23 odnosi: Antisemitizam, Antwerpen, Belgija, Drugi svjetski rat, Finci, Flamanci, Hitlerjugend, Korejski rat, Nacionalizam, Nacionalsocijalizam, Neonacizam, Nizozemska, Protukomunizam, Staf de Clercq, 1931., 1950., 1968., 1971., 1973., 1984., 2. listopada, 2005., 30. lipnja.
Antisemitizam
Antisemitizam je neprijateljski stav prema Židovima, u obliku vjerske, nacionalne, socijalne ili rasne nesnošljivosti.
Novi!!: Bert Eriksson i Antisemitizam · Vidi više »
Antwerpen
Antwerpen (fra. Anvers) grad je u Belgiji.
Novi!!: Bert Eriksson i Antwerpen · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Bert Eriksson i Belgija · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Bert Eriksson i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Finci
Finska obitelj Finski ples Finci (vlastiti naziv: suomalaiset - finländare), jedan od najglavnijih finskih naroda narod naseljen u Finskoj (4.828.000) i značajnijom populacijom u SAD-u 812.000, i Švedskoj 200.000 bez Länsipohjalaiset Finaca ili Tornedalaca iz doline Torne na sjeveru Švedske.
Novi!!: Bert Eriksson i Finci · Vidi više »
Flamanci
Flamanci (fla. Vlamingen) su zapadno-germanski narod podrijetlom od Salijskih Franaka, naseljen u Flandriji, jednoj od tri belgijske regije.
Novi!!: Bert Eriksson i Flamanci · Vidi više »
Hitlerjugend
Zastava Hitlerjugenda Počasna straža za pale vojnike Glazbena skupina Školske aktivnosti Hitlerjugend (Hitlerova mladež) bila je njemačka nacionalsocijalistička organizacija mladeži, koju je godine 1926. ustanovila nacionalsocijalistička stranka, da bi uspostavila svoj sustav za indoktrinaciju mladih ljudi.
Novi!!: Bert Eriksson i Hitlerjugend · Vidi više »
Korejski rat
U lipnju 1950. godine Sjeverna Koreja pokreće iznenadni rat protiv Južne Koreje.
Novi!!: Bert Eriksson i Korejski rat · Vidi više »
Nacionalizam
Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.
Novi!!: Bert Eriksson i Nacionalizam · Vidi više »
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Novi!!: Bert Eriksson i Nacionalsocijalizam · Vidi više »
Neonacizam
Militantno nastrojen neonacist iz SAD-aNeonacizam (starogrčki: νέος, néos, „novo, mlado” i Nacizam) je ideologija stvorena nakon Drugog svjetskog rata koja teži obnavljanju nacionalsocijalizma te stvaranju Četvrtog Reicha.
Novi!!: Bert Eriksson i Neonacizam · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Bert Eriksson i Nizozemska · Vidi više »
Protukomunizam
Jedan od simbola antikomunizma Jedan od simbola antikomunizma, koji prikazuje, prema mišljenju antikomunista, "krvavu karakteristiku komunističke ideologije" Ujedinjenog Kraljevstva, na sastanku 1984. Protukomunizam ili antikomunizam je politički stav koji je s različitim intenzitetom usmjeren protiv socijalno-utopističke teorije, ideologije, političkim pokretima, skupinama kao i raznim političkim varijantama komunizma.
Novi!!: Bert Eriksson i Protukomunizam · Vidi više »
Staf de Clercq
Jeroom Gustaaf De Clercq (Staf de Clercq: Everbeek, 16. rujna 1884. – Gent, 22. listopada 1942.), bio je belgijski političar, fašist i osnivač Flamanske nacionalne unije.
Novi!!: Bert Eriksson i Staf de Clercq · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Bert Eriksson i 1931. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Bert Eriksson i 1950. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Bert Eriksson i 1968. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Bert Eriksson i 1971. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Bert Eriksson i 1973. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Bert Eriksson i 1984. · Vidi više »
2. listopada
2.
Novi!!: Bert Eriksson i 2. listopada · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Bert Eriksson i 2005. · Vidi više »
30. lipnja
30.
Novi!!: Bert Eriksson i 30. lipnja · Vidi više »