Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Beskonačnost

Indeks Beskonačnost

right Beskonačnost (simbolički \infty, engl. infinity; dolazi od lat. riječi infinitas, što znači »bezgraničnost«), pojam koji se odnosi na više različitih koncepata u matematici, filozofiji i teologiji, povezanih s idejom beskrajnosti, odnosno postojanjem broja ili veličine veće od bilo koje druge.

19 odnosi: Bernoullijeva jednadžba, Beskonačan skup, Bijekcija, Bogoslovlje, Engleski jezik, Eudoks iz Knida, Euklid, Filozofija, Fizika, Georg Cantor, Gottfried Leibniz, Gottlob Frege, Latinski jezik, Matematika, Prirodni broj, Realni broj, Red (matematika), Teorija skupova, Zenon iz Eleje.

Bernoullijeva jednadžba

Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167 za mjerenje protoka. Venturijeva cijev: tlak u prvoj mjernoj točki u cijevi ''p1'' je viši nego u drugoj ''p1'', a brzina fluida ''v'' je niža u mjernoj točki "1", jer je poprečni presjek u točki "1" veći nego u "2". Bernoullijeva jednadžba (prema Danielu Bernoulliju) je osnovni zakon gibanja fluida.

Novi!!: Beskonačnost i Bernoullijeva jednadžba · Vidi više »

Beskonačan skup

Beskonačan skup je u matematici teoriji skupova vrsta skupa.

Novi!!: Beskonačnost i Beskonačan skup · Vidi više »

Bijekcija

Bijektivna funkcija. U matematici, za funkciju iz skupa X u skup Y kažemo da je bijektivna ako za svaki y u Y postoji točno jedan x u X takav da f(x).

Novi!!: Beskonačnost i Bijekcija · Vidi više »

Bogoslovlje

Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.

Novi!!: Beskonačnost i Bogoslovlje · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Beskonačnost i Engleski jezik · Vidi više »

Eudoks iz Knida

Atlas nosi na plećima nebeski svod. Eudoks iz Knida (grč. Εὔδοξος, Eúdoksos; ?, oko 408. pr. Kr. – ?, oko 355. pr. Kr.), grčki matematičar i astronom.

Novi!!: Beskonačnost i Eudoks iz Knida · Vidi više »

Euklid

Euklid (grč., oko 330. pr. Kr. - oko 275. pr. Kr.), starogrčki matematičar.

Novi!!: Beskonačnost i Euklid · Vidi više »

Filozofija

otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.

Novi!!: Beskonačnost i Filozofija · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Beskonačnost i Fizika · Vidi više »

Georg Cantor

Georg Cantor Georg Cantor (Petrograd, 3. ožujka 1845. — Halle, 6. siječnja 1918.) njemački matematičar, utemeljitelj teorije skupova.

Novi!!: Beskonačnost i Georg Cantor · Vidi više »

Gottfried Leibniz

'''Gottfried Wilhelm Leibniz'''. Gottfried Wilhelm Leibniz (Leipzig, 1. srpnja 1646. – Hannover, 14. studenog 1716.), njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat.

Novi!!: Beskonačnost i Gottfried Leibniz · Vidi više »

Gottlob Frege

Friedrich Ludwig Gottlob Frege (Wismar, 8. studenog 1848. – Bad Kleinen, 26. srpnja 1925.), bio je njemački matematičar koji je postao logičar i filozof.

Novi!!: Beskonačnost i Gottlob Frege · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Beskonačnost i Latinski jezik · Vidi više »

Matematika

Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.

Novi!!: Beskonačnost i Matematika · Vidi više »

Prirodni broj

Prirodni brojevi koriste se za pobrojavanje: jedna jabuka u košari, dvije jabuke u košari, tri jabuke u košari; šest jabuka u tri košare. U matematici, prirodni brojevi jesu brojevi jedan (1), dva (2), tri (3), četiri (4) i tako redom.

Novi!!: Beskonačnost i Prirodni broj · Vidi više »

Realni broj

Odnos skupova brojeva Skup realnih brojeva \mathbb je unija skupa racionalnih brojeva \mathbb i skupa iracionalnih brojeva.

Novi!!: Beskonačnost i Realni broj · Vidi više »

Red (matematika)

Pojednostavljeno govoreći, red je suma beskonačno mnogo članova nekog niza (a_n)_, tj.

Novi!!: Beskonačnost i Red (matematika) · Vidi više »

Teorija skupova

Teorija skupova je matematička teorija o skupovima, koji su kolekcije apstraktnih objekata.

Novi!!: Beskonačnost i Teorija skupova · Vidi više »

Zenon iz Eleje

'''Zenon Elejac''' Zenon iz Eleje (grč., oko 490. pr. Kr. - oko 430. pr. Kr.) je bio grčki filozof predsokratovac.

Novi!!: Beskonačnost i Zenon iz Eleje · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »