Brže od pregledniku!
61 odnosi: Šibenik, Bač, Bačka, Bašćanska ploča, Baška, Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru, Cres, Crkva, Crkva sv. Lucije na Krku, Dmitar Zvonimir, Dubrovačka biskupija, Ekonomija, Grgur VII., Hrvati, Hrvatska, Hvar, Ivan Trogirski, Knez, Košljun, Kralj, Kršćanstvo, Krk, Krunidba, Kultura, Latinski jezik, Mađarska, Medaljon sv. Benedikta, Mljet, Monoštor, Montecassino, Mučenik, Napoleon Bonaparte, Obrazovanje, Ora et labora, Osor, Pašman, Pag, Povijest, Puntarska draga, Rab, Samostan, Samostan sv. Kuzme i Damjana, Senta, Split, Stari grad Vrana, Subotička biskupija, Sveta Marija (otočić), Svetac (otok), Sveti Benedikt iz Nursije, Templari, ..., Tkon, Trogir, Veliko jezero (Mljet), Vjera, Vrana (Pakoštane), Zapad, 11. stoljeće, 12. stoljeće, 480., 529., 547.. Proširite indeks (11 više) »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Benediktinci i Šibenik · Vidi više »
Bač
Bač (srpski: Бач, mađarski: Bács, slovački: Báč, njemački: Batsch, latinski: Bach) je grad u Južnobačkom okrugu, u Vojvodini.
Novi!!: Benediktinci i Bač · Vidi više »
Bačka
Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.
Novi!!: Benediktinci i Bačka · Vidi više »
Bašćanska ploča
Bašćanska ploča Tekst ploče na starohrvatskom Bašćanska ploča starohrvatski je spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice, oko 1100. godine.
Novi!!: Benediktinci i Bašćanska ploča · Vidi više »
Baška
Pogled na Bašku iz zraka. Baška je naselje i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Benediktinci i Baška · Vidi više »
Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru
Crkva sv. Marije u Zadru Ženski benediktinski samostan sv.
Novi!!: Benediktinci i Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru · Vidi više »
Cres
Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.
Novi!!: Benediktinci i Cres · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Benediktinci i Crkva · Vidi više »
Crkva sv. Lucije na Krku
Crkva sv. Lucije Crkva svete Lucije je ranoromanička crkva u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku iz koje potječe starohrvatski glagoljički spomenik Bašćanska ploča.
Novi!!: Benediktinci i Crkva sv. Lucije na Krku · Vidi više »
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Novi!!: Benediktinci i Dmitar Zvonimir · Vidi više »
Dubrovačka biskupija
Dubrovačka biskupija je biskupija u Hrvatskoj.
Novi!!: Benediktinci i Dubrovačka biskupija · Vidi više »
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Novi!!: Benediktinci i Ekonomija · Vidi više »
Grgur VII.
Grgur VII. (Sovana, tada Soana, oko 1020. – Salerno, 25. svibnja 1085.), poznat i kao Hildebrand iz Soane bio je papa od 22. travnja 1073. godine, pa sve do svoje smrti.
Novi!!: Benediktinci i Grgur VII. · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Benediktinci i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Benediktinci i Hrvatska · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: Benediktinci i Hvar · Vidi više »
Ivan Trogirski
Ivan Trogirski (Rim, oko 1034. – Trogir, oko 1111.) bio je prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup trogirski.
Novi!!: Benediktinci i Ivan Trogirski · Vidi više »
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Novi!!: Benediktinci i Knez · Vidi više »
Košljun
Košljun, lok.
Novi!!: Benediktinci i Košljun · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Benediktinci i Kralj · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Benediktinci i Kršćanstvo · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Benediktinci i Krk · Vidi više »
Krunidba
Jozefinu de Beauharnais, za francusku caricu Krunidba je kraljevska, carska ili državna svečanost koja označava predaju vladarskih ovlasti stavljanjem krune na glavu monarha.
Novi!!: Benediktinci i Krunidba · Vidi više »
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Novi!!: Benediktinci i Kultura · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Benediktinci i Latinski jezik · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Benediktinci i Mađarska · Vidi više »
Medaljon sv. Benedikta
Medaljon sv. Benedikta prednja strana poleđina Poznat je medaljon sv.
Novi!!: Benediktinci i Medaljon sv. Benedikta · Vidi više »
Mljet
Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.
Novi!!: Benediktinci i Mljet · Vidi više »
Monoštor
Monoštor(srpski:Бачки Моноштор, mađ. Monostorszeg) je selo u Bačkoj u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Srbiji.
Novi!!: Benediktinci i Monoštor · Vidi više »
Montecassino
Restaurirani samostan Monte Cassino. Montecassino ili Monte Cassino je benediktinski samostan osnovan 529. godine na istoimenom brdu (519 mnm) u općini Cassino, Italija.
Novi!!: Benediktinci i Montecassino · Vidi više »
Mučenik
svetoga Sebastijana Mučenik (u starogrčkim μάρτυς "martyr", ili μαρτύριον "svjedok", "dokaz") je čovjek koji u teološkim kontekstu iz predanosti svom vjerskim opredjeljenju žrtvuje svoj život, i prihvaća patnju mučenja i nasilnu smrt.
Novi!!: Benediktinci i Mučenik · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Benediktinci i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Obrazovanje
Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje. Obrazovanje, naobrazba, izobrazba ili školovanje kao pojam ima višestruko značenje.
Novi!!: Benediktinci i Obrazovanje · Vidi više »
Ora et labora
''Ora et labora'' Ora et labora.
Novi!!: Benediktinci i Ora et labora · Vidi više »
Osor
Osor je mjesto na otoku Cresu, na prevlaci što je nekad spajala danas razdvojene otoke Cres i Lošinj.
Novi!!: Benediktinci i Osor · Vidi više »
Pašman
Pašman je otok na Hrvatskom jadranu, južno od Zadra.
Novi!!: Benediktinci i Pašman · Vidi više »
Pag
Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).
Novi!!: Benediktinci i Pag · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Benediktinci i Povijest · Vidi više »
Puntarska draga
Puntarska draga, zvana još i Košljunska draga je uvala Jadranskog mora na sredini otoka Krka, između grada Krka i Punta.
Novi!!: Benediktinci i Puntarska draga · Vidi više »
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Benediktinci i Rab · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Benediktinci i Samostan · Vidi više »
Samostan sv. Kuzme i Damjana
'''Ćokovac''' Benediktinski samostan sv.
Novi!!: Benediktinci i Samostan sv. Kuzme i Damjana · Vidi više »
Senta
Gradska vijećnica u Senti Senta (mađ. Zenta) je jedan od najstarijih gradova u Vojvodini (Srbija).
Novi!!: Benediktinci i Senta · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Benediktinci i Split · Vidi više »
Stari grad Vrana
Stari grad Vrana (mjesno i Gradina) lokalitet je u mjestu Vrana, u blizini obale Vranskog jezera i na granici istoimenog Parka prirode.
Novi!!: Benediktinci i Stari grad Vrana · Vidi više »
Subotička biskupija
Subotička biskupija Subotička biskupija je rimokatolička biskupija u Vojvodini, u Srbiji.
Novi!!: Benediktinci i Subotička biskupija · Vidi više »
Sveta Marija (otočić)
Otočić Sveta Marija nalazi se u južnom dijelu mljetskog Velikog jezera.
Novi!!: Benediktinci i Sveta Marija (otočić) · Vidi više »
Svetac (otok)
Svetac je službeno ime pučinskog otoka u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana, zapadno od otoka Visa.
Novi!!: Benediktinci i Svetac (otok) · Vidi više »
Sveti Benedikt iz Nursije
Sv.
Novi!!: Benediktinci i Sveti Benedikt iz Nursije · Vidi više »
Templari
Templari ili punim imenom "Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama" (nazivani još i Vitezovi Templari, Hramovnici) (lat. Fratres militiae Templi), kršćanski vojni red osnovan 1118.
Novi!!: Benediktinci i Templari · Vidi više »
Tkon
Tkon je općina i naselje u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Benediktinci i Tkon · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Benediktinci i Trogir · Vidi više »
Veliko jezero (Mljet)
Veliko jezero na otoku Mljetu (zapravo, zaljev koji je kod Solina povezan s otvorenim morem) nastalo je potapanjem krškog polja.
Novi!!: Benediktinci i Veliko jezero (Mljet) · Vidi više »
Vjera
Jean-Baptiste Théodon: Trijumf vjere nad idolopoklonstvom. Vjera se obično definira kao uvjerenje u istinu neke tvrdnje bez njezine provjere.
Novi!!: Benediktinci i Vjera · Vidi više »
Vrana (Pakoštane)
Vrana je naselje u sastavu Općine Pakoštane u blizini Vranskog jezera.
Novi!!: Benediktinci i Vrana (Pakoštane) · Vidi više »
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Novi!!: Benediktinci i Zapad · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Benediktinci i 11. stoljeće · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Benediktinci i 12. stoljeće · Vidi više »
480.
Bez opisa.
Novi!!: Benediktinci i 480. · Vidi više »
529.
Bez opisa.
Novi!!: Benediktinci i 529. · Vidi više »
547.
Bez opisa.
Novi!!: Benediktinci i 547. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Benediktinac, Benediktinka, Benediktinski red, OSB.
