Brže od pregledniku!
30 odnosi: Ante Ciliga, Drugi svjetski rat, Europa, Franjo Tuđman, Genocid, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Ivo Pilar, Josip Pečarić, Katolička Crkva, Komunizam, Koncentracijski logor, Koncentracijski logor Jasenovac, Kroatofobija, Ljevičarski fašizam, Ljubo Boban, Marksizam, Matematičar, Meditacija, Milan Šufflay, Milijun, Nikola Stojanović, Novotvorenice, Velikosrpska propaganda, Vladimir Žerjavić, 14. stoljeće, 1980-ih, 1989., 1990..
Ante Ciliga
Ante Ciliga (Šegotići, općina Marčana, 20. veljače 1898. – Zagreb, 21. listopada 1992.), bio je hrvatski političar, ljevičarski revolucionar, novinar i publicist.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i Ante Ciliga · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i Europa · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i Franjo Tuđman · Vidi više »
Genocid
Pojam genocid definiran je u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida koju je Opća skupština Ujedinjenih naroda prihvatila 9. prosinca 1948. godine.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i Genocid · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i Hrvatski jezik · Vidi više »
Ivo Pilar
Ivo Pilar (Zagreb, 19. lipnja 1874. – Zagreb, 3. rujna 1933.), bio je hrvatski pravnik, povjesničar, sociolog, publicist, filozofski pisac i pravaški političar, smatra se utemeljiteljem hrvatske geopolitike.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i Ivo Pilar · Vidi više »
Josip Pečarić
Josip Pečarić (Kotor, 2. rujna 1948.),Sanja Varošanec,, Vijenac, broj 378., 11.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i Josip Pečarić · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i Katolička Crkva · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i Komunizam · Vidi više »
Koncentracijski logor
alt.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i Koncentracijski logor · Vidi više »
Koncentracijski logor Jasenovac
Ulaz u logor Jasenovac Koncentracijski logor Jasenovac ili Sabirni logor Jasenovac bio je najveći koncentracijski logor i logor za istrebljenje u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i Koncentracijski logor Jasenovac · Vidi više »
Kroatofobija
Srbijanski političar, četnički vojvoda i velikosrpski ideolog Vojislav Šešelj je tijekom dugotrajnog suđenja za ratne zločine u Haagu napisao čak dvije knjige - svaka opsega većeg od 1.000 stranica - u kojima potpiruje kroatofobiju i raspreda zašto Hrvatska ne smije postojati i kako postići da ona više ne postoji. 2007. godine objavljuje Šešelj svoje "kapitalno" djelo "Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije", koja ponavlja i razrađuje sve elemente povijesnih antihrvatskih koncepcija. U objavljivanju i raspačavanju knjige odlučnu ulogu je imao Tomislav Nikolić, dugogodišnji Šešeljev najbliži suradnik, a kasnije (2012.) predsjednik Republike Srbije Kroatofobija ili hrvatofobija je termin koji se koristi za opisivanje iracionalnog straha ili mržnje prema Hrvatima, hrvatskoj kulturi, hrvatskoj povijesti i svemu što je povezano s Hrvatskom i Hrvatima.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i Kroatofobija · Vidi više »
Ljevičarski fašizam
Ljevičarski fašizam ili crveni fašizam je izraz iz područja političkog nadmetanja koji vrednuje realsocijalističke sustave i političku ljevicu kao jedan od oblika fašizma, a ponekad fašističke državne sustave i desničarski antikapitalizam kao "ljevicu".
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i Ljevičarski fašizam · Vidi više »
Ljubo Boban
Ljubo Boban (Solin, 10. svibnja 1933. – Zagreb, 9. listopada 1994.), bio je hrvatski povjesničar i akademik.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i Ljubo Boban · Vidi više »
Marksizam
Marksizam je teorija i politička djelatnost tj.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i Marksizam · Vidi više »
Matematičar
Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i Matematičar · Vidi više »
Meditacija
Budistički svećenik u trenutku meditacije Meditacija (prema latinskom meditatio, razmišljanje, udubljivanje, usredotočenje) je duhovna vježba u kojoj meditant svoju pažnju sistematično i planski usmjerava prema određenom sadržaju.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i Meditacija · Vidi više »
Milan Šufflay
Milan Šufflay (Lepoglava, 8. studenoga 1879. – Zagreb, 19. veljače 1931.), bio je hrvatski povjesničar, pravaški političar, prevoditelj i književnik.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i Milan Šufflay · Vidi više »
Milijun
Milijun je broj koji označava tisuću tisuća, a u dekadskom sustavu zapisuje se s jedinicom iza koje slijedi još šest nula, dakle 1 000 000.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i Milijun · Vidi više »
Nikola Stojanović
Nikola M. Stojanović (Mostar, 1880. – Beograd, 1964.), bio je srpski književnik, političar i velikosrpski intelektualac.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i Nikola Stojanović · Vidi više »
Novotvorenice
Novotvorenice ili neologizmi (grč. νεολογισμός; néos.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i Novotvorenice · Vidi više »
Velikosrpska propaganda
Velikosrpska propaganda je s lažnim tvrdnjama proizvodila mržnju prema susjednim narodima Albancima, Bošnjacima, Hrvatima i Crnogorcima kako bi poticala rušilački, osvetnički i ubilački nagon radi provođenja ciljeva velikosrpske ideologije.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i Velikosrpska propaganda · Vidi više »
Vladimir Žerjavić
Vladimir Žerjavić (Križ, 2. kolovoza 1912.- Zagreb, 5. rujna 2001.), hrvatski ekonomist, demograf i stručnjak UN-a. Široj javnosti postao je poznat po istraživanjima i publikacijama o demografskim gubitcima bivše Jugoslavije u 2. svjetskom ratu.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i Vladimir Žerjavić · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i 14. stoljeće · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i 1980-ih · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Bespuća povijesne zbiljnosti i 1990. · Vidi više »
