Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Barča

Indeks Barča

BarčaŽivko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj // Folia onomastica Croatica, br.

29 odnosi: Želiezovce, Željeznička pruga Barča – Viljan, Željeznička pruga Velika Kaniža – Pečuh, Žlebina, Barčanska mikroregija, Domovinski rat, Drava, Gornje Bazje, Hrvati u Mađarskoj, Hrvatska, Jugoslavenska narodna armija, Katinka, Mađari, Mađarska, Mađarski jezik, Nijemci u Mađarskoj, Odorheiu Secuiesc, Pakrac, Romi u Mađarskoj, Terezino Polje, Tomašin, Trnovec (Šomođska županija, Mađarska), Veliko Polje, Virovitica, Zrinj Lukački, 18. kolovoza, 1885., 1991., 27. listopada.

Želiezovce

Želiezovce (mađarski: Zseliz, njemački: Zelis) je grad u Nitranskom kraju u južnoj Slovačkoj u blizini mađarske granice.

Novi!!: Barča i Želiezovce · Vidi više »

Željeznička pruga Barča – Viljan

| Željeznička pruga Barča – Viljan je željeznička prometna linija Mađarskih državnih željeznica (MÁV-a) br.

Novi!!: Barča i Željeznička pruga Barča – Viljan · Vidi više »

Željeznička pruga Velika Kaniža – Pečuh

| Željeznička pruga Velika Kaniža – Pečuh je željeznička prometna linija Mađarskih državnih željeznica (MÁV-a) br.

Novi!!: Barča i Željeznička pruga Velika Kaniža – Pečuh · Vidi više »

Žlebina

Žlebina je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Gradina, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Barča i Žlebina · Vidi više »

Barčanska mikroregija

Barčanska mikroregija (mađ. Barcsi kistérség) je mikroregija u Šomođskoj županiji u Mađarskoj.

Novi!!: Barča i Barčanska mikroregija · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost hrvatske države protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista u Hrvatskoj, BiH (posebice Republike Srpske), JNA te Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila u kolovozu 1990. i uslijed koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996.-1998.). Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO_4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije za popis i procjenu ratne štete, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Prema drugim podatcima, uništeno je 180.000 domova, 25% hrvatskog gospodarstva te prouzročeno 27 milijarda USD materijalne štete. Broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica. Tragičnost hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest u tome što napadač nije imao namjeru samo fizički osvojiti ozemlje. Bît je bila i u potpunom uništenju identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome najbolje svjedoči granatiranje šibenske katedrale i zadarske prvostolnice. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište.

Novi!!: Barča i Domovinski rat · Vidi više »

Drava

Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.

Novi!!: Barča i Drava · Vidi više »

Gornje Bazje

Gornje Bazje je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Lukač, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Barča i Gornje Bazje · Vidi više »

Hrvati u Mađarskoj

Hrvati su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.

Novi!!: Barča i Hrvati u Mađarskoj · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Barča i Hrvatska · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Novi!!: Barča i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Katinka

Katinka je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Lukač, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Barča i Katinka · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Barča i Mađari · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) je država u Srednjoj Europi.

Novi!!: Barča i Mađarska · Vidi više »

Mađarski jezik

Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Barča i Mađarski jezik · Vidi više »

Nijemci u Mađarskoj

Nijemci su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.

Novi!!: Barča i Nijemci u Mađarskoj · Vidi više »

Odorheiu Secuiesc

Odorheiu Secuiesc (mađarski: Székelyudvarhely, njemački: Oderhellen) je drugi najveći grad županije Harghita u Rumunjskoj.

Novi!!: Barča i Odorheiu Secuiesc · Vidi više »

Pakrac

Pakrac i Pakra Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Spomenik dr. Franju Tuđmanu u Pakracu Pakrac je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Barča i Pakrac · Vidi više »

Romi u Mađarskoj

Romi su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.

Novi!!: Barča i Romi u Mađarskoj · Vidi više »

Terezino Polje

Terezino Polje je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Lukač, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Barča i Terezino Polje · Vidi više »

Tomašin

Tomašin (mađ. Drávatamási) je pogranično selo u južnoj Mađarskoj.

Novi!!: Barča i Tomašin · Vidi više »

Trnovec (Šomođska županija, Mađarska)

Trnovec (mađ. Somogytarnóca) je pogranično selo u južnoj Mađarskoj.

Novi!!: Barča i Trnovec (Šomođska županija, Mađarska) · Vidi više »

Veliko Polje

Hrvatska.

Novi!!: Barča i Veliko Polje · Vidi više »

Virovitica

Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj te je administrativno središte Virovitičko-podravske županije.

Novi!!: Barča i Virovitica · Vidi više »

Zrinj Lukački

Zrinj Lukački je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Lukač, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Barča i Zrinj Lukački · Vidi više »

18. kolovoza

18.

Novi!!: Barča i 18. kolovoza · Vidi više »

1885.

Bez opisa.

Novi!!: Barča i 1885. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Barča i 1991. · Vidi više »

27. listopada

27.

Novi!!: Barča i 27. listopada · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Barcs, Barč.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »