srpnja

25.

Novi!!: Balvan-revolucija i 25. srpnja · Vidi više »

27. kolovoza

27.

Novi!!: Balvan-revolucija i 27. kolovoza · Vidi više »

27. lipnja

27.

Novi!!: Balvan-revolucija i 27. lipnja · Vidi više »

28. kolovoza

28.

Novi!!: Balvan-revolucija i 28. kolovoza · Vidi više »

28. listopada

28.

Novi!!: Balvan-revolucija i 28. listopada · Vidi više »

3. srpnja

3.

Novi!!: Balvan-revolucija i 3. srpnja · Vidi više »

4. kolovoza

4.

Novi!!: Balvan-revolucija i 4. kolovoza · Vidi više »

5. srpnja

5.

Novi!!: Balvan-revolucija i 5. srpnja · Vidi više »

9. svibnja

9.

Novi!!: Balvan-revolucija i 9. svibnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Balvan revolucija.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »