Brže od pregledniku!
87 odnosi: Abba (otac), Adonis, Aleksandrija, Apsida, Armenska apostolska Crkva, Atrij, Španjolska, Bazilika, Bazilika sv. Marije Velike, Bazilika Svetoga groba, Bečki kongres, Berlinski kongres, Betlehem, Biblija, Božić, Bogojavljenje, Bordeaux, Brod, Cedar, Džamija, Ekumenski sabor, Europa, Euzebije Cezarejski, Evanđelje po Luki, Evanđelje po Mateju, Francuska, Franjevci, Grčki jezik, Hadrijan, Hebrejski jezik, Herod I. Veliki, Hodočašće, Ikonostas, Isus, Italija, Izrael, Jeruzalem, Jordan, Justinijan I. Veliki, Katolička Crkva, Koncil, Konstantin I. Veliki, Koptska pravoslavna Crkva, Kršćanstvo, Križari, Križarski ratovi, Kripta, Kustodija Svete Zemlje, Latinski jezik, Nablus, ..., Origen, Osmansko Carstvo, Palestina, Patrijarh, Perzija (razdvojba), Popis mjesta svjetske baštine u Aziji, Popis ugroženih mjesta svjetske baštine, Pravoslavlje, Procesija, Rim, Rusija, Samaritanci, Sultan, Sveta Helena, Sveta Stolica, Sveti Jeronim, Talijanski jezik, Tunika, UNESCO, 1106., 1517., 1757., 1814., 1815., 1834., 1842., 1852., 1878., 1948., 1967., 2012., 333., 335., 337., 395., 614., 876.. Proširite indeks (37 više) »
Abba (otac)
mitra. Abba je aramejska riječ koja znači "otac".
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Abba (otac) · Vidi više »
Adonis
Adonis Adonis ili Adon (grč., Adônis) u grčkoj mitologiji bog je žita, smrti i ponovnog rođenja.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Adonis · Vidi više »
Aleksandrija
Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Aleksandrija · Vidi više »
Apsida
6. st. Apsida (grč. hapsis; lat. absis »spoj, svod, prigradnja«), polukružni je završetak antičke bazilike u kojemu je sjedio predsjednik suda sa svojim prisjednicima.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Apsida · Vidi više »
Armenska apostolska Crkva
Grb Armenske apostolske Crkve Armenska apostolska crkva (armenski: Հայ Առաքելական Եկեղեցի, Hay Arakelagan Yegeghetzi) je pretkalcedonska crkva rasprostranjena među Armencima.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Armenska apostolska Crkva · Vidi više »
Atrij
Atrij od 42 kata u Miamiju, SAD Atrij u modernoj arhitekturi predstavlja veliki otvoreni prostor, često vrlo visok i s ostakljenim krovom ili s velikim prozorima, često se nalazi unutar zgrade i obično se nalazi odmah iznad glavnog ulaza vrata.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Atrij · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Španjolska · Vidi više »
Bazilika
Tlocrt '''Maksencijeve (Konstantinove) bazilike''' u Rimu iz 4. st. Stara '''Bazilika sv. Petra''' (izgled iz 1450. godine). '''Bazilika sv. Petra''' u Rimu. Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Bazilika · Vidi više »
Bazilika sv. Marije Velike
Bazilika svete Marije Velike (tal.: Basilica di Santa Maria Maggiore) antička je katolička bazilika u Rimu, građena u starokršćanskom stilu.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Bazilika sv. Marije Velike · Vidi više »
Bazilika Svetoga groba
Jeruzalemskom starom gradu Bazilika Svetoga groba naziv je za kršćansku crkvu u Jeruzalemu u kojoj se štuje Kalvarija i Isusov grob.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Bazilika Svetoga groba · Vidi više »
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Bečki kongres · Vidi više »
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Berlinski kongres · Vidi više »
Betlehem
Betlehem (također Bethlehem, arapski: بيت لحم, Beit Lahm, "Kuća mesa"; hebrejski: בית לחם, Beit Lehem, "Kuća kruha") grad je na području Palestinske samouprave s više od 25.000 stanovnika.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Betlehem · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Biblija · Vidi više »
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Božić · Vidi više »
Bogojavljenje
Bogojavljenje (grč. επιφάνεια „pojavak“, „objava“) je kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku, u osobi Isusovoj, a obilježava se 6. siječnja.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Bogojavljenje · Vidi više »
Bordeaux
Bordeaux (na okcitanskom gaskonjskom: Bordèu - izgovor na hrvatskom Bordo) grad je na jugozapadu Francuske, te prijestolnica regije Nova-Akvitanija i departmana Gironde.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Bordeaux · Vidi više »
Brod
Ruska fregata ''Pallada'' Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Brod · Vidi više »
Cedar
Cedar (lat. Cedrus) je rod crnogoričnih stabala u obitelji biljka Pinaceae.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Cedar · Vidi više »
Džamija
Džamija sultana Ahmeta, poznatija u Europi kao Plava džamija. Unutrašnjost Plave džamije. Džamija je islamska bogomolja, mjesto klanjanja, zajedničke molitve muslimana.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Džamija · Vidi više »
Ekumenski sabor
Ekumenski sabor (grč. Οικουμενική Σύνοδος; lat. Concilium oecumenicum), nazivan još i Ekumenski koncil naziv je za sastanak biskupa cijele Crkve, koji su se sabrali kako bi razgovarali i odlučivali o crkvenom nauku i djelovanju.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Ekumenski sabor · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Europa · Vidi više »
Euzebije Cezarejski
Euzebije Cezarejski Euzebije Cezarejski (oko 265. – 340.) bio je biskup u Cezareji Primorskoj, glavnom gradu tadašnje Palestine (danas u Izraelu).
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Euzebije Cezarejski · Vidi više »
Evanđelje po Luki
Evanđelje po Luki, religijska je knjiga, dio Novoga zavjeta.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Evanđelje po Luki · Vidi više »
Evanđelje po Mateju
Evanđelje po Mateju (grč., Kata Matthaion Euangelion ili, To Euangelion kata Matthaion) jedno je od četiriju kanonskih evanđelja Novoga zavjeta.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Evanđelje po Mateju · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Francuska · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Franjevci · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Grčki jezik · Vidi više »
Hadrijan
'''Hadrijan''' u oklopu, mramorna bista u Rimu (Palazzo dei Conservatori). Publius Aelius Traianus Hadrianus (24. siječnja 76. – 10. srpnja 138.), rimski car Publius Aelius Traianus Hadrianus, poznatiji i kao Hadrijan, je bio rimski car u periodu od 117. do 138.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Hadrijan · Vidi više »
Hebrejski jezik
Hebrejski jezik (heb. עברית; ISO 639-3: heb) semitski je jezik afro-azijske skupine jezika koji materinski govori 5 300 000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Hebrejski jezik · Vidi više »
Herod I. Veliki
Kralj Judeje Herod I. Veliki (73. pr. Kr. – 4. pr. Kr.) vladao je 37. pr. Kr. – 4. pr. Kr. Sin rimskog saveznika, namjesnika Idumeje Antipatera.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Herod I. Veliki · Vidi više »
Hodočašće
kršćana. Hodočašće (staroslavenski: hod’č’stvo), Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 1.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Hodočašće · Vidi više »
Ikonostas
Moskvi, Kremlj, Teofan Grk, 1405. Ikonostas (također zvan templon) u istočnom kršćanstvu zid je s ikonama i religijskim slikama koji odvaja brod od svetilišta u crkvi.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Ikonostas · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Isus · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Italija · Vidi više »
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Izrael · Vidi više »
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Jeruzalem · Vidi više »
Jordan
Jordan, službeno Hašemitska Kraljevina Jordan, je azijska država na Bliskom Istoku.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Jordan · Vidi više »
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Justinijan I. Veliki · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Katolička Crkva · Vidi više »
Koncil
Koncil ili sinoda je riječ koja u kršćanskim crkvama označava skup, odnosno sastanak njenih poglavara i najviših predstavnika, najčešće radi rješavanja nekog doktrinarnog ili administrativnog pitanja.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Koncil · Vidi više »
Konstantin I. Veliki
Konstantin Veliki (lat. Flavius Valerius Aurelius Constantinus Augustus; Naissus, 28. veljače 272. ili 273. – Nikomedija, 22. svibnja 337.) rimski car 306. – 337.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Konstantin I. Veliki · Vidi više »
