Brže od pregledniku!
15 odnosi: Banjani, Cazin, Crna Gora, Dalmacija, Drugi svjetski rat, Hrvati, Islam, Kninska biskupija, Lika, Osmansko Carstvo, Rožaje, Srbi, Una, Vlasi, 1576..
Banjani
Banjani su staro hrvatsko pleme nekada naseljeno blizu rijeke Une u župi Mali Pset, za koje je ustanovljeno da je današnja Bosanska Krupa). Selo što su ga naseljavali isprva se nazivalo Banja, pa otuda i ime. U crkvenoj organizaciji psetsko područje pripadalo je kninskoj biskupiji. Selo je kasnije prozvano Banjani i pripalo je sa psetskim područjem zagrebačkoj župi, ali je crkveno i dalje ostalo pod kninskom biskupijom. U vrijeme prodiranja Turaka u Banjanima se nalazila straža Vojne krajine. Osvajanjem područja (1575-1578) naseljenog Banjanima, mnoge porodice poprimile su islam. Mnogi tada iseliše u sjevernije hrvatske krajeve, ili su se pomiješali sa susjednim hrvatskim plemenima u Bužimu i drugdje, koji su također prešli na muslimansku vjeru. Od banjanskih prezimena spominju se Maličevići, Kovačići, Vugrini i Pribegi. Na opustošeno hrvatsko tlo, Turci su naselili Srbe s Lima i Ibra, dok je današnje porijeklom iz Like i Dalmacije došlo u 19. stoljeću.
Novi!!: Bašča i Banjani · Vidi više »
Cazin
Cazin je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na križanju puteva koji vode od Bihaća prema Velikoj Kladuši, susjednoj Hrvatskoj i dalje prema zapadnoj Europi, zatim preko Rakovice prema Jadranskom moru i jugozapadno preko Bosanske Krupe prema Banjoj Luci, Tuzli i dalje prema istoku.
Novi!!: Bašča i Cazin · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Bašča i Crna Gora · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Bašča i Dalmacija · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Bašča i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Bašča i Hrvati · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Bašča i Islam · Vidi više »
Kninska biskupija
250px Kninska biskupija (lat. Tininum ili Tinum) naziv je za povijesnu biskupiju te današnju upražnjenu naslovnu biskupiju.
Novi!!: Bašča i Kninska biskupija · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Bašča i Lika · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Bašča i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Rožaje
Rožaje (crnogor. ćiril.: Рожаје) su gradić i općinski centar na krajnjem sjeveroistoku Crne Gore.
Novi!!: Bašča i Rožaje · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Bašča i Srbi · Vidi više »
Una
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.
Novi!!: Bašča i Una · Vidi više »
Vlasi
Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.
Novi!!: Bašča i Vlasi · Vidi više »
1576.
Godina 1576. bila je godina drugog tisućljeća, šesnaestog stoljeća i 1570-ih godina.
Novi!!: Bašča i 1576. · Vidi više »
