Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Blagdani i spomendani u Hrvatskoj

Indeks Blagdani i spomendani u Hrvatskoj

Zastava Republike Hrvatske. Blagdani i spomendani u Republici Hrvatskoj propisani su Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.

62 odnosi: Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine, Bleiburška tragedija, Božić, Božićni Ustav, Bogojavljenje, Dan antifašističke borbe, Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom, Dan državnosti (Hrvatska), Dan Europe, Dan Hrvatskog sabora, Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, Dan neovisnosti, Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske, Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj, Dan pobjede (9. svibnja), Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja, Dan pogibije Zrinskog i Frankopana, Dan pomirenja, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom, Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, Hrvatska, Hrvatski sabor, Jezik (časopis), Julijanski kalendar, Kurban-bajram, Međunarodni dan nestalih osoba, Međunarodni praznik rada, Narodne novine, Nova godina, Praznici u SFRJ, Ramazanski bajram, Referendum o hrvatskoj samostalnosti, Roš hašana, Stjepan Prvomučenik, Svi sveti, Tijelovo, Uskrs, Uskrsni ponedjeljak, Ustav Republike Hrvatske, Velika Gospa, 15. ožujka, 15. siječnja, 1671., 19. svibnja, 1919., 1943., 1991., ..., 1992., 1998., 22. prosinca, 23. kolovoza, 25. lipnja, 25. rujna, 28. svibnja, 30. kolovoza, 30. travnja, 8. listopada, 9. siječnja, 9. svibnja. Proširite indeks (12 više) »

Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine

Blagdani Hrvata Bosne i Hercegovine propisani su zakonima o blagdanima i neradnim danima u županijama Federacije Bosne i Hercegovine, dok spomendani nisu službeno propisani nego se u narodu slave ovisno o njihovoj važnosti.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Bleiburška tragedija

njem. ''Unterdrauburg''), 1945. Bleiburška tragedija i Križni put (vidi terminologiju) su najčešći nazivi koji se koriste kako bi opisali događanja koja su uslijedila nakon neuspješnog pokušaja predaje pripadnika poraženih vojski Savezničkim Britanskim postrojbama u blizini koruškog gradića Bleiburga u današnjoj Austriji, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Bleiburška tragedija · Vidi više »

Božić

Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Božić · Vidi više »

Božićni Ustav

Ovaj članak govori o povijesnom događaju donošenja Ustava Republike Hrvatske, 22.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Božićni Ustav · Vidi više »

Bogojavljenje

Bogojavljenje (grč. επιφάνεια „pojavak“, „objava“) je kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku, u osobi Isusovoj, a obilježava se 6. siječnja.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Bogojavljenje · Vidi više »

Dan antifašističke borbe

Dan antifašističke borbe državni je praznik u Republici Hrvatskoj koji se slavi 22. lipnja.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Dan antifašističke borbe · Vidi više »

Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom

Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom spomendan je u Republici Hrvatskoj koji se obilježava 25. rujna.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom · Vidi više »

Dan državnosti (Hrvatska)

Dan državnosti u Republici Hrvatskoj praznik je koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabrana višestranačkoga Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Dan državnosti (Hrvatska) · Vidi više »

Dan Europe

Dan Europe europski je i hrvatski spomendan koji se obilježava 9. svibnja.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Dan Europe · Vidi više »

Dan Hrvatskog sabora

Dan Hrvatskog sabora je spomendan u Republici Hrvatskoj koji se obilježava 8. listopada i radni je dan.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Dan Hrvatskog sabora · Vidi više »

Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske

Priznanje Hrvatske, 15. siječnja 1992. Plavom bojom su prikazane zemlje, koje su priznale Hrvatsku do 00:00, 16. siječnja 1992. Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske je spomendan u Hrvatskoj.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske · Vidi više »

Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

Dan mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja spomendan je u Republici Hrvatskoj kojim se obilježava sjećanje na dan dovršetka procesa povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja · Vidi više »

Dan neovisnosti

Ne postoji službeni Nacionalni Praznik Dan neovisnosti je godišnja proslava kojom se obilježava obljetnica samostalnosti naroda ili državnosti, obično nakon izlaska iz grupe ili dijela drugog naroda ili države, ili još rjeđe nakon kraja vojne okupacije.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Dan neovisnosti · Vidi više »

Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović 28. svibnja 2011. pregledava svečani postroj, a prijavak mu je podnio general pukovnik Slavko Barić, zamjenik načelnika GS OS RH Trgu bana Jelačića Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) i Dan Hrvatske kopnene vojske (HKoV) obilježava se svake godine 28. svibnja, na dan kada je 1991. godine održana svečana smotra Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici i kada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a. Zbor narodne garde bio je naziv za profesionalnu, uniformiranu, oružanu formaciju, vojnog ustroja za obavljanje obrambeno-redarstvenih dužnosti u Republici Hrvatskoj, preteču Hrvatske vojske.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske · Vidi više »

Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj

Dopunama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj iz studenoga 2011., 15.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj · Vidi više »

Dan pobjede (9. svibnja)

Dan pobjede je praznik u spomen njemačke predaje u Drugom svjetskom ratu 1945.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Dan pobjede (9. svibnja) · Vidi više »

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja · Vidi više »

Dan pogibije Zrinskog i Frankopana

Dan pogibije Zrinskog i Frankopana spomendan je u Hrvatskoj.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Dan pogibije Zrinskog i Frankopana · Vidi više »

Dan pomirenja

Dan pomirenja (heb. יוֹם כִּפּוּר Yom Kippur) jedan je od najznačajnijih blagdana židovskog kalendara.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Dan pomirenja · Vidi više »

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

Dan sjećanja ili službeno Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježava se 18.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje · Vidi više »

Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom

Muzeju Međimurja u Čakovcu povodom stote obljetnice odcjepljenja Međimurja od Mađarske. Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom spomendan je u Republici Hrvatskoj koji se obilježava 9. siječnja.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom · Vidi više »

Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost

Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost spomendan je u Rebublici Hrvatskoj kojim se obilježava sjećanje na hrvatske žrtve represije i zločina partizanskog pokreta predvođenog Komunističkom partijom Jugoslavije nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost · Vidi više »

Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma

Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, poznat i kao Dan crne vrpce, obilježava se 23. kolovoza kao spomendan u Republici Hrvatskoj i europski je dan sjećanja na žrtve totalitarnih diktatura u Europi u 20.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Hrvatski sabor · Vidi više »

Jezik (časopis)

Jezik je časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika koji izlazi od 1952. godine.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Jezik (časopis) · Vidi više »

Julijanski kalendar

Julijanski kalendar uveo je Gaj Julije Cezar 45. pr. Kr. i koristio se u cijeloj Europi do 16. stoljeća, kada se prešlo na gregorijanski kalendar.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Julijanski kalendar · Vidi više »

Kurban-bajram

Kurban-bajram (ar. عيد الأضحى Eid ul-Adha; tur. Kurban Bayramı) ili Hadži-bajram je islamski blagdan prinošenja žrtve Kurban(a) (tur. kurban znači "žrtva"), najznačajniji islamski blagdan.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Kurban-bajram · Vidi više »

Međunarodni dan nestalih osoba

Međunarodni dan nestalih osoba spomendan je kojim se 30. kolovoza svake godine obilježava sjećanje na osobe koje se smatraju nestalima.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Međunarodni dan nestalih osoba · Vidi više »

Međunarodni praznik rada

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Međunarodni praznik rada · Vidi više »

Narodne novine

Reljef Narodnih novina u Frankopanskoj ulici u Zagrebu Narodne novine su službeni list (glasilo) Republike Hrvatske, dostupno i u elektroničkom obliku.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Narodne novine · Vidi više »

Nova godina

Proslava Nove godine u Sydneyu Nova godina prvi je dan u kalendaru i prvi dan u godini.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Nova godina · Vidi više »

Praznici u SFRJ

Grb SFRJ U Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ) postojala je podjela na državne (savezne) praznike, republičke praznike i ostale praznike odnosno tzv.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Praznici u SFRJ · Vidi više »

Ramazanski bajram

Tadžikistanska obitelj slavi Ramazanski bajram - kraj Ramazana Ramazanski bajram (arap. عيد الفطر, eng. Eid al-Fitr; zvan i "festival prekida posta") važan je islamski blagdan koji se održava svake godine nakon ramazana, islamskog svetog mjeseca posta i odricanja.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Ramazanski bajram · Vidi više »

Referendum o hrvatskoj samostalnosti

Plakat s natpisom »Referendum za Hrvatsku 19. svibnja 1991.« Pravokutnik u sredini s natpisom »ZA« simbolizira plavi birački listić na kojem se nalazilo referendumsko pitanje o neovisnosti Hrvatske. Referendum o samostalnosti Hrvatske održan je 19. svibnja 1991., a na njemu su birači glasovali o neovisnosti Hrvatske od Jugoslavije.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Referendum o hrvatskoj samostalnosti · Vidi više »

Roš hašana

250px Roš hašana (aškenaski izgovor: Rauš hašono, Roiš hašono; jidiš: Rošhešune, hebrejski: ראֹשׁ הַשָּׁנָה, glava godine, početak godine) je litugijska židovska Nova godina.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Roš hašana · Vidi više »

Stjepan Prvomučenik

Sveti Stjepan Prvomučenik, jedan od sedam đakona izabranih u početcima crkve, prema Djelima apostolskim (Dj 6, 5).

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Stjepan Prvomučenik · Vidi više »

Svi sveti

čakovečkom groblju. Svi sveti (također Sisveti, Sisvete ili Svisveti, Sesvete; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum), svetkovina je u Katoličkoj Crkvi kojom se slave svi svetci, kako oni kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Svi sveti · Vidi više »

Tijelovo

Diploma iz Liegea 1252. o slavljenju Svetkovine Tijelovo, punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove (lat. Dies Sanctissimi Corporis et Sanguinis Domini Iesu Christi, skraćeno Corpus Christi, Tijelo Kristovo), katolička je euharistijska svetkovina, koja se slavi u četvrtak nakon svetkovine Presvetoga Trojstva.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Tijelovo · Vidi više »

Uskrs

Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Uskrs · Vidi više »

Uskrsni ponedjeljak

Uskrsni ponedjeljak kršćanska je svetkovina.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Uskrsni ponedjeljak · Vidi više »

Ustav Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »

Velika Gospa

Tizian, ''Uznesenje Marijino'' Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i Velika Gospa · Vidi više »

15. ožujka

15.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i 15. ožujka · Vidi više »

15. siječnja

15.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i 15. siječnja · Vidi više »

1671.

Bez opisa.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i 1671. · Vidi više »

19. svibnja

19.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i 19. svibnja · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i 1919. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i 1943. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i 1991. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i 1992. · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i 1998. · Vidi više »

22. prosinca

22.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i 22. prosinca · Vidi više »

23. kolovoza

23.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i 23. kolovoza · Vidi više »

25. lipnja

25.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i 25. lipnja · Vidi više »

25. rujna

25.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i 25. rujna · Vidi više »

28. svibnja

28.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i 28. svibnja · Vidi više »

30. kolovoza

30.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i 30. kolovoza · Vidi više »

30. travnja

30.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i 30. travnja · Vidi više »

8. listopada

8.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i 8. listopada · Vidi više »

9. siječnja

9.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i 9. siječnja · Vidi više »

9. svibnja

9.

Novi!!: Blagdani i spomendani u Hrvatskoj i 9. svibnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Blagdani u Hrvatskoj, Hrvatski državni blagdani.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »