58 odnosi: Anatolija, İzmit, İznik, Basileus, Bizant, Bospor, Bursa, Crno more, Dijadosi, Dion Kasije Kokcejan, Dunav, Epiktet, Eufrat, Frigija, Hadrijan, Helenizam, Herodot, Hij, Hios (grad), Istanbul, Kalcedon, Konzul, Krez, Ksenofont, Lidija, Mala Azija, Mitridat VI. Eupator, Mizija, Mramorno more, Murva, Nicejsko vjerovanje, Nikomedija, Paflagonija, Perzijsko Carstvo, Plinije Mlađi, Pont, Portable Document Format, Pr. Kr., Prevlaka, Rimska provincija, Rimska Republika, Rimski senat, Satrap, Slatka naranča, Strabon, Svila, Tračani, Tracija, Trajan, Turski jezik, ..., Zemljopisno područje, 149. pr. Kr., 2. stoljeće, 297. pr. Kr., 3. stoljeće, 546. pr. Kr., 74. pr. Kr., 91. pr. Kr.. Proširite indeks (8 više) »
Anatolija
Anatolija Anatolija (grč. ανατολή ili u prijeslovu: anatolē ili anatolí, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima, tur. Anadolu) je pokrajina u zapadnoj Aziji, odnosno na istočnom Sredozemlju.
Novi!!: Bitinija i Anatolija · Vidi više »
İzmit
İzmit je grad u Turskoj (nekadašnja stara Nikomedija).
Novi!!: Bitinija i İzmit · Vidi više »
İznik
Stare gradske zidine. İznik je stari grad na zapadu Turske - Male Azije (Anatolija), koji je poznat kao mjesto održavanja dva povijesna sabora Prvi nicejski sabor i Drugi nicejski sabor, rane kršćanske Crkve.
Novi!!: Bitinija i İznik · Vidi više »
Basileus
Antioha I Sotera. Glava pokazuje Apolona kako sjedi na omphalosu. Grčki natpis ΒΑΣΙΛΕΩΣ ΑΝΤΙΟΧΟΥ označava kralja Antioha. Basileus ili vasilevs (starogrčki Βασιλεύς), množina, basileis), označava "suverena" ili "kralja". Njena najpoznatija uporaba je kao naslov bizantskih careva, ali su je također koristili razni vlastodršci u antičkoj Grčkoj, kao i kraljevi suvremene Grčke. Od naziva basileus potječu suvremena imena Bazil, odnosno Vasilije (Vaso, Vasko) i Vasiljka.
Novi!!: Bitinija i Basileus · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Bitinija i Bizant · Vidi više »
Bospor
Bospor (označeno crveno) Bospor i Carigrad Bospor je tjesnac između Europe i Male Azije koji povezuje Crno s Mramornim morem.
Novi!!: Bitinija i Bospor · Vidi više »
Bursa
Bursa (povijesno Prusa, grčki: Προύσα) je grad u sjevernozapadnoj Turskoj.
Novi!!: Bitinija i Bursa · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Bitinija i Crno more · Vidi više »
Dijadosi
Dijadosi je naziv koji označava generale Aleksandra III. Velikog koji su u međusobnim ratovima podijelili njegovo veliko carstvo nakon njegove smrti.
Novi!!: Bitinija i Dijadosi · Vidi više »
Dion Kasije Kokcejan
Dion Kasije Kokcejan (starogrčki: Δίων ὁ Κάσσιος, latinski Lucius Cassius Dio Cocceianus) (o. 155. – o. 235.), autor je Rimske povijesti (Ρομαικε ιστοριa) u 80 knjiga u kojoj je nakon 22 godine proučavanja opisao događaje od Enejina dolaska u Italiju do smrti cara Septimija Severa.
Novi!!: Bitinija i Dion Kasije Kokcejan · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Bitinija i Dunav · Vidi više »
Epiktet
Epiktet (grč. Ἐπίκτητος; * 50. u Hijerapolu u Frigiji u današnjoj Turskoj; † vjeroјatno 138. u Nikopolu na Epiru u današnjoj Grčkoj) je bio grčki filozof, jedan od važnijih predstavnika kasnog stoicizma.
Novi!!: Bitinija i Epiktet · Vidi više »
Eufrat
Eufrat u Deir ez-Zouru u Siriji. Eufrat (grč. Εὐφράτης; arap. الفرات Al-Furat; heb. פְּרָת Perat; kurdski: Firat; turski: Fırat; staroperzijski: Ufrat, akadski: Pu-rat-tu) je zapadnija od dvije velike rijeke koje protječu Mezopotamijom (druga je Tigris).
Novi!!: Bitinija i Eufrat · Vidi više »
Frigija
Karta Frigije u njenom najmanjem (žuto) i najvećem (narančasto) opsegu Frigija (grč. Φρυγία) je antička pokrajina u središnjoj Anatoliji (današnja Turska) odnosno naziv za drevno kraljevstvo koje se protezalo regijom.
Novi!!: Bitinija i Frigija · Vidi više »
Hadrijan
'''Hadrijan''' u oklopu, mramorna bista u Rimu (Palazzo dei Conservatori). Publius Aelius Traianus Hadrianus (24. siječnja 76. – 10. srpnja 138.), rimski car Publius Aelius Traianus Hadrianus, poznatiji i kao Hadrijan, je bio rimski car u periodu od 117. do 138.
Novi!!: Bitinija i Hadrijan · Vidi više »
Helenizam
Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.
Novi!!: Bitinija i Helenizam · Vidi više »
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Novi!!: Bitinija i Herodot · Vidi više »
Hij
Khíos ili Hij, Hios (grčki: Χίος), je peti po veličini grčki otok sa svojih 842 km² u Egejskom moru udaljen samo 7 km od Male Azije.
Novi!!: Bitinija i Hij · Vidi više »
Hios (grad)
Hios (grčki: Χίος) je glavni grad egejskog otoka Khíosa, u istočnoj Grčkoj.
Novi!!: Bitinija i Hios (grad) · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Bitinija i Istanbul · Vidi više »
Kalcedon
* Kalcedon (grad), grad u Turskoj, danas četvrt u azijskom dijelu Istanbula.
Novi!!: Bitinija i Kalcedon · Vidi više »
Konzul
* Rimski konzul, u starom Rimu, naziv dvojice najviših državnih službenika.
Novi!!: Bitinija i Konzul · Vidi više »
Krez
Lidijski kralj '''Krez''' na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona iz 1629. Krez (grč. Κροῖσος; Croesus) (595. - oko 547. pr. Kr.) je bio kralj Lidije od 561. pr. Kr. do poraza protiv Perzijanaca oko 547. pr. Kr. Pad Lidije bio je važan za grčki svijet budući kako je nakon toga došlo do sukoba Jonije i Perzijskog Carstva; odnosno jonskog ustanka te konačno grčko-perzijskih ratova.
Novi!!: Bitinija i Krez · Vidi više »
Ksenofont
Ksenofont Ksenofont (grč. Ξενοφῶν, Atena, oko 428. pr. Kr. – ? Korint, oko 354. pr. Kr.), sin Grila iz Atene, bio je grčki vojnik, plaćenik, filozof i književnik povjesničar najpoznatiji po svojim povijesnim djelima o Grčkoj i Perzijskom Carstvu tijekom 4. stoljeća pr. Kr.
Novi!!: Bitinija i Ksenofont · Vidi više »
Lidija
Anatolije s označenom '''Lidijom''' na zapadu Lidijski kralj Krez na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona, 1629. Lidija (asirski: Luddu; grčki: Λυδία) je geografski naziv na regiju u zapadnoj Maloj Aziji, odnosno povijesni naziv za kraljevstvo iz Željeznog doba, perzijsku satrapiju, te za rimsku provinciju.
Novi!!: Bitinija i Lidija · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Bitinija i Mala Azija · Vidi više »
Mitridat VI. Eupator
Mitridat VI. Eupator, Louvre Mitridat VI.
Novi!!: Bitinija i Mitridat VI. Eupator · Vidi više »
Mizija
Mala Azija u starom vijeku. Mizija je označena žuto. Mizija (grčki: Μυσία, Mysìa) je bila povijesna pokrajina na sjeverozapadnoj obali Male Azije.
Novi!!: Bitinija i Mizija · Vidi više »
Mramorno more
Mramorno more (na turskom, Marmara Denizi, na grčkom, Θάλασσα τουΜαρμαρά ili Προποντίδα, Propontida) unutarnje je more između Europe i Azije i predstavlja dio euroazijske unutarnje granice.
Novi!!: Bitinija i Mramorno more · Vidi više »
Murva
Murva (dud, lat. Morus), rod listopadnog drveća ili grmlja srednje veličine, od 6 do 15 metara, rasprostranjen na svim kontinentima osim Australije.
Novi!!: Bitinija i Murva · Vidi više »
Nicejsko vjerovanje
Nicejsko vjerovanje, također Nicejski simbol vjere, proglašeno je na Prvom nicejskom saboru Crkve 325., koji je bio i prvi ekumenski sabor uopće.
Novi!!: Bitinija i Nicejsko vjerovanje · Vidi više »
Nikomedija
Francuska ilustracija iz 1882. godine Nikomedija je bio drevni grad na području današnje Turske u blizini grada İzmita.
Novi!!: Bitinija i Nikomedija · Vidi više »
Paflagonija
Crnog mora 15. stoljeća s '''Paflagonijom''' na vrhu Paflagonija je bila antička regija u sjevernoj Anatoliji; protezala se uz obalu Crnog mora između Bitinije na zapadu i Ponta na istoku, odnosno sjeverno of Frigije.
Novi!!: Bitinija i Paflagonija · Vidi više »
Perzijsko Carstvo
Perzijsko Carstvo može se odnositi na.
Novi!!: Bitinija i Perzijsko Carstvo · Vidi više »
Plinije Mlađi
Gaius Plinius Caecilius Secundus ili Plinije Mlađi rođen 63. – oko 113. p. Kr.
Novi!!: Bitinija i Plinije Mlađi · Vidi više »
Pont
* Pont (mitologija), bog mora u grčkoj mitologiji, sin Geje, rođen bez začeća, Uranov brat.
Novi!!: Bitinija i Pont · Vidi više »
Portable Document Format
Portable Document Format (skraćeno: PDF) je format zapisa dokumenata koji je kreiralo poduzeće Adobe Systems 1993. godine.
Novi!!: Bitinija i Portable Document Format · Vidi više »
Pr. Kr.
pr.
Novi!!: Bitinija i Pr. Kr. · Vidi više »
Prevlaka
right Prevlaka je poluotok u Hrvatskoj na ulazu u Boku kotorsku u južnoj Dalmaciji.
Novi!!: Bitinija i Prevlaka · Vidi više »
Rimska provincija
Hadriana (117-38) s prikazom tadašnjih '''provincija''' Provincija (latinski: provincia), u vrijeme antičkog Rima, bila je osnovna i najveća upravna jedinica izvan Italije.
Novi!!: Bitinija i Rimska provincija · Vidi više »
Rimska Republika
Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.
Novi!!: Bitinija i Rimska Republika · Vidi više »
Rimski senat
C. Maccari: ''Ciceron optužuje Katilinu'', 1888. Rimski senat (latinski: Senatus) bio je glavno upravno vijeće Rimske Republike, koja je nastala 509. pr. Kr. i Rimskog Carstva.
Novi!!: Bitinija i Rimski senat · Vidi više »
Satrap
Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.
Novi!!: Bitinija i Satrap · Vidi više »
Slatka naranča
Slatka naranča (lat. Citrus ×aurantium f. aurantium; sin. Citrus ×sinensis) je biljka iz porodice Rutaceae.
Novi!!: Bitinija i Slatka naranča · Vidi više »
Strabon
"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.
Novi!!: Bitinija i Strabon · Vidi više »
Svila
12. st) Svila je fino tekstilno vlakno koje se dobiva od kukuljice dudovog svilca ili, kako se ponekad naziva, svilene bube.
Novi!!: Bitinija i Svila · Vidi više »
Tračani
Trački ratnik Tračani (engl. Thracians) je naziv za oko 200 plemena Tračko-Ilirske grane Indoeuropljana nastanjenih negdje od 2000.
Novi!!: Bitinija i Tračani · Vidi više »
Tracija
Tracija (iz lat. Thracia) ili Trakija (iz grč. Θράκη - Thráki), rjeđe i Tračka može podrazumijevati.
Novi!!: Bitinija i Tracija · Vidi više »
Trajan
'''Trajan''' Marko Ulpije Trajan (53. – 117. godine).
Novi!!: Bitinija i Trajan · Vidi više »
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Novi!!: Bitinija i Turski jezik · Vidi više »
Zemljopisno područje
Jedan od prikaza hrvatskih pokrajina (krajeva/makroregija):Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Planinska Hrvatska, Sjeverna hrvatska obala, Južna hrvatska obala. Zemljopisno područje ili zemljopisna regija (od engleskog izraza geographical region ili talijanskog Regione) je naziv koji može označavati prirodno-zemljopisno područje (s obzirom na tlo, klimu, vegetaciju, ekologiju i dr.) ili društveno-zemljopisno područje (s obzirom na gospodarstvo, naselja, stanovništvo...). Naziv se najčešće koristi za područje koje je manje-više jasno razgraničeno svojim prirodnim obilježjima (granice koje mogu biti rijeke, planine,...) i koje ima posebnosti vezane s kulturom ili poviješću određenog kraja.
Novi!!: Bitinija i Zemljopisno područje · Vidi više »
149. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Bitinija i 149. pr. Kr. · Vidi više »
2. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bitinija i 2. stoljeće · Vidi više »
297. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Bitinija i 297. pr. Kr. · Vidi više »
3. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bitinija i 3. stoljeće · Vidi više »
546. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Bitinija i 546. pr. Kr. · Vidi više »
74. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Bitinija i 74. pr. Kr. · Vidi više »
91. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Bitinija i 91. pr. Kr. · Vidi više »