Brže od pregledniku!
51 odnosi: Austro-Ugarska, Đurđevac, Šomođska županija (Kraljevina Ugarska), Čazma, Ban, Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija, Drava, Franjo Josip I., Garešnica, Grubišno Polje, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatsko-ugarska nagodba, Ivan Trnski, Koprivničko-križevačka županija, Koprivnica, Kotar, Kraljevina Jugoslavija, Križ (Zagrebačka županija), Križevačka županija, Križevci, Kutina, Latinski jezik, Mađarska, Mađarski jezik, Milutin Kukuljević Sakcinski, Mira Kolar-Dimitrijević, Njemački jezik, Osječka oblast, Požeška županija, Srpski jezik, Teodor Bošnjak, Teodor Georgiević, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Varaždin, Varaždinska županija, Varaždinska županija (1850. – 1924.), Varaždinski generalat, Virovitička županija, Vojna krajina, Zagrebačka županija (1201. – 1924.), Zagrebačka oblast, Zemlje Krune sv. Stjepana, 1. kolovoza, 15. stoljeće, 1871., 1886., 1910., 1918., ..., 20. stoljeće. Proširite indeks (1 više) »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Austro-Ugarska · Vidi više »
Đurđevac
Središte Đurđevca Središte Đurđevca Središte Đurđevca Đurđevac (kajk.: Đurđevec, mađ.: Szentgyörgyvár) je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Đurđevac · Vidi više »
Šomođska županija (Kraljevina Ugarska)
Šomođska županija (stariji hrvatski naziv: Šimeška županija, nje. Komitat Somogy, mađ. Somogy vármegye, lat. Comitatus Somogiensis) je bila jedna od županija u Austro-Ugarskoj.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Šomođska županija (Kraljevina Ugarska) · Vidi više »
Čazma
Pogled na Čazmu iz Suhaje Centar Čazme Temelji staroga Grada Čazme Muzej Spomenik hrvatskim braniteljima Božićna bajka Grabovnica: Božićna bajka po ljeti Čazma (latinski: Chasma, mađarski: Csázma, davno Csezmice) je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Čazma · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Ban · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Bjelovar · Vidi više »
Bjelovarsko-bilogorska županija
Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Hrvatske.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Bjelovarsko-bilogorska županija · Vidi više »
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Drava · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Franjo Josip I. · Vidi više »
Garešnica
Garešnica (mađarski: Gerzence) je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Garešnica · Vidi više »
Grubišno Polje
Grubišno Polje (mađarski: Grobosinc, njemački: Poglack, češki: Hrubečné Pole) je grad u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Grubišno Polje · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatsko-ugarska nagodba
Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Hrvatsko-ugarska nagodba · Vidi više »
Ivan Trnski
Ivan Trnski (Nova Rača kod Bjelovara, 1. svibnja 1819. – Zagreb, 30. lipnja 1910.), hrvatski književnik, prevoditelj i zagonetač.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Ivan Trnski · Vidi više »
Koprivničko-križevačka županija
Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Koprivničko-križevačka županija · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Koprivnica · Vidi više »
Kotar
Kotar (lat. processus) naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od županije, a veću od općine.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Kotar · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Križ (Zagrebačka županija)
Križ je naseljeno mjesto i istoimena općina u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Križ (Zagrebačka županija) · Vidi više »
Križevačka županija
Križevačka županija (povijesni naziv: Comitatus Crisiensis) osnovana je 1102.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Križevačka županija · Vidi više »
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Križevci · Vidi više »
Kutina
Kutina je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Kutina · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Latinski jezik · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Mađarska · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Mađarski jezik · Vidi više »
Milutin Kukuljević Sakcinski
Milutin Kukuljević Sakcinski (Zagreb, 31. srpnja 1849. — Beč, 17. srpnja 1910.) - hrvatski političar i pravnik.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Milutin Kukuljević Sakcinski · Vidi više »
Mira Kolar-Dimitrijević
Mira Kolar-Dimitrijević (Koprivnica, 9. srpnja 1933.), hrvatska je povjesničarka.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Mira Kolar-Dimitrijević · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Njemački jezik · Vidi više »
Osječka oblast
Osječka oblast obojena ljubičastom. Osječka oblast je bila oblast u Kraljevini SHS.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Osječka oblast · Vidi više »
Požeška županija
23px Ovo je članak o povijesnoj Požeškoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Požeška županija · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Srpski jezik · Vidi više »
Teodor Bošnjak
Teodor Bošnjak (Banja Luka, 6. srpnja 1876. – Beograd, 14. lipnja 1942.), hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Teodor Bošnjak · Vidi više »
Teodor Georgiević
Teodor Georgiević (Osijek, 2. ožujka 1849. – 23. kolovoza 1910.) – hrvatski političar, zastupnik Hrvatskog i Ugarskog sabora, veliki župan Bjelovarsko-križevačke županije.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Teodor Georgiević · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Varaždin · Vidi više »
Varaždinska županija
Varaždinska županija nalazi se na sjeverozapadu Hrvatske.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Varaždinska županija · Vidi više »
Varaždinska županija (1850. – 1924.)
23px Ovo je članak o povijesnoj Varaždinskoj županiji iz vremena Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Varaždinska županija (1850. – 1924.) · Vidi više »
Varaždinski generalat
Varaždinski generelat (današnji prostor Bjelovara i Koprivnice) u sklopu Vojne krajine. Varaždinski generalat je obrambeni sustav utvrda koji se razvio iz starijeg sustava koji se naziva Vindiška ili Slavonska vojna krajina.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Varaždinski generalat · Vidi više »
Virovitička županija
23px Ovo je članak o povijesnoj Virovitičkoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Virovitička županija · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Vojna krajina · Vidi više »
Zagrebačka županija (1201. – 1924.)
23px Ovo je članak o povijesnoj Zagrebačkoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Hrvatske i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Zagrebačka županija (1201. – 1924.) · Vidi više »
Zagrebačka oblast
Zagrebačka oblast obojena crvenom. Zagrebačka oblast je bila oblast u Kraljevini SHS.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Zagrebačka oblast · Vidi više »
Zemlje Krune sv. Stjepana
Zemlje Krune sv.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i Zemlje Krune sv. Stjepana · Vidi više »
1. kolovoza
1.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i 1. kolovoza · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i 15. stoljeće · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i 1871. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i 1886. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i 1910. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i 1918. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bjelovarsko-križevačka županija i 20. stoljeće · Vidi više »
