Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Bitka za Osijek

Indeks Bitka za Osijek

Bitka za Osijek bila su ratna zbivanja u Osijeku i okolici u Domovinskom ratu.

90 odnosi: Ada (Šodolovci), Aljmaš, Đakovo, Šodolovci, Života Panić, Čepinski Martinci, Čokadinci, Ćelije, Balvan-revolucija, Bijela Loza, Bilje, Biološko ratovanje, Bitka za vojarne, Blagoje Adžić, Bobota, Branimir Glavaš, Brijunska deklaracija, Budimci, Dalj, Domovinski rat, Donja Motičina, Dopsin, Erdut, Ernestinovo, Hrvatska, Hrvatska narodna banka, Jugoslavenska narodna armija, Karl Gorinšek, Koprivna, Kulturocid, Laslovo, Našice, Nemetin, Orahovica, Oružane snage Republike Hrvatske, Osijek, Palača (Šodolovci), Paulin Dvor, Petrova Slatina, Podgorač, Poganovci, Prognanik, Saša Kopljar, Sarvaš, Silaš, Sjenjak, Strategija realne prijetnje, Tenja, Velika Srbija, Vera, ..., 1. kolovoza, 10. rujna, 11. listopada, 11. srpnja, 12. kolovoza, 12. studenoga, 13. listopada, 13. rujna, 15. rujna, 16. kolovoza, 17. kolovoza, 18. kolovoza, 18. prosinca, 19. kolovoza, 1991., 1992., 1995., 20. rujna, 21. kolovoza, 23. kolovoza, 24. srpnja, 24. studenoga, 25. lipnja, 25. srpnja, 26. kolovoza, 27. kolovoza, 27. lipnja, 27. rujna, 27. srpnja, 28. kolovoza, 29. lipnja, 29. srpnja, 3. rujna, 3. srpnja, 3. studenoga, 4. kolovoza, 6. listopada, 6. studenoga, 7. listopada, 9. srpnja. Proširite indeks (40 više) »

Ada (Šodolovci)

Ada (srp. ćir. Ада), je naselje koje se nalazi u sastavu Općine Šodolovci, Osječko-baranjska županija.

Novi!!: Bitka za Osijek i Ada (Šodolovci) · Vidi više »

Aljmaš

Aljmaš je selo u općini Erdut, smješteno na desnoj obali rijeke Dunav, na obroncima Čvorkovca, na nadmorskoj visini od 93 m. Poznato je po svetištu Gospe od Utočišta.

Novi!!: Bitka za Osijek i Aljmaš · Vidi više »

Đakovo

Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Bitka za Osijek i Đakovo · Vidi više »

Šodolovci

Šodolovci (srp. ćir. Шодоловци; mađ. Páznán), su naselje i općina u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Bitka za Osijek i Šodolovci · Vidi više »

Života Panić

Života Panić (Gornja Crnišava, 3. studenoga 1933. – Beograd, 19. studenoga 2003.), general pukovnik Jugoslavenske narodne armije i zadnji načelnik Generalštaba Jugoslavenske narodne armije.

Novi!!: Bitka za Osijek i Života Panić · Vidi više »

Čepinski Martinci

Čepinski Martinci je naselje u općini Čepin u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Bitka za Osijek i Čepinski Martinci · Vidi više »

Čokadinci

Čokadinci su naselje u općini Čepin u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Bitka za Osijek i Čokadinci · Vidi više »

Ćelije

Ćelije (ili Ćelija) su naselje u općini Trpinja, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Novi!!: Bitka za Osijek i Ćelije · Vidi više »

Balvan-revolucija

Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA.

Novi!!: Bitka za Osijek i Balvan-revolucija · Vidi više »

Bijela Loza

Bijela Loza (do 1991. godine Bela Loza) je naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i pripada općini Podgorač.

Novi!!: Bitka za Osijek i Bijela Loza · Vidi više »

Bilje

Bilje (mađarski: Bellye) je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Bitka za Osijek i Bilje · Vidi više »

Biološko ratovanje

Međunarodni simbol za biološku opasnost. Biološko ratovanje je naziv za korištenje bakterija, virusa ili drugih organizama koji izazivaju bolesti te drugih toksina koji se mogu naći u prirodi kao oružja u ratu.

Novi!!: Bitka za Osijek i Biološko ratovanje · Vidi više »

Bitka za vojarne

Bitka za vojarne ponekad se također naziva Rat za vojarne, je izraz kojim se naziva serija borbi koja se odigrala diljem Hrvatske kao dio Domovinskog rata tijekom 1991., s najvažnijim sukobima tijekom rujna.

Novi!!: Bitka za Osijek i Bitka za vojarne · Vidi više »

Blagoje Adžić

Blagoje Adžić (Pridvorica, Gacko, 2. rujna 1932. – Beograd, 1. ožujka 2012.), general-pukovnik Jugoslavenske narodne armije.

Novi!!: Bitka za Osijek i Blagoje Adžić · Vidi više »

Bobota

Bobota (srp. ćir. Бобота), je naselje u istočnoj Hrvatskoj, u sastavu Općine Trpinja u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Novi!!: Bitka za Osijek i Bobota · Vidi više »

Branimir Glavaš

Branimir Glavaš (Osijek, 23. rujna 1956.), hrvatski političar, osuđeni ratni zločinac i jedan od osnivača HDZ-a u Zagrebu 1989. g., osnivač Udruge građana Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje (HDSSB-a) 2005. g., kao i političke stranke Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje (2006.). Diplomirani je pravnik.

Novi!!: Bitka za Osijek i Branimir Glavaš · Vidi više »

Brijunska deklaracija

Brijunska deklaracija ili Brijunski sporazum je deklaracija donesena 8. srpnja 1991., kojom je proglašenje hrvatske samostalnosti odgođeno na tri mjeseca, do 8. listopada 1991. Tijekom raspada Jugoslavije i izbijanja rata u Sloveniji, a zatim i u Hrvatskoj, hrvatski sabor 25. lipnja 1991. donosi ustavnu odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.

Novi!!: Bitka za Osijek i Brijunska deklaracija · Vidi više »

Budimci

'''Budimci''': Katolička župna crkva Presvetog Trojstva. Budimci je naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i pripada općini Podgorač.

Novi!!: Bitka za Osijek i Budimci · Vidi više »

Dalj

Dalj (srp. ćir. Даљ; mađ. Dálya; njem. Dallia), je selo na Dunavu, u blizini ušća Drave u Dunav, u općini Erdut (Osječko-baranjska županija, Hrvatska).

Novi!!: Bitka za Osijek i Dalj · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Bitka za Osijek i Domovinski rat · Vidi više »

Donja Motičina

Donja Motičina je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Bitka za Osijek i Donja Motičina · Vidi više »

Dopsin

Dopsin je naselje u sastavu Općine Vladislavci, u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Bitka za Osijek i Dopsin · Vidi više »

Erdut

Karta općine Erdut Erdut (srp. ćir. Ердут; mađ. Erdőd; njem. Erdung), je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Bitka za Osijek i Erdut · Vidi više »

Ernestinovo

Ernestinovo se nalazi na 12 km južno od Osijeka na cesti Osijek – Vinkovci.

Novi!!: Bitka za Osijek i Ernestinovo · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Bitka za Osijek i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska narodna banka

Hrvatska narodna banka (HNB, od 1990. do 1997. godine Narodna banka Hrvatske) je središnja banka Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: Bitka za Osijek i Hrvatska narodna banka · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Novi!!: Bitka za Osijek i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Karl Gorinšek

Karl Gorinšek (Poljčane, Slovenska Bistrica, 3. prosinca 1943. –, 29. srpnja 2022.), bio je hrvatski političar, politolog i vojni zapovjednik.

Novi!!: Bitka za Osijek i Karl Gorinšek · Vidi više »

Koprivna

Hrvatska.