Koptska pravoslavna Crkva
Koptska katedrala sv. Marka u Aleksandriji Koptska Crkva ili Koptska pravoslavna Crkva, nasljednica je drevne Crkve u Aleksandriji.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Koptska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Kršćanstvo · Vidi više »
Križari
Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjovjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Križari · Vidi više »
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Križarski ratovi · Vidi više »
Kripta
katedrale u Canterburyju Kripta (grčki κρυπτη, kryptē) je prostorija ispod posvećene ili javne građevine.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Kripta · Vidi više »
Kustodija Svete Zemlje
Jeruzalemski križ Najstariji poznati portret sv. Franje Asiškog. Franjo pred sultanom Al-Kamilom u Egiptu (zidna freska, Giotto) Bazilika Svetog groba, 1885. Franjevački redovnici u Bazilici Svetog groba (2006.). Crkva i samostan sv. Spasitelja u Jeruzalemu. Kustodija Svete Zemlje (lat.: Custodia Terrae Sanctae) je jedna od provincija franjevačkog reda, tj.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Kustodija Svete Zemlje · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Latinski jezik · Vidi više »
Nablus
Stari grad Nablus s planinom Gerizim u pozadini Nablus (arapski: نابلس Nāblus IPA), povijesni hebrejski naziv שכם Šəḵem) je grad na Zapadnoj obali. Ima preko 100.000 stanovnika. Jedan je od najvećih gradova Palestinaca. Osnovan od strane rimskog cara Vespazijana godine 72. kao Flavia Neapolis, Nablusom su vladala mnoga carstvas tijekom njegove gotovo 2.000 godina duge povijesti. U 5. i 6. stoljeća, sukob između gradskih kršćana i Samaritanaca doživio je vrhunac u nizu samaritanskih pobuna protiv bizantske vladavine, prije njihova nasilnog gušenja godine 529. drastično smanjio broj Samaritanaca u gradu. Godine 636., Neapolis, zajedno s većinom Palestine, došao je pod vlast islamskog arapskog kalifata od Umara ibn el-Hattaba, a njegovo ime arabizirano u Nablus. Godine 1099., križari su preuzeli kontrolu nad gradom, za manje od jednog stoljeća, ostavivši njegovo mješovito muslimansko, kršćansko i samaritansko stanovništvo relativno nesmetano. Nakon što su Saladinove je Ajubidske snage preuzele kontrolu nad unutrašnjosti u Palestini 1187., islamska vladavina je ponovno uspostavljena, i nastavila se pod mamelučkim i kasnije osmanskim carstvom. Nakon njegovog uklapanja u Osmansko Carstvo godine 1517., Nablus je bio određen glavni grad okruga Jabal Nablus ("Planina Nablus"). Godine 1657., nakon niza preokreta, dio arapskih plemena iz sjevernog i istočnog Levanta je otpremljen u grad da potvrdi osmansku vlast, a lojalnost iz redova tih klanova odbijala je regionalne suparnike carstva u regiji je, kao što je Dhaher al-Omar u 18. stoljeću, i Muhamed Ali-koji je kratko vladao Nablusom, u 19. stoljeću. Kada je osmanska vlast ponovno čvrsto uspostavljena godine 1841, Nablusa je napredovao kao središte trgovine. Nakon gubitka grada i njegove predaje britanskim snagama tijekom Prvog svjetskog rata, Nablus je uključen u Britanski mandat Palestinu godine 1922., a kasnije je određeno da se formira dio Arapske države u Palestini pod UN-om planu podjele iz 1947. Danas, stanovništvo je pretežno muslimansko, s malim kršćanskim i samaritanskim manjinama. Od 1995, gradom vlada palestinskinacionalnog saveza. U Starom Gradu, postoje brojna nalazišta arheološkog značaja, u rasponu od 1. do 15. stoljeća.Grad je poznat po svojoj kanafeh, popularnom slatkišu diljem Bliskog istoka, i industriji sapuna. Nezaposlenost je 60%. Lokacija Nablusa se povezuje s biblijskim Šekemom, gradom manašeova plemena i prijestolnicom kralja Šaula i ujedno prvom prijestolnicom drevnog Izraela. Kategorija:Gradovi u Palestini Kategorija:Palestinska samouprava.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Nablus · Vidi više »
Origen
Origen (grč. Ὠριγένης; Aleksandrija, 185. – Tir?, 253.), ugledni učitelj i veliki propovjednik, reformator aleksandrijske škole, iznimno utjecajan i plodonosan pisac 3. stoljeća, protivnik gnostičkih hereza.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Origen · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Palestina
Palestina može značiti.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Palestina · Vidi više »
Patrijarh
* Patrijarhat, u antropologiji, je patrijarh naziv za onog koji drži vlast u patrijarhalnoj obitelji ili većoj društvenoj zajednici.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Patrijarh · Vidi više »
Perzija (razdvojba)
Perzija je naziv s više značenja.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Perzija (razdvojba) · Vidi više »
Popis mjesta svjetske baštine u Aziji
Indije Ovo je UNESCO-ov popis mjesta Svjetske baštine u Aziji.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Popis mjesta svjetske baštine u Aziji · Vidi više »
Popis ugroženih mjesta svjetske baštine
Karta svijeta s istaknutim mjestima svjetske baštine u opasnosti Na „Konvenciji svjetske baštine” (engl.: Convention concerning the protection of the World Cultural and Natural Heritage) koju je osnovao UNESCO 1972.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Popis ugroženih mjesta svjetske baštine · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Pravoslavlje · Vidi više »
Procesija
Procesija u Meckenbeurenu 2007. Procesija u Salta, Argentina. Ophod ili procesija (od lat. Processio - napredovanje, povorka, ophod), vjerski je obred i vjerska povorka u kojoj skupina ljudi prema određenim pravilima uglavnom pješice ide s jednog mjesta na drugo ili obilazi određena mjesta.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Procesija · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Rim · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Rusija · Vidi više »
Samaritanci
Samaritanci, Samarijanci ili Samarićani (hebrjeski: שומרונים,Šomronim,arapski: السامريون as-Sāmariyyūn) su etnoreligijska grupa na Levantu.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Samaritanci · Vidi više »
Sultan
Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih islamskih vladara.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Sultan · Vidi više »
Sveta Helena
Sveta Helena (Jelena Križarica, lat. Flavia Iulia Helena Augusta; oko 248. – Konstantinopol, 18. kolovoza, 329.), žena cara Konstancija Klora i majka cara Konstantina Velikog.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Sveta Helena · Vidi više »
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Sveta Stolica · Vidi više »
Sveti Jeronim
Rubens: ''Sveti Jeronim'' alt.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Sveti Jeronim · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Talijanski jezik · Vidi više »
Tunika
Rimski radnik u tunici Tunika je naziv za vrstu odjeće u starom Rimu.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i Tunika · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i UNESCO · Vidi više »
1106.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i 1106. · Vidi više »
1517.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i 1517. · Vidi više »
1757.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i 1757. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i 1814. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i 1815. · Vidi više »
1834.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i 1834. · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i 1842. · Vidi više »
1852.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i 1852. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i 1878. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i 1948. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i 1967. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i 2012. · Vidi više »
333.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i 333. · Vidi više »
335.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i 335. · Vidi više »
337.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i 337. · Vidi više »
395.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i 395. · Vidi više »
614.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i 614. · Vidi više »
876.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika Rođenja Isusova i 876. · Vidi više »
