Brže od pregledniku!
29 odnosi: Španjolska, Berge Vanga, Brazil, Brod, Brodarstvo, Brodogradilište Uljanik, Engleski jezik, Filipini, Hrvatska, Istisnina, Japan, Liberija, Mindanao, Norveška, Nosivost broda, Pula, Splav, Tihi ocean, 1972., 1975., 1976., 20. siječnja, 2006., 2007., 22. svibnja, 24. rujna, 3. siječnja, 30. prosinca, 7. siječnja.
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Berge Istra i Španjolska · Vidi više »
Berge Vanga
Berge Vanga bio je nosač rude i nafte s 227,912 kubičnih metara istisnine (DWT).
Novi!!: Berge Istra i Berge Vanga · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: Berge Istra i Brazil · Vidi više »
Brod
Ruska fregata ''Pallada'' Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika.
Novi!!: Berge Istra i Brod · Vidi više »
Brodarstvo
Brodarstvo je jedna od gospodarskih djelatnosti.
Novi!!: Berge Istra i Brodarstvo · Vidi više »
Brodogradilište Uljanik
Uljanik je brodogradilište smješteno u gradu Puli, u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Berge Istra i Brodogradilište Uljanik · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Berge Istra i Engleski jezik · Vidi više »
Filipini
Republika Filipini (filipinski Repúbliká ng̃ Pilipinas, engleski Republic of the Philippines) je otočna država u Jugoistočnoj Aziji.Ustavno uređenje: predsjednička republika.
Novi!!: Berge Istra i Filipini · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Berge Istra i Hrvatska · Vidi više »
Istisnina
Istisnina ili deplasman označava masu potpuno opremljenog i ukrcanog broda (s teretom ili putnicima s prtljagom), do ravnine najvišeg dopuštenog gaza.
Novi!!: Berge Istra i Istisnina · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Berge Istra i Japan · Vidi više »
Liberija
Liberija je država u zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana.
Novi!!: Berge Istra i Liberija · Vidi više »
Mindanao
Otočne skupine Filipina, Luzon, Visayas i Mindanao Mindanao je drugi otok po veličini i najistočniji otok Filipina.
Novi!!: Berge Istra i Mindanao · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Berge Istra i Norveška · Vidi više »
Nosivost broda
Nosivost broda označava razliku između vlastite mase broda i deplasmana.
Novi!!: Berge Istra i Nosivost broda · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Berge Istra i Pula · Vidi više »
Splav
Splav na jezeru kod Lychena. Splav na Isaru kod Münchena Splav je plovilo koje je načinjeno od povezanih trupaca, trstika ili bačvi koje se rabi za za spuštanje niz rijeku ili kao plutajuća platforma.
Novi!!: Berge Istra i Splav · Vidi više »
Tihi ocean
Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.
Novi!!: Berge Istra i Tihi ocean · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Berge Istra i 1972. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Berge Istra i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Berge Istra i 1976. · Vidi više »
20. siječnja
20.
Novi!!: Berge Istra i 20. siječnja · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Berge Istra i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Berge Istra i 2007. · Vidi više »
22. svibnja
22.
Novi!!: Berge Istra i 22. svibnja · Vidi više »
24. rujna
24.
Novi!!: Berge Istra i 24. rujna · Vidi više »
3. siječnja
3.
Novi!!: Berge Istra i 3. siječnja · Vidi više »
30. prosinca
30.
Novi!!: Berge Istra i 30. prosinca · Vidi više »
7. siječnja
7.
Novi!!: Berge Istra i 7. siječnja · Vidi više »