Novi!!: Bitka za Osijek i Koprivna · Vidi više »

Kulturocid

Kulturocid označava zločine koje za posljedicu imaju nestanak ili uklanjanje svih ili određenih elemenata kulture na nekom području (grad, regija, država i sl.). Izraz predstavlja neologizam, nastao od riječi "kultura" i latinske riječi cedere ("sjeći, ubijati"), ali mu je popularnost donijela povezanost s izrazom genocid, pa se, slično kao i ekocid i urbicid, rabi u pogrdnim smislu i/li u propagandne svrhe kako bi opisao široki raspon procesa i događaja u raznim područjima i povijesnim razdobljima.

Novi!!: Bitka za Osijek i Kulturocid · Vidi više »

Laslovo

Laslovo (mađ.: Szentlászló) je selo u istočnoj Slavoniji, oko 18 kilometara južno od Osijeka, na relaciji Osijek-Vinkovci te pored rijeke Vuke.

Novi!!: Bitka za Osijek i Laslovo · Vidi više »

Našice

Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Bitka za Osijek i Našice · Vidi više »

Nemetin

Nemetin je prigradsko naselje grada Osijeka, u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Bitka za Osijek i Nemetin · Vidi više »

Orahovica

Orahovica je grad u Hrvatskoj, u Virovitičko-podravskoj županiji.

Novi!!: Bitka za Osijek i Orahovica · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Novi!!: Bitka za Osijek i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Bitka za Osijek i Osijek · Vidi više »

Palača (Šodolovci)

Palača (srp. ćir. Палача; mađ. Palacsa), je selo u općini Šodolovci, u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Bitka za Osijek i Palača (Šodolovci) · Vidi više »

Paulin Dvor

Paulin Dvor (srp. ćir. Паулин Двор), je selo u Hrvatskoj.

Novi!!: Bitka za Osijek i Paulin Dvor · Vidi više »

Petrova Slatina

Petrova Slatina (srp. ćir. Петрова Слатина), je naselje koje se nalazi u sastavu Općine Šodolovci, Osječko-baranjska županija.

Novi!!: Bitka za Osijek i Petrova Slatina · Vidi više »

Podgorač

Podgorač je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Bitka za Osijek i Podgorač · Vidi više »

Poganovci

Poganovci su selo u općini Podgorač, u Slavoniji, smješteno između Osijeka i Našica, te u neposrednoj blizini gradova Đakova i Valpova.

Novi!!: Bitka za Osijek i Poganovci · Vidi više »

Prognanik

Prognanik i izbjeglica je pojam koji u najširem smislu označava svaku osobu koja je bila zbog rata, elementarne nepogode ili sličnih okolnosti bila prisiljena trajno ili na duži rok napustiti svoju domovinu ili prebivalište.

Novi!!: Bitka za Osijek i Prognanik · Vidi više »

Saša Kopljar

Saša Kopljar (Osijek, 25. rujna 1962.), hrvatski televizijski voditelj, urednik i novinar.

Novi!!: Bitka za Osijek i Saša Kopljar · Vidi više »

Sarvaš

Sarvaš je prigradsko naselje grada Osijeka, u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Bitka za Osijek i Sarvaš · Vidi više »

Silaš

Silaš (srp. ćir. Силаш; mađ. Szilas), je selo južno od Osijeka, nedaleko od Laslova i Ćelija, a pripada općini Šodolovci.

Novi!!: Bitka za Osijek i Silaš · Vidi više »

Sjenjak

* Sjenjak (Osijek).

Novi!!: Bitka za Osijek i Sjenjak · Vidi više »

Strategija realne prijetnje

Okupirani dijelovi Republike Hrvatske i BiH - stanje 1993. Strategija realne prijetnje, strategija odmazde ili strategija odvraćanja (nazivlje pobunjenih hrvatskih Srba, odnosno general-pukovnika JNA Radovana Radinovića) Djelovanje topništva po Šibeniku i Zadru (I. dio) je naziv vojne doktrine iz vremena agresije na Hrvatsku.

Novi!!: Bitka za Osijek i Strategija realne prijetnje · Vidi više »

Tenja

Tenja je naselje u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Bitka za Osijek i Tenja · Vidi više »

Velika Srbija

Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.

Novi!!: Bitka za Osijek i Velika Srbija · Vidi više »

Vera

Vera (srp. ćir. Вера), je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Trpinja, Vukovarsko-srijemska županija.

Novi!!: Bitka za Osijek i Vera · Vidi više »

1. kolovoza

1.

Novi!!: Bitka za Osijek i 1. kolovoza · Vidi više »

10. rujna

10.

Novi!!: Bitka za Osijek i 10. rujna · Vidi više »

11. listopada

11.

Novi!!: Bitka za Osijek i 11. listopada · Vidi više »

11. srpnja

11.

Novi!!: Bitka za Osijek i 11. srpnja · Vidi više »

12. kolovoza

12.

Novi!!: Bitka za Osijek i 12. kolovoza · Vidi više »

12. studenoga

12.

Novi!!: Bitka za Osijek i 12. studenoga · Vidi više »

13. listopada

13.

Novi!!: Bitka za Osijek i 13. listopada · Vidi više »

13. rujna

13.

Novi!!: Bitka za Osijek i 13. rujna · Vidi više »

15. rujna

15.

Novi!!: Bitka za Osijek i 15. rujna · Vidi više »

16. kolovoza

16.

Novi!!: Bitka za Osijek i 16. kolovoza · Vidi više »

17. kolovoza

17.

Novi!!: Bitka za Osijek i 17. kolovoza · Vidi više »

18. kolovoza

18.

Novi!!: Bitka za Osijek i 18. kolovoza · Vidi više »

18. prosinca

18.

Novi!!: Bitka za Osijek i 18. prosinca · Vidi više »

19. kolovoza

19.

Novi!!: Bitka za Osijek i 19. kolovoza · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Bitka za Osijek i 1991. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Bitka za Osijek i 1992. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Bitka za Osijek i 1995. · Vidi više »

20. rujna

20.

Novi!!: Bitka za Osijek i 20. rujna · Vidi više »

21. kolovoza

21.

Novi!!: Bitka za Osijek i 21. kolovoza · Vidi više »

23. kolovoza

23.

Novi!!: Bitka za Osijek i 23. kolovoza · Vidi više »

24. srpnja

24.

Novi!!: Bitka za Osijek i 24. srpnja · Vidi više »

24. studenoga

24.

Novi!!: Bitka za Osijek i 24. studenoga · Vidi više »

25. lipnja

25.

Novi!!: Bitka za Osijek i 25. lipnja · Vidi više »

25. srpnja

25.

Novi!!: Bitka za Osijek i 25. srpnja · Vidi više »

26. kolovoza

26.

Novi!!: Bitka za Osijek i 26. kolovoza · Vidi više »

27. kolovoza

27.

Novi!!: Bitka za Osijek i 27. kolovoza · Vidi više »

27. lipnja

27.

Novi!!: Bitka za Osijek i 27. lipnja · Vidi više »

27. rujna

27.

Novi!!: Bitka za Osijek i 27. rujna · Vidi više »

27. srpnja

27.

Novi!!: Bitka za Osijek i 27. srpnja · Vidi više »

28. kolovoza

28.

Novi!!: Bitka za Osijek i 28. kolovoza · Vidi više »

29. lipnja

29.

Novi!!: Bitka za Osijek i 29. lipnja · Vidi više »

29. srpnja

29.

Novi!!: Bitka za Osijek i 29. srpnja · Vidi više »

3. rujna

3.

Novi!!: Bitka za Osijek i 3. rujna · Vidi više »

3. srpnja

3.

Novi!!: Bitka za Osijek i 3. srpnja · Vidi više »

3. studenoga

3.

Novi!!: Bitka za Osijek i 3. studenoga · Vidi više »

4. kolovoza

4.

Novi!!: Bitka za Osijek i 4. kolovoza · Vidi više »

6. listopada

6.

Novi!!: Bitka za Osijek i 6. listopada · Vidi više »

6. studenoga

6.

Novi!!: Bitka za Osijek i 6. studenoga · Vidi više »

7. listopada

7.

Novi!!: Bitka za Osijek i 7. listopada · Vidi više »

9. srpnja

9.

Novi!!: Bitka za Osijek i 9. srpnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »