Brže od pregledniku!
145 odnosi: Akademik, Alfred Pichler, Šimići, Šturlić, Šurkovac, Željko Majić, Čelinac, Čuklić, Banja Luka, Barlovci, Bihać, Bila (Livno, BiH), Biskup, Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine, Bosanska Dubica, Bosanska Gradiška, Bosanska Kostajnica, Bosanska krajina, Bosanski Aleksandrovac, Bosanski Novi, Bosansko Grahovo, Bosna i Hercegovina, Bunić, Crkva, Džamija, Dekanat, Dolnji kraji, Dominikanci, Domovinski rat, Dragalovci, Dragutin Čelik, Družba sestara Služavki Malog Isusa, Drugi svjetski rat, Drvar, Ex hac augusta, Ferdo Šišić, Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Franjevački svjetovni red, Franjevci, Franjo, Franjo Komarica, Glaž, Glamoč, Grgur XIII., Hasan-paša Predojević, Hrvatsko Kraljevstvo, Islam, Ivanjska, Ivanovci, Jajce, ..., Josip Stadler, Jozo Garić, Jugoslavenska narodna armija, Juraj Gospodnetić, Kaluđer, Katedrala sv. Bonaventure u Banjoj Luci, Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine, Klanjateljice Krvi Kristove, Ključ (BiH), Kotor Varoš, Krunoslav Draganović, Kulaši, Lav XIII., Lištani, Liskovica, Livno, Ljubija, Ljubunčić, Mahovljani, Manastir, Marijan Marković, Marko Semren, Mir u Srijemskim Karlovcima, Misionarke Ljubavi, Motike (Banja Luka, BiH), Mrkonjić Grad, Nova Topola, Odžak (Livno, BiH), Opatija Marija Zvijezda, Osmansko Carstvo, Podhum, Pravoslavlje, Prijedor, Prnjavor, Rat, Rat u Bosni i Hercegovini, Red svetog Pavla prvog pustinjaka, Robovlasništvo, Sana, Sanski Most, Sasina (Sanski Most, BiH), Sestre milosrdnice, Skender Vakuf, Slavonija, Smiljan Franjo Čekada, Sokoline, Srbac, Srednji vijek, Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina), Stara Rijeka, Stratinska, Sveti Bonaventura, Tadija Smičiklas, Templari, Toplica, Trapistički red, Trn (Laktaši, BiH), Tvrtko I. Kotromanić, Una, Veliki turski rat, Vidoši, Vjekoslav Klaić, Vrbanjci, Vrbas, Vrhbosanska nadbiskupija, Zagrebačka biskupija, 1200., 1334., 1390., 14. stoljeće, 15. srpnja, 1501., 1528., 1537., 1538., 1556., 1557., 1580., 1582., 1592., 17. stoljeće, 1791., 1881., 1969., 1973., 1989., 1991., 1992., 1995., 20. stoljeće, 2017., 2023., 31. prosinca, 5. srpnja, 8. prosinca. Proširite indeks (95 više) »
Akademik
Akademik (nlat. ← lat. academia ← grč. akadḗmeia, prema Akademovu gaju) naslov je koji se koristi za redovite članove određene akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Akademik · Vidi više »
Alfred Pichler
Alfred Pichler (Oštrelj kod Bosanskog Petrovca, 18. prosinca 1913. - Banja Luka, 17. svibnja 1992.) bio je banjolučki biskup.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Alfred Pichler · Vidi više »
Šimići
Šimići su naseljeno mjesto u sastavu Grada Banje Luke, Republika Srpska, BiH i nalazi se otprilike 30 km sjeverno od Banje Luke.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Šimići · Vidi više »
Šturlić
Šturlić je naseljeno mjesto u gradu Cazinu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Šturlić · Vidi više »
Šurkovac
Šurkovac je naselje u općini Prijedor (Republika Srpska, BiH).
Novi!!: Banjolučka biskupija i Šurkovac · Vidi više »
Željko Majić
Željko Majić (Drinovci, 28. ožujka 1963.), prelat Katoličke Crkve i trenutačni izabrani banjolučki biskup.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Željko Majić · Vidi više »
Čelinac
Općina Čelinac nalazi se pored Banje Luke, u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Čelinac · Vidi više »
Čuklić
BiH.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Čuklić · Vidi više »
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Banja Luka · Vidi više »
Barlovci
Barlovci su naseljeno mjesto u sastavu Grada Banje Luke, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Barlovci · Vidi više »
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Bihać · Vidi više »
Bila (Livno, BiH)
Bila je naseljeno mjesto u gradu Livnu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Bila (Livno, BiH) · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Banjolučka biskupija i Biskup · Vidi više »
Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine
Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine (BK BiH) (lat. Confœrentia Episcoporum Bosniæ et Hercegovinæ), stalna je institucija Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Bosanska Dubica
Općina Bosanska Dubica (boš. / srp. Kozarska Dubica / Козарска Дубица) smještena je u sjeverozapadnom dijelu BiH na granici s Hrvatskom, 26 km udaljena od autoceste Zagreb – Beograd, glavnog putnog pravca koji spaja zapadnu s istočnom i jugoistočnom Europom.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Bosanska Dubica · Vidi više »
Bosanska Gradiška
Bosanska Gradiška (srp. ćir. Градишка, Gradiška), grad i općina u Bosni i Hercegovini (entitet: Republika Srpska).
Novi!!: Banjolučka biskupija i Bosanska Gradiška · Vidi više »
Bosanska Kostajnica
Bosanska Kostajnica je grad i općina u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, a nalazi se na rijeci Uni, na granici s Hrvatskom.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Bosanska Kostajnica · Vidi više »
Bosanska krajina
Približni teritorij Bosanske krajineNedostaje izvor Bosanske krajiine i područja koja se nekad smatraju njenim djelom Bosanska krajina je regija koja obuhvaća prostor zapadne Bosne i Hercegovine smještena oko tri veće rijeke: Una, Sana i Vrbas a proteže se od Jajca i Usore na istoku regije do Bihaća i Velike Kladuše na zapadu odnosno do rijeke Korane.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Bosanska krajina · Vidi više »
Bosanski Aleksandrovac
Bosanski Aleksandrovac (odnosno Aleksandrovac) je naseljeno mjesto u sastavu Grada Laktaši, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Bosanski Aleksandrovac · Vidi više »
Bosanski Novi
Bosanski Novi (boš. / srp. Novi Grad / Нови Град) općina i grad, nalazi se u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Bosanski Novi · Vidi više »
Bosansko Grahovo
Bosansko Grahovo je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Bosansko Grahovo · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bunić
Bunić je naselje u Hrvatskoj, mikroregija Lika-Krbava, nalazi se u općini Udbini.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Bunić · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Crkva · Vidi više »
Džamija
Džamija sultana Ahmeta, poznatija u Europi kao Plava džamija. Unutrašnjost Plave džamije. Džamija je islamska bogomolja, mjesto klanjanja, zajedničke molitve muslimana.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Džamija · Vidi više »
Dekanat
Dekanat je zajednica više župa u biskupiji koje su područno i upravno povezane u cjelinu da bi se zajedničkim radom unaprjeđivala pastoralna briga za župe dekanata.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Dekanat · Vidi više »
Dolnji kraji
Dolnji kraji prikazani na zemljovidu sredinom 14. stoljeća Donji krajevi (starohrv. Dolnji kraji, lat. Partes inferiores) Doljni kraji ili Donji kraji (u starijoj literaturi) su povijesna regija, poluatonomno granično područje između hrvatske jezgre i Bosanske Banovine, koja je nastala iz župa: Plive, Luke, Uskoplja i Pseta.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Dolnji kraji · Vidi više »
Dominikanci
Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Dominikanci · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Domovinski rat · Vidi više »
Dragalovci
Dragalovci su naseljeno mjesto u sastavu općine Stanari, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Dragalovci · Vidi više »
Dragutin Čelik
Dragutin Čelik (Slime kod Travnika, 20. siječnja 1894. - Zagreb, 11. kolovoza 1958.), je bio banjolučki apostolski upravitelj.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Dragutin Čelik · Vidi više »
Družba sestara Služavki Malog Isusa
Družba sestara Služavki Malog Isusa je rimokatolička ženska kongregacija.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Družba sestara Služavki Malog Isusa · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Drvar
Drvar je općina koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Hercegbosanske županije uz granicu s Republikom Hrvatskom.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Drvar · Vidi više »
Ex hac augusta
Papa Lav XIII. Ex hac augusta Principis Apostolorum cathedra (hrvatski: S ove uzvišene stolice apostolskog Prvaka) papinska je bula koju je 5. srpnja 1881. izdao papa Lav XIII., kojom je obnovio redovitu Crkvenu hijerarhiju u Bosni i Hercegovini nakon oslobođenja od Osmanskog Carstva.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Ex hac augusta · Vidi više »
Ferdo Šišić
Ferdinand Maksimilijan pl.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Ferdo Šišić · Vidi više »
Franjevačka provincija Bosna Srebrena
Franjevačka provincija Bosna Srebrena početkom 18. stoljeća Bosna Srebrena je franjevačka provincija i jedina od svih ustanova bosanske srednjovjekovne države koja se uspjela očuvati sve do današnjih dana.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Vidi više »
Franjevački svjetovni red
Franjevački svjetovni red ili FSR red je ustanovljen po nadahnuću i po uzoru na djelovanje svetoga Franje Asiškoga (1182. – 1226.). Sv.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Franjevački svjetovni red · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Franjevci · Vidi više »
Franjo
Potpis Papa Franjo (lat. Franciscus, rođen kao Jorge Mario Bergoglio; Buenos Aires, 17. prosinca 1936.), poglavar Katoličke Crkve, papa od 2013.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Franjo · Vidi više »
Franjo Komarica
Franjo Komarica (Novakovići kod Banje Luke, 3. veljače 1946.) banjolučki je biskup u miru i apostolski administrator.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Franjo Komarica · Vidi više »
Glaž
Glaž je bio srednjovjekovni grad, sjedište istoimene županije na području današnje Bosne.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Glaž · Vidi više »
Glamoč
Glamoč je grad i središte istoimene općine u Hercegbosanskoj županiji u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Glamoč · Vidi više »
Grgur XIII.
Grgur XIII., lat. Gregorius PP.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Grgur XIII. · Vidi više »
Hasan-paša Predojević
Hasan-paša Predojević (Klobuk u Hercegovini, ? – Sisak, 22. lipnja 1593.), osmanski vojskovođa i namjesnik Bosne, Proleksis enciklopedija.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Hasan-paša Predojević · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Islam · Vidi više »
Ivanjska
Ivanjska je naseljeno mjesto u sastavu Grada Banja Luka, BiH.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Ivanjska · Vidi više »
Ivanovci
Grb Suverenog vojničkog i bolničkog reda sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte Zastava Suverenog vojničkog i bolničkog red sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte Ivanovci ili Hospitalci (Lat. Iohannites, u Hrvatskoj još i Božjaci), danas Malteški Red, rimokatolički je viteški red nastao u Jeruzalemu potkraj 11.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Ivanovci · Vidi više »
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Jajce · Vidi više »
Josip Stadler
Josip Stadler (Slavonski Brod, 24. siječnja 1843. – Sarajevo, 8. prosinca 1918.), bio je Vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Banjalučke biskupije, utemeljitelj Družbe sestara Služavki Maloga Isusa, kandidat za sveca, pisac nekih od prvih i veoma znatnih filozofijskih priručnika na hrvatskome u neoskolastičkome duhu.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Josip Stadler · Vidi više »
Jozo Garić
Fra Jozo Garić (krsnog imena Stjepan) (Vitez, 28. listopada 1870. – Graz, 30. lipnja 1946.) bio je franjevac i banjolučki rezidencijalni biskup od 1912. do 1946.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Jozo Garić · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Juraj Gospodnetić
Don Juraj Gospodnetić Don (Đorđo) Juraj Gospodnetić (Postira, 9. siječnja 1910. – Bosansko Grahovo, 27. srpnja 1941.), bio je rimokatolički svećenik.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Juraj Gospodnetić · Vidi više »
Kaluđer
Kaluđer (grč. kalógeros: dobri starac Veliki pravoslavni bogoslovski enciklopedijski rečnik (tom I), Pravoslavna reč, Novi Sad, 2000. Od riječi kaluđer nastala su brojna prezimena: Kaluđer, Kaluđera, Kaluđerčić, Kaluđerević, Kaluđeri, Kaluđerov, Kaluđerović, Kaluđerski, Kalođera... i toponimi: Kaluđerac (Budva), Kaluđerce (Leskovac), Kaluđerec (Brod u Makedoniji), Kaluđerica (Radoviš i Beograd), Kaluđerovac (Gospić), Kaluđerovići (Priboj), Kaluđerovo (Babušnica, Bela Crkva) itd.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Kaluđer · Vidi više »
Katedrala sv. Bonaventure u Banjoj Luci
Katedrala svetog Bonaventure je katedralna crkva Banjalučke biskupije te jedna od četiri katoličke katedrale u Bosni i Hercegovini uz one u Sarajevu (Presvetoga Srca Isusova), Mostaru (Marije Majke Crkve) i Trebinju (Rođenja Blažene Djevice Marije ili Male Gospe).
Novi!!: Banjolučka biskupija i Katedrala sv. Bonaventure u Banjoj Luci · Vidi više »
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pretežno katolici.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Klanjateljice Krvi Kristove
Družba Klanjateljica Krvi Kristove (lat. Sorores Adoratrices Pretiossimi Sanguinis, oznaka A.S.C.) ženski je katolički crkveni red koji je osnovala sv.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Klanjateljice Krvi Kristove · Vidi više »
Ključ (BiH)
Ključ je općina u sjeverozapadnom dijelu Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Ključ (BiH) · Vidi više »
Kotor Varoš
Kotor Varoš je općina u Bosni i Hercegovini, u entitetu Republika Srpska.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Kotor Varoš · Vidi više »
Krunoslav Draganović
Krunoslav Stjepan Draganović (Matići kod Orašja, 30. listopada 1903. - Sarajevo, 3. srpnja 1983.), bio je hrvatski povjesničar, svećenik, politički emigrant.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Krunoslav Draganović · Vidi više »
Kulaši
Kulaši su naseljeno mjesto u sastavu općine Prnjavor, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Kulaši · Vidi više »
Lav XIII.
Lav XIII. lat.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Lav XIII. · Vidi više »
Lištani
Lištani naseljeno mjesto u gradu Livnu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Lištani · Vidi više »
Liskovica
Liskovica je naseljeno mjesto u općini Mrkonjić Grad, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Liskovica · Vidi više »
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Livno · Vidi više »
Ljubija
* Ljubija (Prijedor, BiH), naselje u općini Prijedor, BiH.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Ljubija · Vidi više »
Ljubunčić
Ljubunčić je naseljeno mjesto u gradu Livnu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Ljubunčić · Vidi više »
Mahovljani
Mahovljani su naseljeno mjesto u sastavu Grada Laktaši, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Mahovljani · Vidi više »
Manastir
Manastir, u istočnom kršćanstvu, označava zajedničku nastambu u kojoj, prema utvrđenim pravilima, žive monasi ili monahinje; u užem smislu riječi pravoslavni samostan, crkva sa zgradama.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Manastir · Vidi više »
Marijan Marković
Fra Marijan Marković (krsnog imena Franjo) (Dolac, 21. listopada 1840. - Banja Luka, 20. lipnja 1912.) bio je franjevac i banjolučki apostolski upravitelj od 1884. do 1912.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Marijan Marković · Vidi više »
Marko Semren
minijatura Mons.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Marko Semren · Vidi više »
Mir u Srijemskim Karlovcima
Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Mir u Srijemskim Karlovcima · Vidi više »
Misionarke Ljubavi
Misionarke ljubavi Misionarke Ljubavi su rimokatolički vjerski red koji je osnovala Majka Terezija u Kalkuti 1950. godine.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Misionarke Ljubavi · Vidi više »
Motike (Banja Luka, BiH)
Motike su naseljeno mjesto u sastavu Grada Banje Luke, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Motike (Banja Luka, BiH) · Vidi više »
Mrkonjić Grad
Mrkonjić Grad (ranije Varcar Vakuf) je općina u zapadnome dijelu Bosne i Hercegovine, odnosno u jugozapadnome dijelu Republike Srpske.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Mrkonjić Grad · Vidi više »
Nova Topola
Nova Topola je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Nova Topola · Vidi više »
Odžak (Livno, BiH)
Odžak je naseljeno mjesto u gradu Livnu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Odžak (Livno, BiH) · Vidi više »
Opatija Marija Zvijezda
300px Opatija "Marija Zvijezda" (Mariastern) je samostan trapističkog reda u Bosni nedaleko Banje Luke.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Opatija Marija Zvijezda · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Podhum
Hrvatska.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Podhum · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Banjolučka biskupija i Pravoslavlje · Vidi više »
Prijedor
Prijedor je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Prijedor · Vidi više »
Prnjavor
Prnjavor je grad i općina u Bosni i Hercegovini, nedaleko od Banje Luke.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Prnjavor · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Rat · Vidi više »
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Red svetog Pavla prvog pustinjaka
Red svetoga Pavla Prvoga Pustinjaka (lat. Ordo Fratrum Sancti Pauli Primi Eremitae, OSPPE) je katolički crkveni red koji je utemeljio Euzebije Ostrogonski po uzoru na život sv.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Red svetog Pavla prvog pustinjaka · Vidi više »
Robovlasništvo
mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Robovlasništvo · Vidi više »
Sana
Sana je rijeka u Bosanskoj Krajini (zapadna BiH) i najveća desna pritoka Une.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Sana · Vidi više »
Sanski Most
Sanski Most je općina u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Sanski Most · Vidi više »
Sasina (Sanski Most, BiH)
Sasina je naseljeno mjesto u općini Sanski Most, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Sasina (Sanski Most, BiH) · Vidi više »
Sestre milosrdnice
Sestre milosrdnice su rimokatolički ženski crkveni red.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Sestre milosrdnice · Vidi više »
Skender Vakuf
Skender Vakuf (srp. Кнежево, Kneževo) je općina u Bosni i Hercegovini, na obroncima planine Vlašić.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Skender Vakuf · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Slavonija · Vidi više »
Smiljan Franjo Čekada
Smiljan Franjo Čekada (Donji Vakuf, 29. kolovoza 1902. – Sarajevo, 18. siječnja 1976.) bio je vrhbosanski nadbiskup.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Smiljan Franjo Čekada · Vidi više »
Sokoline
Sokoline su naseljeno mjesto u općini Kotor Varoš, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Sokoline · Vidi više »
Srbac
Srbac je općina u Bosni i Hercegovini Zgrada sjedišta općine Srbac.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Srbac · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Srednji vijek · Vidi više »
Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)
Srpska demokratska stranka (SDS; srp. Српска демократска странка, skraćeno: СДС) je konzervativna stranka Srba Bosne i Hercegovine koja je osnovana u lipnju 1990., kada su osnivane ostale nacionalne stranke u BiH.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina) · Vidi više »
Stara Rijeka
* Stara Rijeka (Sanski Most, BiH), naseljeno mjesto u općini Sanski Most, BiH.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Stara Rijeka · Vidi više »
Stratinska
Stratinska je naseljeno mjesto u sastavu Grada Banje Luke, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Stratinska · Vidi više »
Sveti Bonaventura
Sveti Bonaventura (Ivan Fidanza; Bagnoregio, oko 1221. – Lyon, 15. srpnja 1274.), franjevački teolog, svetac, kardinal i crkveni naučitelj.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Sveti Bonaventura · Vidi više »
Tadija Smičiklas
Spomen ploča na kući u Mesničkoj ulici u Zagrebu u kojoj je živio i umro Tadija Smičiklas. Tadija Smičiklas (Reštovo, Žumberak, 1. listopada 1843. – Zagreb, 8. lipnja 1914.), bio je hrvatski povjesničar, političar i publicist, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, rektor Zagrebačkog sveučilišta i predsjednik Matice hrvatske.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Tadija Smičiklas · Vidi više »
Templari
Templari ili punim imenom "Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama" (nazivani još i Vitezovi Templari, Hramovnici) (lat. Fratres militiae Templi), kršćanski vojni red osnovan 1118.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Templari · Vidi više »
Toplica
Hrvatska.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Toplica · Vidi više »
Trapistički red
Trapistički novak čita u svojoj sobi Trapisti su katolički monaški red koji slijedi Pravilo sv. Benedikta.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Trapistički red · Vidi više »
Trn (Laktaši, BiH)
Trn je naseljeno mjesto u sastavu Grada Laktaši, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Trn (Laktaši, BiH) · Vidi više »
Tvrtko I. Kotromanić
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Tvrtko I. Kotromanić · Vidi više »
Una
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Una · Vidi više »
Veliki turski rat
Veliki bečki rat ili Rat Svete lige, također i Veliki turski rat naziv je za niz vojnih sukoba između Osmanskog Carstva i tadašnjih europskih sila, ujedinjenih u Svetu ligu.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Veliki turski rat · Vidi više »
Vidoši
Vidoši su naseljeno mjesto u gradu Livnu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Vidoši · Vidi više »
Vjekoslav Klaić
Vjekoslav Klaić (Garčin, 21. lipnja 1849. – Zagreb, 1. srpnja 1928.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilšta, književnik i muzikolog.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Vjekoslav Klaić · Vidi više »
Vrbanjci
Vrbanjci su naseljeno mjesto u općini Kotor Varoš, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Vrbanjci · Vidi više »
Vrbas
Vrbas je rijeka i pritoka Save u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, dugačka oko 250 km, s površinom sliva oko 5900 km².
Novi!!: Banjolučka biskupija i Vrbas · Vidi više »
Vrhbosanska nadbiskupija
Vrhbosanska nadbiskupija ili Sarajevska nadbiskupija je teritorijalno najveća upravna jedinica Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Vrhbosanska nadbiskupija · Vidi više »
Zagrebačka biskupija
Zagrebačka biskupija je bila uspostavljena oko 1094., točnije - po povijesnim vrelima - između druge polovice 1093. i prve polovice 1095. godine da bi bila glavni oslonac ugarske vlasti na području od Drave do Gvozda, a da bi tu zadaću mogla što bolje obavljati, potpala je pod ugarskog nadbiskupa, po svemu se čini kaločkoga.
Novi!!: Banjolučka biskupija i Zagrebačka biskupija · Vidi više »
1200.
Bez opisa.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 1200. · Vidi više »
1334.
Bez opisa.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 1334. · Vidi više »
1390.
Bez opisa.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 1390. · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 14. stoljeće · Vidi više »
15. srpnja
15.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 15. srpnja · Vidi više »
1501.
1501. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 1501. · Vidi više »
1528.
Bez opisa.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 1528. · Vidi više »
1537.
Bez opisa.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 1537. · Vidi više »
1538.
Bez opisa.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 1538. · Vidi više »
1556.
Bez opisa.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 1556. · Vidi više »
1557.
Bez opisa.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 1557. · Vidi više »
1580.
Bez opisa.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 1580. · Vidi više »
1582.
Bez opisa.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 1582. · Vidi više »
1592.
Bez opisa.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 1592. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 17. stoljeće · Vidi više »
1791.
Bez opisa.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 1791. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 1881. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 1969. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 1973. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 1989. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 1992. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 1995. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 20. stoljeće · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 2017. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 2023. · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 31. prosinca · Vidi više »
5. srpnja
5.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 5. srpnja · Vidi više »
8. prosinca
8.
Novi!!: Banjolučka biskupija i 8. prosinca · Vidi više »
