Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Biljna stanica

Indeks Biljna stanica

Biljna stanica je tip stanice karakterističan za biljke.

22 odnosi: Biljke, Citoplazma, Fotosinteza, Karotenoidi, Kisik, Klorofil, Kloroplast, Koloidni sustav, Kut, Lignin, Oblik, Organela, Pigment, Plastid, Pravac, Protoplast, Stanična stijenka, Stanica, Ugljikohidrati, Ugljikov(IV) oksid, Vakuole, Voda.

Biljke

Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.

Novi!!: Biljna stanica i Biljke · Vidi više »

Citoplazma

Citoplazma je dio stanice s unutarnje strane stanične membrane.

Novi!!: Biljna stanica i Citoplazma · Vidi više »

Fotosinteza

biljke. Proizvedeni ugljikohidrati pohranjuju se ili koriste u biljci. Fotosinteza je biološki proces kojim stanični organizmi pretvaraju energiju svjetlosti u kemijsku energiju.

Novi!!: Biljna stanica i Fotosinteza · Vidi više »

Karotenoidi

životinja. Žuta i narančasta boja listova u jesen nastaje zbog karotenoida koji su vidljivi nakon što se klorofil razgradi. Karotenoidi (karoten od fr. carotène, od carotte: mrkva) skupina su prirodnih žutih, narančastih i crvenih pigmenata vrlo raširenih u prirodi, posebno u tamnozelenome lisnatom povrću te u žutonarančastome voću i povrću.

Novi!!: Biljna stanica i Karotenoidi · Vidi više »

Kisik

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.

Novi!!: Biljna stanica i Kisik · Vidi više »

Klorofil

algama. Postoji nekoliko vrsta klorofila, ali svi dijele ligand magnezija s klorom koji čini desnu stranu ove skice. Gledano mikroskopom, klorofil se nalazi unutar stanica u strukturama koje se nazivaju kloroplasti - koje su ovdje prikazane grupirane unutar biljnih stanica. reflektira) zelenu. Spektri molekula klorofila blago su izmijenjeni ''in vivo'' ovisno o posebnim međudjelovanjima pigmenta i bjelančevine. Klorofil ili biljno zelenilo je zeleni biljni pigment, nužan u procesu fotosinteze, smješten u kloroplastima (plastidi), u svim zelenim dijelovima biljke.

Novi!!: Biljna stanica i Klorofil · Vidi više »

Kloroplast

Biljne stanice i kloroplast Kloroplast je vrsta plastida, koji su organele koje se nalaze u citoplazmi, posjeduju pigmente kao što su klorofili i karotenoidi i mjesto su sinteze i skladištenja hrane.

Novi!!: Biljna stanica i Kloroplast · Vidi više »

Koloidni sustav

Koloidni sustavi heterogene su smjese u kojima je jedna tvar ravnomjerno izmiješana s drugom tvari.

Novi!!: Biljna stanica i Koloidni sustav · Vidi više »

Kut

Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.

Novi!!: Biljna stanica i Kut · Vidi više »

Lignin

Lignin (od lat. lignum: drvo) je neugljikohidratni polifenolni polimer, glavni sastojak drva (od 15 do 35%), koji poput plastike ili cementa povezuje celulozna vlakna u vrlo čvrstu izvanstaničnu strukturu.

Novi!!: Biljna stanica i Lignin · Vidi više »

Oblik

Oblik je odnos krivih i ravnih površina u vanjskom izgledu, uobličenost vidljivih dijelova, reljef, konfiguracija, način na koji što percipiramo, uočavamo; obris predmeta, tijela ili osobe (Zemlja ima oblik kugle); vrsta čega, različit lik ili izgled čega, pojavnost.

Novi!!: Biljna stanica i Oblik · Vidi više »

Organela

Organela (lat. organella) u staničnoj biologiji jest specijalizirana podjedinica stanice koja je funkcionalno izdvojena od ostatka stanice vlastitom lipidnom membranom.

Novi!!: Biljna stanica i Organela · Vidi više »

Pigment

Klorofil daje listovima zelenu boju. Prirodni pigment ultramarin u obliku praha. Sintetski organski pigment ultramarin. Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. Željezov(III) oksid ili željezno crvenilo, čisti prah (hrđa). Elizabeta I. je znala koristiti olovno bjelilo da bi dobila blijedi ten. valnih duljina (boja) upadaju u pigment. Ovaj pigment upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju pigmenta. bojama i lakovima. Osušeni nalič zelene boje. ratnom brodu Vasa, a olovno bjelilo je na najdonjoj polici, drugi s lijeva. Pigmenti na prodaji (tržnica Goa, Indija). Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden u prah usitnjenog minerala cinabarita. Titanijev žuti pigment. Pariško plava ili prusko plava (berlinsko modrilo). nm. Kromov žuti pigment ili kromova žuta. Organski pigment alizarin. anilinskih boja (Tehničko sveučilište u Dresdenu). Ftalocijaninski zeleni pigment. lišajeva (ovdje ''Caloplaca thallincola'') nastaje zbog prisutnosti antrakinona. Perinonski narančasti pigment. Usporedba između aluminijskog pigmenta sa svojstvom isplivavanja (lijevo) i aluminijskog pigmenta s neisplivavajućim česticama (desno). Sedefasti lak za nokte. Manganski ljubičasti pigment je ustvari amonij-manganov(III) pirofosfat. olovnog bjelila. cinkovog žutila, sastavljani 1942. Cinkov fosfat. ultraljubičastim zračenjem. vodu služi i za dobivanje ljepšeg izgleda. Kobaltni ljubičasti pigment je ustvari kobalt(II) fosfat. Kobaltna plava, kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo je ustvari kobalt(II) oksid. Kadmijev žuti pigment ili kadmijevo žutilo je ustvari kadmijev sulfid CdS. Kadmijev crveni pigment ili kadmijevo crvenilo je ustvari kadmijev sulfid CdS s dodacima selenija. Umbra je pigment koji sadrži od 45 do 70% Fe2O3 i sa znatnim udjelom manganovog dioksida (od 5 do 20%). žarenja dobije crvenosmeđu boju. Kromoksidna zelena kao pigment. Raspršenje svjetlosti je veće za bijele pigmente što je veći indeks loma svjetlosti. Temeljna boja. Cinkov oksid kao bijeli pigment. gume (više od 90% količina). cm. Željezno crnilo. Pigment (lat. pigmentum: boja) je tvar različita kemijska sastava koja je nositelj boje u živih organizama.

Novi!!: Biljna stanica i Pigment · Vidi više »

Plastid

Plastidi su organele prisutne u biljnim stanicama i nekim protistima s vrlo raznovrsnim biokemijskim i fiziološkim funkcijama.

Novi!!: Biljna stanica i Plastid · Vidi više »

Pravac

Pravac je osnovni geometrijski pojam koji se kao element ravnine ne definira.

Novi!!: Biljna stanica i Pravac · Vidi više »

Protoplast

petunijina lista. Protoplast je živi dio stanice biljaka, gljiva i bakterija.

Novi!!: Biljna stanica i Protoplast · Vidi više »

Stanična stijenka

Stanična stijenka tvorevina je nastala radom protoplasta.

Novi!!: Biljna stanica i Stanična stijenka · Vidi više »

Stanica

Stanica je osnovna strukturna i funkcionalna jedinica svih poznatih organizama.

Novi!!: Biljna stanica i Stanica · Vidi više »

Ugljikohidrati

glikozidnom vezom. Ima formulu C12H22O11. Ugljikohidrati su velike biološke molekule ili makromolekule sastavljene od ugljikovih (C), vodikovih (H) i kisikovih (O) atoma, obično s omjerom atoma vodika i kisika od 2: 1 (kao u vodi), odnosno empirijske formule Cm(H2O)n (pri čemu m može biti različit od n).

Novi!!: Biljna stanica i Ugljikohidrati · Vidi više »

Ugljikov(IV) oksid

Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.

Novi!!: Biljna stanica i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »

Vakuole

Vakuola je organela koja služi za pohranu tvari.

Novi!!: Biljna stanica i Vakuole · Vidi više »

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Novi!!: Biljna stanica i Voda · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »