Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Bitolj

Indeks Bitolj

Bitolj (mak.: Битола, srpski: Битољ, grč.: Μοναστήρι, tur.: Monastır, vlaški: Bitule/Bituli) za Osmanskog Carstva znan kao Monastir, je grad na jugozapadu Makedonije.

126 odnosi: Ajalet, Albanija, Albanski jezik, Amfiteatar, Antanta, Antički Rim, Atena, Australija, Židovi, Baba (planina u Makedoniji), Bajazid II., Balkan, Balkanski ratovi, Bazar, Bazilika, Bezistan, Bitolski kongres, Bizant, Bugarska, Bugarski jezik, Bursa, Crna Gora, Dame Gruev, Debar, Dragor, Drugi svjetski rat, Egejsko more, Elbasan, Evlija Čelebi, Filip II. Makedonski, Florina, Framcuska, General, Gorica, Grčka, Grčki jezik, Grevena, Hamam, Heraclea Lyncestis, Heraklo, Holokaust, Hrvatska, Hrvatski jezik, Ilindenski ustanak, Inkvizicija, Istočni Goti, Italija, Ivan Vladislav, Jadransko more, Kaiserslautern, ..., Kastoria, Katoličanstvo, Kičevo, Kliment Ohridski, Kosovo, Kraljević Marko, Kranj, Krf, Makedonija, Makedonija (regija), Makedonski jezik, Makedorumunjski jezik, Maurice de Hirsch, Milton Manaki, Mimar Sinan, Mustafa Kemal Atatürk, Nacionalni park Pelister, Nidže, Novi Južni Wales, Ohrid, Općina Bitolj, Osmanlije (razdvojba), Osmansko Carstvo, Pelagonija, Pirenejski poluotok, Pleven, Prilep, Prizren, Prvi svjetski rat, Rijeka, Rumelija, Rumunjska, Rusija, Sabirni logor Treblinka, Samuilo (car), Sandžak (teritorijalna jedinica), Sefardi, Slaveni, Slovemija, Solun, Srbija, Srpski jezik, Stara Grčka, Staroslavenski jezik, Stefan Uroš IV. Dušan, Sultan, Teodorik Veliki, Turska, Turski jezik, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Via Egnatia, Zemun, Zoološki vrt Bitolj, 1015., 1040., 1072., 1382., 1395., 1492., 1830., 1864., 1878., 1894., 1900., 1903., 1908., 1912., 1913., 1915., 1916., 1918., 1943., 1944., 343., 479.. Proširite indeks (76 više) »

Ajalet

Ajalet (tur. ayalet od arap. äyālä), nadležno područje valije; oblast, pokrajina, upravna jedinica, provincija, ejalet (Anić-Goldstein), ejalat (Klaić).

Novi!!: Bitolj i Ajalet · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe. Graniči s Crnom Gorom na sjeveru, Kosovom na sjeveroistoku, Makedonijom na istoku, Grčkom na jugu, Jadranskim morem na zapadu te Jonskim morem na jugozapadu. Službeno ime glasi Republika Albanija (albanski: Republika e Shqipërisë), a ona je također i kandidat za ulazak u EU.

Novi!!: Bitolj i Albanija · Vidi više »

Albanski jezik

Albanski jezik (ISO 639-3) makrojezik, od 1952.

Novi!!: Bitolj i Albanski jezik · Vidi više »

Amfiteatar

Pogled iz zraka na amfiteatar u Pompejima, 1. st. pr. Kr. Amfiteatar je naziv za posebnu vrstu rimske javne građevine u kojima su se održavale gladijatorske igre koje, u sklopu kojih su rimski građani organizirali i ispunjavali svoje slobodno vrijeme (otium).

Novi!!: Bitolj i Amfiteatar · Vidi više »

Antanta

Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-žuta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.

Novi!!: Bitolj i Antanta · Vidi više »

Antički Rim

Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.

Novi!!: Bitolj i Antički Rim · Vidi više »

Atena

* Atena (grad), glavni grad Grčke.

Novi!!: Bitolj i Atena · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Bitolj i Australija · Vidi više »

Židovi

Židovi iz Samarkanda. Židovi su semitski (vidi Sem) narod koji živi u Izraelu, te raspršeno u Europi, Americi i po svijetu.

Novi!!: Bitolj i Židovi · Vidi više »

Baba (planina u Makedoniji)

Golemo Ezero, jezero na planini Babi Pelister Baba je planina u jugozapadnom dijelu Makedonije, koja se nalazi nekoliko kilometara od grada Bitole.

Novi!!: Bitolj i Baba (planina u Makedoniji) · Vidi više »

Bajazid II.

Bajazid II.

Novi!!: Bitolj i Bajazid II. · Vidi više »

Balkan

Balkan (iz turskog balkan.

Novi!!: Bitolj i Balkan · Vidi više »

Balkanski ratovi

1. Nakon Londonskog mirovnog ugovora 1913. 2. Nakon mirovnog ugovora iz Bukurešta 1913. Balkanskim ratovima se označavaju dva rata vođena u razdoblju 1912.- 1913.

Novi!!: Bitolj i Balkanski ratovi · Vidi više »

Bazar

Tabriški bazar Bazar (perzijski: بازار, arapski: بازار‎, turski: pazar, grčki: παζάρι, pazari) je trajno trgovačko područje, trgovište ili ulica s trgovinama gdje se razna roba prodaje ili razmjenjuje.

Novi!!: Bitolj i Bazar · Vidi više »

Bazilika

Tlocrt '''Maksencijeve (Konstantinove) bazilike''' u Rimu iz 4. st. Stara '''Bazilika sv. Petra''' (izgled iz 1450. godine). '''Bazilika Sv. Petra''' u Rimu. Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje.

Novi!!: Bitolj i Bazilika · Vidi više »

Bezistan

Gazi Husrev-begov bezistan iznutra Bezistan je natkriveni trg u kojem se nalaze male trgovačke i obrtničke radnje.

Novi!!: Bitolj i Bezistan · Vidi više »

Bitolski kongres

Bitolski kongres (alb. Kongresi i Manastirit) je bila znanstvena konferencija koja se održala u makedonskom gradu Bitoli (onda je nosio ime Manastir) od 14. do 22. studenoga 1908. godine.

Novi!!: Bitolj i Bitolski kongres · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo (grč. Βασιλεία τῶν Ῥωμαίων /Basileía tōn Rhōmaíōn/, lat. Imperium Romanorum – doslovno: „Carstvo Rimljana”; u grčkim izvorima i Βυζαντινή Αυτοκρατορία) – ili, skraćeno, često nazivano još i Bizant – povijesni je naziv za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330.

Novi!!: Bitolj i Bizant · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България (Bǎlgarija)) država je u jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Bitolj i Bugarska · Vidi više »

Bugarski jezik

Bugarski jezik (ISO 639-3), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.

Novi!!: Bitolj i Bugarski jezik · Vidi više »

Bursa

Bursa (povijesno Prusa, grčki: Προύσα) je grad u sjevernozapadnoj Turskoj.

Novi!!: Bitolj i Bursa · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora je sredozemna i balkanska država na jugoistoku Europe. Crna Gora je parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku sa Republikom Kosovo (79 km), na jugu sa Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu sa Italijom. Kopnena površina iznosi 13.812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2.440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje.. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen u 22. listopada 2007. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Turske joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom sa ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007, 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Bitolj i Crna Gora · Vidi više »

Dame Gruev

Dame Gruev punim imenom Damjan Jovanov Gruev (* Smilevo kod Demir Hisara 19. siječnja 1871. - † Rusinovo kod Berova, u današnjoj Republici Makedoniji 23. prosinca 1906.), bio je makedonski revolucionar jedan je od povijesnih vođa VMRO-a, uz Goce Delčeva neosporno najznačajniji vođa pokreta.

Novi!!: Bitolj i Dame Gruev · Vidi više »

Debar

Debar (makedonski: Дебaр, albanski: Dibra) je grad od 14 561 stanovnika na zapadu Republike Makedonije, blizu granice sa Albanijom.

Novi!!: Bitolj i Debar · Vidi više »

Dragor

Dragor (makedonski: Драгор) je mala riječica, svega 32 km.

Novi!!: Bitolj i Dragor · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. - 2. rujna 1945.) međunarodni je sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Bitolj i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Egejsko more

Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.

Novi!!: Bitolj i Egejsko more · Vidi više »

Elbasan

Elbasan (albanski: Elbasan ili Elbasani) je grad u središnjoj Albaniji.

Novi!!: Bitolj i Elbasan · Vidi više »

Evlija Čelebi

Evlija Čelebi (Carigrad, 25. ožujka, 1611. - 1682.), bio je turski putopisac.

Novi!!: Bitolj i Evlija Čelebi · Vidi više »

Filip II. Makedonski

Filip II. Makedonski Filip II. (grčki: Φίλιππος Β' ὁ Μακεδών) vladao je Makedonijom u razdoblju 359. pr. Kr. - 336. pr. Kr..

Novi!!: Bitolj i Filip II. Makedonski · Vidi više »

Florina

Flórina (grčki: Φλώρινα, makedonski: Лерин, Lerin) je grad na sjeverozapadu grčke periferije Zapadna Makedonija, Florina je i sjedište istoimene prefekture, kao i sjedište mitropolije.

Novi!!: Bitolj i Florina · Vidi više »

Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Bitolj i Framcuska · Vidi više »

General

General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.

Novi!!: Bitolj i General · Vidi više »

Gorica

Hrvatska.

Novi!!: Bitolj i Gorica · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada) službeni naziv Helenska Republika, je država u jugoistočnoj Europi. Nalazi se na obali Egejskog mora, Jonskog mora i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1.288 km, a dužina obale joj je 13.676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Bitolj i Grčka · Vidi više »

Grčki jezik

Grčki jezik je jedna grana indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Bitolj i Grčki jezik · Vidi više »

Grevena

Grevena (grčki: Γρεβενά, makedonski/ bugarski: Гребена, vlaški:Grebini) je grad na sjeveru Grčke u Periferiji Zapadna Makedonija.

Novi!!: Bitolj i Grevena · Vidi više »

Hamam

Hamam (od turske riječi hamam, حمّام) je kupalište nastalo na srednjem istoku.

Novi!!: Bitolj i Hamam · Vidi više »

Heraclea Lyncestis

Mozaik iz bazilike Heraclea Lyncestis, (makedonski: Хераклеја Линкестис, grčki: Ἡράκλεια Λυγκηστίς) je antički grad, osnovan za Filipa II. Makedonskog, polovicom IV. st. pr. Kr. na sjeverozapadu tadašnjeg Makedonskog kraljevstva (pored današnje Bitole u Makedoniji).

Novi!!: Bitolj i Heraclea Lyncestis · Vidi više »

Heraklo

2. stoljeća pr. Kr. Heraklo (grč., Hêraklễs) u grčkoj mitologiji bio je polubog, sin vrhovnog boga Zeusa i smrtnice Alkmene.

Novi!!: Bitolj i Heraklo · Vidi više »

Holokaust

logora Izvorno, riječ holokaust označava žrtvu paljenicu, pri kojoj se spaljuje cijela životinja.

Novi!!: Bitolj i Holokaust · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Bitolj i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski jezik

O jeziku O njemu, da! O čarobnome vrelu, Što davno ključa iz šikare naše I snagu svoju razmaho je cijelu Kada ga stijenje i glib zatrpaše! On zvuči i psiče, teče gradu i k selu, Kroz zlato njiva, zelenilo paše; Na vatru nalik lije svjetlost vrelu U sve nam sude, čuture i čaše. Ne znamo da l' smo gradili mi njega, Il' on je nama svoju dušu dao.

Novi!!: Bitolj i Hrvatski jezik · Vidi više »

Ilindenski ustanak

Ilindenski ustanak je najveći i najznačajniji događaj u povijesti Makedonije.

Novi!!: Bitolj i Ilindenski ustanak · Vidi više »

Inkvizicija

Rimskom inkvizicijom. Inkvizicija (lat. inquisitio – traženje, istraga) je naziv za niz originalno crkvenih pravosudnih institucija od 12. stoljeća do Napoleonskih ratova na prostoru Zapadne Europe.

Novi!!: Bitolj i Inkvizicija · Vidi više »

Istočni Goti

Ostrogotsko kraljevstvo Istočni Goti zvani i Ostrogoti su bili barbarsko germansko pleme koje je s istoka došlo na prostore Zapadnog Rimskog Carstva i Istočnog rimskog carstva (Bizanta) i bitno su utjecali na političke prilike kasnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Bitolj i Istočni Goti · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Bitolj i Italija · Vidi više »

Ivan Vladislav

Ivan Vladislav (bug. Иван Владислав) bio je car Bugarske iz dinastije Kometopuli, koji je vladao od kolovoza ili rujna 1015. do svoje smrti u veljači 1018. Godina njegovog rođenja je nepoznata.

Novi!!: Bitolj i Ivan Vladislav · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more je ogranak Sredozemnog mora koje odvaja Apeninski poluotok od Balkanskog poluotoka te Apenine od Dinarskog gorja.

Novi!!: Bitolj i Jadransko more · Vidi više »

Kaiserslautern

je industrijski i sveučilišni grad na jugu njemačke savezne pokrajine Porajnja-Falačke.

Novi!!: Bitolj i Kaiserslautern · Vidi više »

Kastoria

Kastoria (grčki: Καστοριά, Kastoriá, makedonski: Kostur, Albanski: Kostur (i), turski: Kesriye, vlaški: Kastoria) je glavni grad prefekture Kastoria na zapadu periferije Zapadne Makedonije.

Novi!!: Bitolj i Kastoria · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Bitolj i Katoličanstvo · Vidi više »

Kičevo

Kičevo (makedonski: Кичево, albanski: Kërçova) je grad na zapadu Republike Makedonije od 27.067 stanovnika na padinama planine Bistre.

Novi!!: Bitolj i Kičevo · Vidi više »

Kliment Ohridski

Skoplju Sveti Kliment OhridskiStjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5.

Novi!!: Bitolj i Kliment Ohridski · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (albanski: Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srpski: Косово и Метохија, Kosovo i Metohija; turski: Kosova) je država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do kraja 2016. priznalo 110 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina, iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojem je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskog poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. godine na Kosovu živi 1.739.825 stanovnika, od čega 92,93 posto čini Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernom Kosovu, u tri većinski srpske općine Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću.

Novi!!: Bitolj i Kosovo · Vidi više »

Kraljević Marko

Marko Mrnjevčević, poznatiji kao Kraljević Marko (oko * 1355 - † 1395, Rovine, Vlaška), bio je srpski kralj, koji je vladao u razdoblju 1371.-1395. u kraju oko Prilepa Kraljević Marko je vremenom izrastao u mitološku figuru, i tako postao nacionalni junak u narodnim predajama i pripovjetkama Bugara, Srba, Makedonaca, Hrvata, Slovenaca, Crnogoraca, Rumunja (i uopće naroda Balkanskog poluotoka).

Novi!!: Bitolj i Kraljević Marko · Vidi više »

Kranj

Kranj Kranj-stari grad Kranj (njemački: Krainburg) je četvrti po veličini grad u Sloveniji, smješten približno 20 km sjeverozapadno od Ljubljane, na 46°14' sjeverne zemljopisne širine i 14°22' istočne zemljopisne dužine.

Novi!!: Bitolj i Kranj · Vidi više »

Krf

Krf (staro i novogrčki: Κέρκυρα, Kérkyra, latinski: Corcyra) je grčki otok u Jonskom moru.

Novi!!: Bitolj i Krf · Vidi više »

Makedonija

Makedonija (mak. Македонија), službeno Republika Makedonija (mak. Република Македонија) je država na jugoistoku Europe, a glavni grad joj je Skoplje (na makedonskom Скопје). Graniči s Bugarskom na istoku, s Grčkom na jugu, s Albanijom na zapadu te s Republikom Kosovo i sa Srbijom na sjeveru. Zbog spora s Grčkom oko imena u Ujedinjenim narodima i u mnogim službenim dokumentima, u inozemstvu se koristi naziv bivša jugoslavenska Republika Makedonija (mak. Поранешна Југословенска Република Македонија).Bakotić, Božidar (prir.) Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, Zagreb, listopada 2007., str. 7., URL: http://www.mvpei.hr/CustomPages/Static/HRV/Files/091001_imena_drzava.pdf.

Novi!!: Bitolj i Makedonija · Vidi više »

Makedonija (regija)

Makedonija je povijesna i zemljopisna regija na jugoistoku Europe, na Balkanu.

Novi!!: Bitolj i Makedonija (regija) · Vidi više »

Makedonski jezik

Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Makedonije još od 1944. godine.

Novi!!: Bitolj i Makedonski jezik · Vidi više »

Makedorumunjski jezik

Makedorumunjski jezik (aromunski, arumunjski, vlaški; ISO 639-3), jezik Aromuna ili Arumunja, nevelikog raspršenog naroda kojim govori oko 200.000 od 700.000 etničkih Aromuna u Grčkoj, 50.000 u Albaniji (400.000 etničkih; Korçë, Lushnjë, Pernët, Gjirokastër, Sarandë, Berat, Durrës, Kavajë i Tiranë), 4,770 u Bugarskoj (2000 WCD; Peštera, Velingrad, Dupnica, Rakitovo i Blagoevgrad), 8.467 u Makedoniji (1994; Skopje, Štip, Bitola, Kruševo, Struga, Ohrid, Kočani-Vinica, Sveti Nikole, Kumanovo i Gevgelija), 28.000 u Rumunjskoj (Dobrudža) i 15.000 u Srbiji i Kosovu.

Novi!!: Bitolj i Makedorumunjski jezik · Vidi više »

Maurice de Hirsch

Maurice de Hirsch Maurice de Hirsch, ili Baron Moritz von Hirsch auf Gereuth, (München, 9. prosinca 1831. - Hurbanovo, 21. travnja 1896)., kapitalist i filantrop (Nijemac po rođenju, austrougarski građanin po domicilu).

Novi!!: Bitolj i Maurice de Hirsch · Vidi više »

Milton Manaki

Bitoli Milton Manaki (Avdela, Grčka, 1882. - Bitola, Makedonija, 1964.), uz brata Janaki Manakia (1878-1960) pionir filmskog snimanja i fotografije u jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Bitolj i Milton Manaki · Vidi više »

Mimar Sinan

Koca Mimar Sinan Aga (Ağırnaz, Turska, 15. travnja 1489. - Carigrad, 17. srpnja 1588.) je bio najznačajniji arhitekt u razdoblju sultana Selima I., Sulejmana I., Selima II., i Murata III..

Novi!!: Bitolj i Mimar Sinan · Vidi više »

Mustafa Kemal Atatürk

Mustafa Kemal Atatürk (19. svibnja 1881. - 10. studenog 1938.), turski vojni zapovjednik, narodni vođa i utemeljitelj turske republike te njen prvi predsjednik (1923. - 1938.).

Novi!!: Bitolj i Mustafa Kemal Atatürk · Vidi više »

Nacionalni park Pelister

Pelister Nacionalni park Pelister (makedonski: Национален Парк Пелистер (Nacionalen Park Pelister)) jedan je od tri makedonska nacionalna parka, a nalazi se u jugozapadnom dijelu Republike Makedonije.

Novi!!: Bitolj i Nacionalni park Pelister · Vidi više »

Nidže

Nidže (makedonski: Ниџе, grčki: Βόρας, Voras) je planina u jugozapadnom dijelu Republike Makedonije, i sjevernom dijelu Grčke.

Novi!!: Bitolj i Nidže · Vidi više »

Novi Južni Wales

Novi Južni Wales (eng. New South Wales, kratica NSW), je savezna država na jugoistoku Australije, i po stanovništvu i ekonomiji je najveća savezna država u australskoj federaciji.

Novi!!: Bitolj i Novi Južni Wales · Vidi više »

Ohrid

Zastava Ohrida Ohrid (makedonski: Охрид, albanski: Ohër ili Ohri, grčki: Οχρίδα ili Αχρίδα, turski: Ohri) je grad na jugozapadu Republike Makedonije, na sjeveroistočnoj obali Ohridskog jezera.

Novi!!: Bitolj i Ohrid · Vidi više »

Općina Bitolj

Općina Bitolj (mak.: Битола) je jedna od 84 Općina na jugu Makedonije.

Novi!!: Bitolj i Općina Bitolj · Vidi više »

Osmanlije (razdvojba)

* Osmansko Carstvo.

Novi!!: Bitolj i Osmanlije (razdvojba) · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (na osmanskom turskom: دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye, što znači "Osmanska Uzvišena Država"; na modernom turskom: Osmanlı Devleti, "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu, "Osmansko carstvo", drugi nazivi Otomansko i Tursko Carstvo) je bilo tursko carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. Na Bliskom Istoku, koje je na vrhuncu moći kontroliralo teritorije u današnjoj Turskoj, jugozapadnoj Aziji, sjevernoj Africi i jugoistočnoj Europi između 14. i 20. stoljeća.

Novi!!: Bitolj i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Pelagonija

Prilepa Pelagonija (makedonski: Пелагонија, grčki: Πελαγονíα) je bila jedna od regija antičke Europe koja je vremenom postala dio Makedonskog kraljevstva.

Novi!!: Bitolj i Pelagonija · Vidi više »

Pirenejski poluotok

Satelitska snimka Pirenejskog poluotoka Pirenejski poluotok ili Iberijski poluotok (špa. i port. Península Ibérica) poluotok je na krajnjem jugozapadu Europe, odjeljen od Francuske planinskim lancem Pireneja po kojem je dobio ime.

Novi!!: Bitolj i Pirenejski poluotok · Vidi više »

Pleven

Pleven (bugarski: Плевен, povijesno znan i kao Plevne, po turskom nazivu mjesta ili kao Plevna, po engleskom nazivu mjesta) sedmi je grad po veličini u Bugarskoj, sa 137.000 stanovnika.

Novi!!: Bitolj i Pleven · Vidi više »

Prilep

Prilep (makedonski: Прилеп, turski: Pirlepe ili Perlepe) je četvrti grad po veličini u Republici Makedoniji od 66 246 stanovnika, na sjeveru Pelagonijske ravnice.

Novi!!: Bitolj i Prilep · Vidi više »

Prizren

Položaj općine Prizren u okviru Kosova Prizren (alb. Prizreni) je grad na Kosovu, u podnožju planina Šare na jugu, ima najviše džamija i starih crkava.

Novi!!: Bitolj i Prizren · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Središnje sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenog 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40 milijuna žrtava, uključujući približno 20 milijuna mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti) i značajna razaranja država i gospodarstava, te se smatra prvim ratom globalnih, svjetskih razmjera.

Novi!!: Bitolj i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Bitolj i Rijeka · Vidi više »

Rumelija

Karta Rumelije Rumelija (tur. Vilayet Rumeli, u značenju "Zemlja Romeja", bug. Румелия) - ime koje se od 15.

Novi!!: Bitolj i Rumelija · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Bitolj i Rumunjska · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Bitolj i Rusija · Vidi više »

Sabirni logor Treblinka

Tabla Treblinka u muzeju Yad Vashem. Sabirni logor Treblinka (njem. Vernichtungslager Treblinka) bio je nacistički logor smrti u okupiranoj Poljskoj aktivan tijekom Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Bitolj i Sabirni logor Treblinka · Vidi više »

Samuilo (car)

Samuilova država Samuilova tvrđava u Ohridu Samuilo je bio makedonski car, enciklopedija.hr, pristupljeno 9.

Novi!!: Bitolj i Samuilo (car) · Vidi više »

Sandžak (teritorijalna jedinica)

Sandžak (tur.: sancak.

Novi!!: Bitolj i Sandžak (teritorijalna jedinica) · Vidi više »

Sefardi

Migracije Sefarda Sefardi (hebrejski ספרדי) su podgrupa Židova, koji potječu s Pirinejskog poluotoka (današnja Španjolska i Portugal).

Novi!!: Bitolj i Sefardi · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Bitolj i Slaveni · Vidi više »

Slovemija

Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog rimskog carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.

Novi!!: Bitolj i Slovemija · Vidi više »

Solun

Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.

Novi!!: Bitolj i Solun · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Bitolj i Srbija · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3) je materinski jezik za najmanje 7.020.550.

Novi!!: Bitolj i Srpski jezik · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Novi!!: Bitolj i Stara Grčka · Vidi više »

Staroslavenski jezik

Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3:; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski, staromakedonski i starobugarski; česta kratica na engleskom OCS.

Novi!!: Bitolj i Staroslavenski jezik · Vidi više »

Stefan Uroš IV. Dušan

Stefan Uroš IV.

Novi!!: Bitolj i Stefan Uroš IV. Dušan · Vidi više »

Sultan

Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih skih vladara.

Novi!!: Bitolj i Sultan · Vidi više »

Teodorik Veliki

Teodorik Veliki Ostrogotsko kraljevstvo Teodorik Veliki, poznat i pod latinskim nazivom Flavius Theodoricus (rođen 454. godine, umro 30. kolovoza 526. godine) je bio kralj Ostrogota (488.-526.), regent Vizigota (511.-526.) i vladar Italije.

Novi!!: Bitolj i Teodorik Veliki · Vidi više »

Turska

Bez opisa.

Novi!!: Bitolj i Turska · Vidi više »

Turski jezik

Turski (ISO 639-3:; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50.750.120 ljudi, od čega 46.300.000 u Turskoj (1987.), 747.000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177.000 na Cipru (1995.), 128.000 u Grčkoj (1976 WA), 200.000 u Makedoniji (1982.), 28.700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197.000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.

Novi!!: Bitolj i Turski jezik · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske je država u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo, ili manje točno kao Velika Britanija ili Britanija. Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, regijom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske izdvojili iz UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo je smješteno na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su zavisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Bitolj i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна / Ukrajina / "u-zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Bitolj i Ukrajina · Vidi više »

Via Egnatia

Trasa ceste Via Egnatia Via Egnatia (ili Via Ignazia) je rimska magistralna cesta podignuta u II st.n.e. Povezivala je rimske provincije Ilirik, Makedoniju i Traciju sa Byzantiumom, odnosno Jadransko more za istočnim Egejom.

Novi!!: Bitolj i Via Egnatia · Vidi više »

Zemun

Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.

Novi!!: Bitolj i Zemun · Vidi više »

Zoološki vrt Bitolj

Lavovi u ZOO Bitoli Zoološki vrt Bitolj (Зоолошка градина Битола), zoološki vrt u Bitolju, jedan od dva na području Republike Makedonije.

Novi!!: Bitolj i Zoološki vrt Bitolj · Vidi više »

1015.

Bez opisa.

Novi!!: Bitolj i 1015. · Vidi više »

1040.

Bez opisa.

Novi!!: Bitolj i 1040. · Vidi više »

1072.

Bez opisa.

Novi!!: Bitolj i 1072. · Vidi više »

1382.

Bez opisa.

Novi!!: Bitolj i 1382. · Vidi više »

1395.

Bez opisa.

Novi!!: Bitolj i 1395. · Vidi više »

1492.

Bez opisa.

Novi!!: Bitolj i 1492. · Vidi više »

1830.

Bez opisa.

Novi!!: Bitolj i 1830. · Vidi više »

1864.

Bez opisa.

Novi!!: Bitolj i 1864. · Vidi više »

1878.

Bez opisa.

Novi!!: Bitolj i 1878. · Vidi više »

1894.

Bez opisa.

Novi!!: Bitolj i 1894. · Vidi više »

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

Novi!!: Bitolj i 1900. · Vidi više »

1903.

Bez opisa.

Novi!!: Bitolj i 1903. · Vidi više »

1908.

Bez opisa.

Novi!!: Bitolj i 1908. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: Bitolj i 1912. · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

Novi!!: Bitolj i 1913. · Vidi više »

1915.

Bez opisa.

Novi!!: Bitolj i 1915. · Vidi više »

1916.

Bez opisa.

Novi!!: Bitolj i 1916. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Bitolj i 1918. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: Bitolj i 1943. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Bitolj i 1944. · Vidi više »

343.

Bez opisa.

Novi!!: Bitolj i 343. · Vidi više »

479.

Bez opisa.

Novi!!: Bitolj i 479. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Bitola.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »