Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Bizant

Indeks Bizant

Bizantsko Carstvo (grč. Βασιλεία τῶν Ῥωμαίων /Basileía tōn Rhōmaíōn/, lat. Imperium Romanorum – doslovno: „Carstvo Rimljana”; u grčkim izvorima i Βυζαντινή Αυτοκρατορία) – ili, skraćeno, često nazivano još i Bizant – povijesni je naziv za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330.

89 odnosi: Aleksije I. Komnen, Anastazije I., bizantski car, Antika, Arapi, Arapsko-bizantski ratovi, Arkadije, Avari, Balkan, Bazilije I. Makedonac, Bazilije II., Bizantska umjetnost, Bliski istok, Carigrad, Charles-Louis de Secondat Montesquieu, Crkveni raskol, Dalmacija, Dioklecijan, Dubrovačka Republika, Egipat, Epirska Despotovina, Grčka vatra, Grčki jezik, Heraklije, Hispanija, Honorije, Ikona, Istanbul, Italija, Iznik, Justin I., Justinijan I. Veliki, Justinijanova kuga, Kar, Kartaga, Kaspijsko jezero, Komneni, Konstantin I. Veliki, Konstantin XI. Paleolog, Kraljevina Srbija, Križarski ratovi, Kupa, Langobardi, Latinski jezik, Latinsko Carstvo, Leon III. Izaurijski, Mehmed II., Mihael VIII. Paleolog, Mletačka Republika, Muhamed, Nicejsko Carstvo, ..., Obrazovanje u Bizantu, Osmansko Carstvo, Pad Carigrada, Pravoslavlje, Rimsko Carstvo, Rimsko-perzijski ratovi, Roman IV. Diogen, Sasanidsko Perzijsko Carstvo, Sirija, Slaveni, Solid, Sredozemno more, Teodora, bizantska carica, Teodozije I. Veliki, Trapezuntsko Carstvo, Turci, Zapadni Goti, Zapadno Rimsko Carstvo, 1025., 1054., 1071., 11. svibnja, 1204., 1206., 1261., 1282., 1453., 1461., 283., 29. svibnja, 323., 330., 395., 410., 627., 640., 695., 717., 961.. Proširite indeks (39 više) »

Aleksije I. Komnen

Aleksije I. Komnen (grč. Ἀλέξıος Κομνηνός, Aléksios Komnēnós) (Carigrad, 1048. – Carigrad, 15. kolovoza 1118.), bizantski car od 1081. do 1118. godine i utemeljitelj dinastije Komnena.

Novi!!: Bizant i Aleksije I. Komnen · Vidi više »

Anastazije I., bizantski car

Anastazije I. (lat. Flavius Anastasius Dicorus Augustus, grč. Ἀναστάσιος) (Drač, oko 430. - Konstantinopol, 9. srpnja 518.), bizantski car, vladao od 491. do svoje smrti, 518.

Novi!!: Bizant i Anastazije I., bizantski car · Vidi više »

Antika

Etruriji (Anthony Blunt, ''La teoría de las artes en Italia del 1450 a 1560.'', 1940. ISBN 84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.).. Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Novi!!: Bizant i Antika · Vidi više »

Arapi

Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.

Novi!!: Bizant i Arapi · Vidi više »

Arapsko-bizantski ratovi

Arapsko-bizantski ratovi je naziv za niz ratova između Bizanta i arapskih država.

Novi!!: Bizant i Arapsko-bizantski ratovi · Vidi više »

Arkadije

Solid s likom cara Arkadija Flavije Arkadije (lat. Flavius Arcadius Augustus, grč. Ἀρκάδιος) (Španjolska, oko 377. - Konstantinopol, 1. svibnja 408.), istočnorimski car od 395. do 408. godine iz Teodozijeve dinastije.

Novi!!: Bizant i Arkadije · Vidi više »

Avari

Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.

Novi!!: Bizant i Avari · Vidi više »

Balkan

Balkan (iz turskog balkan.

Novi!!: Bizant i Balkan · Vidi više »

Bazilije I. Makedonac

Bazilije, sin Konstantin i druga žena i carica Eudoxia Ingerina Bazilije I. Makedonac (?, oko 812. – ?, 29. kolovoza 886.), bizantski car od 867. do 886. godine i osnivač tkz.

Novi!!: Bizant i Bazilije I. Makedonac · Vidi više »

Bazilije II.

Bazilije II.

Novi!!: Bizant i Bazilije II. · Vidi više »

Bizantska umjetnost

Aja Sofija u Konstantinopolu Bizantska umjetnost je umjetnička produkcija i izričaj greciziranog Bizantskog Carstva, nastala nakon podjele Rimskog Carstva na istočnu i zapadnu polovicu.

Novi!!: Bizant i Bizantska umjetnost · Vidi više »

Bliski istok

osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.

Novi!!: Bizant i Bliski istok · Vidi više »

Carigrad

Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopolj, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj i zove se Istanbul.

Novi!!: Bizant i Carigrad · Vidi više »

Charles-Louis de Secondat Montesquieu

Charles-Louis de Secondat Montesquieu Charles-Louis de Secondat Montesquieu (La Brede kraj Bordeauxa, 18. siječnja 1689. - Pariz, 10. veljače 1755.), francuski politički mislilac i pisac.

Novi!!: Bizant i Charles-Louis de Secondat Montesquieu · Vidi više »

Crkveni raskol

Dana, 16. srpnja 1054.

Novi!!: Bizant i Crkveni raskol · Vidi više »

Dalmacija

Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski Dalmocija, Delmoacija, Durmacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Bizant i Dalmacija · Vidi više »

Dioklecijan

Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. - 305.).

Novi!!: Bizant i Dioklecijan · Vidi više »

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Novi!!: Bizant i Dubrovačka Republika · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: Bizant i Egipat · Vidi više »

Epirska Despotovina

Epirska Despotovina ili Epirska Kneževina (grčki: Δεσποτάτο της Ηπείρου) bila je jedna od bizantskih grčkih država slijednica Bizantskog Carstva, koja je nastala nakon Četvrtog križarskog rata 1204. Epirska Despotovina tvrdila je da je legitimni slijednik Bizanta, zajedno s sličnim tvorevinama Nicejskim Carstvom i Trapezuntskim Carstvom.

Novi!!: Bizant i Epirska Despotovina · Vidi više »

Grčka vatra

Prikaz korištenja Grčke vatre Grčka vatra upaljiva masa (sumpor, smola, kučine, živo vapno, zemno ulje), koja se od davnine upotrebljavala na Istoku kao ratno sredstvo za izazivanje požara na neprijateljskim brodovima, utvrdama i gradovima.

Novi!!: Bizant i Grčka vatra · Vidi više »

Grčki jezik

Grčki jezik je jedna grana indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Bizant i Grčki jezik · Vidi više »

Heraklije

Heraklije Heraklije I. (grč. Ἡραϰλεῖος, Hērakleῖos) (Kapadocija, 575. – Carigrad, 11. veljače 641.), bizantski car (610. - 641.), osnivač dinastije koja je vladala Bizantom od 610.

Novi!!: Bizant i Heraklije · Vidi više »

Hispanija

Rimsko kazalište Merida Hispanija je ime koje su Rimljani dali Iberskom poluotoku.

Novi!!: Bizant i Hispanija · Vidi više »

Honorije

Brončana kovanica Honorija Flavije Honorije (lat. Flavius Honorius), (Carigrad, 9. prosinca 384. - Ravenna, 15. kolovoza 423.), zapadnorimski car od 395. do 423. godine.

Novi!!: Bizant i Honorije · Vidi više »

Ikona

''Sveti Juraj'', novgorodska ikona iz 15. stoljeća, tempera na dasci, 58.4x41.8x3.5, Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg. Ikona (grčki eikon.

Novi!!: Bizant i Ikona · Vidi više »

Istanbul

left Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul,, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava - rimskog (330.-395.), bizantskog (395.-1453.) i otomanskog (1453.-1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.

Novi!!: Bizant i Istanbul · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Bizant i Italija · Vidi više »

Iznik

Stare gradske zidine. İznik je stari grad na zapadu Turske - Male Azije (Anatolija), koji je poznat kao mjesto održavanja dva povijesna sabora Prvi nicejski sabor i Drugi nicejski sabor, rane kršćanske Crkve.

Novi!!: Bizant i Iznik · Vidi više »

Justin I.

Justin I. Justin I. (lat. Flavius Iustinus Augustus, grč. Ἰουστίνος) (Bederiana, Macedonia Salurtaris, 2. veljače 450. - ?, 1. kolovoza 527.), bizantski car od 518. do 527. godine.

Novi!!: Bizant i Justin I. · Vidi više »

Justinijan I. Veliki

Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti.

Novi!!: Bizant i Justinijan I. Veliki · Vidi više »

Justinijanova kuga

Justinijanova kuga je pandemija koja zahvaća Bizantsko Carstvo, a potom i ostatak znanog svijeta 541.-542. godine.

Novi!!: Bizant i Justinijanova kuga · Vidi više »

Kar

Kar (kostus, lat. Costus), biljni rod iz porodice Costaceae kojemu pripada 106 vrsta trajnica i polugrmova raširenih u suptropskim i tropskim regijama, Azije, Afrike i Amerike.

Novi!!: Bizant i Kar · Vidi više »

Kartaga

Kartaga (fenički: Qart-Hadašt.

Novi!!: Bizant i Kartaga · Vidi više »

Kaspijsko jezero

Kaspijsko jezero je najveće jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2.

Novi!!: Bizant i Kaspijsko jezero · Vidi više »

Komneni

Aleksije I. Komnen Komneni (grč. Κομνηνός, pl. Κομνηνοί), bizantska carska dinastija iz redova vojne aristokracija koja je, s kraćim prekidom, vladala od 1057. do 1185. godine.

Novi!!: Bizant i Komneni · Vidi više »

Konstantin I. Veliki

Konstantin Veliki (lat. Flavius Valerius Aurelius Constantinus Augustus; Naissus, 28. veljače 272. ili 273. - Nikomedija, 22. svibnja 337.) rimski car 306.

Novi!!: Bizant i Konstantin I. Veliki · Vidi više »

Konstantin XI. Paleolog

Konstantin XI. (grč. Κωνσταντῖνος Παλαıολόγος, Kōnstantĩnos Palaiológos, poznatiji pod nadimkom "Dragaš") (Carigrad, 9. veljače 1404. - Carigrad, 29. svibnja 1453.), bio je posljednji, nikad okrunjeni, bizantski car (1448.-1453.). Bio je osobno hrabar i energičan vladar koji je junački poginuo u bitci za Carigrad kojeg je opsjela velika vojska turskog sultana Mehmeda II. Osvajača.

Novi!!: Bizant i Konstantin XI. Paleolog · Vidi više »

Kraljevina Srbija

Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.

Novi!!: Bizant i Kraljevina Srbija · Vidi više »

Križarski ratovi

Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.

Novi!!: Bizant i Križarski ratovi · Vidi više »

Kupa

Kupa (slovenski Kolpa) je rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.

Novi!!: Bizant i Kupa · Vidi više »

Langobardi

Henrik IV. i Fridrik I. Barbarossa. Langobardi (također Longobardi ili Lombardi) su germanski narod, podrijetlom iz Skandinavije.

Novi!!: Bizant i Langobardi · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom Latinski jezik (ISO 639-3) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Bizant i Latinski jezik · Vidi više »

Latinsko Carstvo

Latinsko Carstvo (latinsko ime: Imperium Romaniae) je naziv za kratkotrajnu feudalnu tvorevinu koju su osnovali vođe Četvrtog križarskog rata na teritoriju osvojenom od Bizantskog Carstva.

Novi!!: Bizant i Latinsko Carstvo · Vidi više »

Leon III. Izaurijski

Bizantsko Carstvo u vrijeme stupanja na prijestolje Leona III., o. 717. godine Leon III.

Novi!!: Bizant i Leon III. Izaurijski · Vidi više »

Mehmed II.

Mehmed II s ružom. Mehmed II zvani el-Fatih (Osvajač) (29/30. ožujka 1432. - 3. svibnja 1481.) je bio turski sultan.

Novi!!: Bizant i Mehmed II. · Vidi više »

Mihael VIII. Paleolog

Mihael VIII.

Novi!!: Bizant i Mihael VIII. Paleolog · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblica de Venèsia, kasnije Repùblica Vèneta), službeno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblica Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Bizant i Mletačka Republika · Vidi više »

Muhamed

Muhamed, punim imenom: Ebu al-Kasim Muhammed Ibn Abdullah Ibn Abdul-Muttalib Ibn Hašim (Meka, 12. travnja 570. - Medina, 8. lipnja 632.), utemeljitelj islama.

Novi!!: Bizant i Muhamed · Vidi više »

Nicejsko Carstvo

Nicejsko Carstvo je bila bizantska država u Maloj Aziji.

Novi!!: Bizant i Nicejsko Carstvo · Vidi više »

Obrazovanje u Bizantu

Poduka filozofije u Bizantu (11. stoljeće) Obrazovanje u Bizantu se zasnivalo na antičkoj tradiciji.

Novi!!: Bizant i Obrazovanje u Bizantu · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (na osmanskom turskom: دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye, što znači "Osmanska Uzvišena Država"; na modernom turskom: Osmanlı Devleti, "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu, "Osmansko carstvo", drugi nazivi Otomansko i Tursko Carstvo) je bilo tursko carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. Na Bliskom Istoku, koje je na vrhuncu moći kontroliralo teritorije u današnjoj Turskoj, jugozapadnoj Aziji, sjevernoj Africi i jugoistočnoj Europi između 14. i 20. stoljeća.

Novi!!: Bizant i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Pad Carigrada

Pad Carigrada Pad Carigrada je povijesni događaj osmanskog osvajanja Carigrada, glavnog grada Bizanta koji se odigrao u utorak 29. svibnja 1453.

Novi!!: Bizant i Pad Carigrada · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katolicizam i protestantizam).

Novi!!: Bizant i Pravoslavlje · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja tri desetljeća prije Krista.

Novi!!: Bizant i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Rimsko-perzijski ratovi

Rimsko-Perzijski ratovi je serija ratnih sukoba između ova dva moćna carstva koja je trajala od 230.

Novi!!: Bizant i Rimsko-perzijski ratovi · Vidi više »

Roman IV. Diogen

Roman IV.

Novi!!: Bizant i Roman IV. Diogen · Vidi više »

Sasanidsko Perzijsko Carstvo

Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. 60px; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224.-651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla.

Novi!!: Bizant i Sasanidsko Perzijsko Carstvo · Vidi više »

Sirija

Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.

Novi!!: Bizant i Sirija · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Bizant i Slaveni · Vidi više »

Solid

Solid, oko 361. Solid (lat. solidus.

Novi!!: Bizant i Solid · Vidi više »

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more je more Atlantskog oceana površine oko 2.5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Novi!!: Bizant i Sredozemno more · Vidi više »

Teodora, bizantska carica

Teodora (oko 500. - 548.), bizantska carica i supruga cara Justinijana I. i njegova najbliža savjetnica i suradnica.

Novi!!: Bizant i Teodora, bizantska carica · Vidi više »

Teodozije I. Veliki

Teodozije I. Veliki, (lat. Flavius Theodosius, Flavije Teodozije), (Cauca, Španjolska, 11. siječnja 347. - Milano, 17. siječnja 395.), rimski car od 379. do 395. godine.

Novi!!: Bizant i Teodozije I. Veliki · Vidi više »

Trapezuntsko Carstvo

Trapezuntsko Carstvo je posljednje legitimno Carstvo koje je izravni nasljednik Rimskog Carstva.

Novi!!: Bizant i Trapezuntsko Carstvo · Vidi više »

Turci

Turci su brojan narod kojeg čini oko 70 milijuna pripadnika.

Novi!!: Bizant i Turci · Vidi više »

Zapadni Goti

Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).

Novi!!: Bizant i Zapadni Goti · Vidi više »

Zapadno Rimsko Carstvo

Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395.

Novi!!: Bizant i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »

1025.

Bez opisa.

Novi!!: Bizant i 1025. · Vidi više »

1054.

Bez opisa.

Novi!!: Bizant i 1054. · Vidi više »

1071.

Bez opisa.

Novi!!: Bizant i 1071. · Vidi više »

11. svibnja

11.

Novi!!: Bizant i 11. svibnja · Vidi više »

1204.

Bez opisa.

Novi!!: Bizant i 1204. · Vidi više »

1206.

Bez opisa.

Novi!!: Bizant i 1206. · Vidi više »

1261.

Bez opisa.

Novi!!: Bizant i 1261. · Vidi više »

1282.

Bez opisa.

Novi!!: Bizant i 1282. · Vidi više »

1453.

Bez opisa.

Novi!!: Bizant i 1453. · Vidi više »

1461.

Bez opisa.

Novi!!: Bizant i 1461. · Vidi više »

283.

Bez opisa.

Novi!!: Bizant i 283. · Vidi više »

29. svibnja

29.

Novi!!: Bizant i 29. svibnja · Vidi više »

323.

Bez opisa.

Novi!!: Bizant i 323. · Vidi više »

330.

Bez opisa.

Novi!!: Bizant i 330. · Vidi više »

395.

Bez opisa.

Novi!!: Bizant i 395. · Vidi više »

410.

Vizigoti su opsjeli, a potom osvojili i opljačkali Rim.

Novi!!: Bizant i 410. · Vidi više »

627.

Bez opisa.

Novi!!: Bizant i 627. · Vidi više »

640.

Bez opisa.

Novi!!: Bizant i 640. · Vidi više »

695.

Bez opisa.

Novi!!: Bizant i 695. · Vidi više »

717.

Bez opisa.

Novi!!: Bizant i 717. · Vidi više »

961.

Bez opisa.

Novi!!: Bizant i 961. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Bizantinsko Carstvo, Bizantsko Carstvo, Bizantsko carstvo, Istočno Rimsko Carstvo, Istočno Rimsko Carsvo, Istočno Rimsko carstvo, Istočno rimsko carstvo.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »