Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Zastava

Indeks Zastava

Najstarija zastava ''Dannebrog'' koja se od 13.stoljeća do danas rabi je Danska. Zastave Zastava, stijeg (izvorni hrvatski naziv) ili barjak (turcizam) simbol je neovisnosti zemlje i državne pripadnosti.

28 odnosi: Država, Esperanto, Grad, Hrvatska, Indija, Muzej, Nepal, Povijest, Rat, Simbol, Slobodna Dalmacija, Sport, Stari vijek, Turcizam, Turkmenistan, Ustanova, Veksilologija, Zastava, Zastava duginih boja, Zastava Europske unije, Zastava Libije, Zastava Nepala, Zastava Republike Hrvatske, Zastava Turkmenistana, Zastave (Parni valjak), Zastave bijelih, crvenih i plavih pruga, Zelena, 2011..

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: Zastava i Država · Vidi više »

Esperanto

Rijeci na Korzu u kojoj se nalazilo sjedište "Adriatika ligo esperantista", prve esperantske udruge u Rijeci i Hrvatskoj od njezina osnutka 28. rujna 1907. godine Esperanto (ISO 639-3: epo), međunarodni je umjetni jezik nastao u drugoj polovici 19.

Novi!!: Zastava i Esperanto · Vidi više »

Grad

Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Novi!!: Zastava i Grad · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Zastava i Hrvatska · Vidi više »

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Novi!!: Zastava i Indija · Vidi više »

Muzej

Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.

Novi!!: Zastava i Muzej · Vidi više »

Nepal

Nepal (nep. नेपालb), službeno: Savezna Demokratska Republika Nepal (nep. सङ्घीय लोकतान्त्रिक गणतन्त्र नेपाल, Saṅghīya Lokatāntrika Gaṇatantra Nepāla), neobalna država u južnoj Aziji.

Novi!!: Zastava i Nepal · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Zastava i Povijest · Vidi više »

Rat

Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.

Novi!!: Zastava i Rat · Vidi više »

Simbol

Religiozni simboli Simbol je svaki fenomen kojemu je društveno ili kulturalno pripisano neko značenje, to je mehanizam komunikacije kojeg koriste samo ljudi.

Novi!!: Zastava i Simbol · Vidi više »

Slobodna Dalmacija

Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.

Novi!!: Zastava i Slobodna Dalmacija · Vidi više »

Sport

Kip nogometaša, igrača ragbija i igrača kriketa. Sport (od iz starofr. desport: provoditi vrijeme, razonoditi se enciklopedija.hr. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 19. studenoga 2022.) ili šport (prema njem. izgovoru), naziv je za raznorodne čovjekove tjelesne aktivnosti izvođene iz raziličitih, najčešće natjecateljskih pobuda.

Novi!!: Zastava i Sport · Vidi više »

Stari vijek

Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).

Novi!!: Zastava i Stari vijek · Vidi više »

Turcizam

Turcizam je usvojenica u hrvatskom jeziku preuzete iz turskog jezika, koji je utjecao na sve jezike prostora na kojem se rasprostiralo Osmansko Carstvo u srednjem i novom vijeku.

Novi!!: Zastava i Turcizam · Vidi više »

Turkmenistan

Turkmenistan ili Turkmenija je država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Zastava i Turkmenistan · Vidi više »

Ustanova

Institucija (od latinskog instituere, staviti, osnovati), kao pojam ima više značenja.

Novi!!: Zastava i Ustanova · Vidi više »

Veksilologija

Veksilologija, također i zastavoslovlje ili stjegoslovlje, je znanost koja se bavi proučavanjem svih aspekata zastava i njihove upotrebe i spada u grupu pomoćnih povijesnih znanosti.

Novi!!: Zastava i Veksilologija · Vidi više »

Zastava

Najstarija zastava ''Dannebrog'' koja se od 13.stoljeća do danas rabi je Danska. Zastave Zastava, stijeg (izvorni hrvatski naziv) ili barjak (turcizam) simbol je neovisnosti zemlje i državne pripadnosti.

Novi!!: Zastava i Zastava · Vidi više »

Zastava duginih boja

Zastava duginih boja višebojna je zastava koja se, u različitim varijantama, temelji na osnovnim bojama duge: crvenoj, narančastoj, žutoj, zelenoj, plavoj, indigo i ljubičastoj.

Novi!!: Zastava i Zastava duginih boja · Vidi više »

Zastava Europske unije

Proporcija zastave EU Zastava Europske unije sastoji se od dvanaest zlatnih zvjezdica smještenih na plavoj podlozi.

Novi!!: Zastava i Zastava Europske unije · Vidi više »

Zastava Libije

Zastava LibijeZastava Libije usvojena 3. kolovoza 2011. Zastava Libije je trobojnica čije su boje poredane vodoravno: crvena, crna i zelena.

Novi!!: Zastava i Zastava Libije · Vidi više »

Zastava Nepala

20px Zastava Nepala. Omjer 5:4 Zastava Nepala je jedina ne-četverokutna državna zastava.

Novi!!: Zastava i Zastava Nepala · Vidi više »

Zastava Republike Hrvatske

Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.

Novi!!: Zastava i Zastava Republike Hrvatske · Vidi više »

Zastava Turkmenistana

20px Zastava Turkmenistana. Omjer 2:3 Turkmenistanska predsjednička zastava. Zastava Turkmenistana usvojena je 24. siječnja 2001. Često je opisuju kao zastavu s najviše detalja na svijetu.

Novi!!: Zastava i Zastava Turkmenistana · Vidi više »

Zastave (Parni valjak)

Zastave je petnaesti studijski album Parnog valjka.

Novi!!: Zastava i Zastave (Parni valjak) · Vidi više »

Zastave bijelih, crvenih i plavih pruga

Zastave bijelih, crvenih i plavih pruga imale su većma uzor u zastavi koju je iznijela u revoluciji ostvarena prva Francuska Republika.

Novi!!: Zastava i Zastave bijelih, crvenih i plavih pruga · Vidi više »

Zelena

Zelena boja Zelena boja u CMY sustavu boja nije primarna boja.

Novi!!: Zastava i Zelena · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Zastava i 2011. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Barjak, Stijeg, Zastava (barjak), Zastave.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »