Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Bošnjački jezik

Indeks Bošnjački jezik

Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.

49 odnosi: Bošnjaci, Bokeljsko perojski dijalekt, Bosma i Hercegovima, Bosna, Carigrad, Crna Gora, Dalibor Brozović, Državni zavod za statistiku, Haris Silajdžić, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatski tjednik (Zadar), Indoeuropski jezici, Istočnobosanski dijalekt, Ivo Pranjković, Jezik (časopis), Josip Broz Tito, Josip Silić, Južnoslavenski jezici, Jugoistočna Europa, Kosovo, Krešimir Zubak, Makedonija, Muslimani (narod), Novi Pazar, Novoštokavski jekavski dijalekt, Osmanski turski jezik, Pitanje naziva bošnjačkog jezika, Povijest jezika u Bosni i Hercegovini, Radoslav Katičić, Sandžak, Sarajevo, Slavenski jezici, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Srbi, Srbija, Srpski jezik, Srpskohrvatski jezik, Tomislav Ladan, Turcizam, Turska, Turski jezik, Tuzla, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Wolfgang Petritsch, Zapadni dijalekt, Zenica.

Bošnjaci

Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.

Novi!!: Bošnjački jezik i Bošnjaci · Vidi više »

Bokeljsko perojski dijalekt

Razlikujemo dvije skupine govora, različitog porijekla koje su se poprilično izjednačile u sadašnjem stanju, odnosno približavanju zetskom, ijekavskom staroštakavskom dijalektu (s dominantnim refleksom slabog poluglasa kao otvorenom e);.

Novi!!: Bošnjački jezik i Bokeljsko perojski dijalekt · Vidi više »

Bosma i Hercegovima

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Bošnjački jezik i Bosma i Hercegovima · Vidi više »

Bosna

Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države Bosna i Hercegovina.

Novi!!: Bošnjački jezik i Bosna · Vidi više »

Carigrad

Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopolj, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj i zove se Istanbul.

Novi!!: Bošnjački jezik i Carigrad · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora je sredozemna i balkanska država na jugoistoku Europe. Crna Gora je parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku sa Republikom Kosovo (79 km), na jugu sa Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu sa Italijom. Kopnena površina iznosi 13.812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2.440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje.. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen u 22. listopada 2007. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Turske joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom sa ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007, 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Bošnjački jezik i Crna Gora · Vidi više »

Dalibor Brozović

Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.

Novi!!: Bošnjački jezik i Dalibor Brozović · Vidi više »

Državni zavod za statistiku

Državni zavod za statistiku je hrvatski državni statistički zavod.

Novi!!: Bošnjački jezik i Državni zavod za statistiku · Vidi više »

Haris Silajdžić

Haris Silajdžić Haris Silajdžić (Breza, 1. rujna 1945.) je bošnjački bosanskohercegovački političar i član Predsjedništva te zemlje.

Novi!!: Bošnjački jezik i Haris Silajdžić · Vidi više »

Hrvati

Hrvati su jedini konstitutivni narod u Republici Hrvatskoj i jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Bošnjački jezik i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Bošnjački jezik i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski jezik

O jeziku O njemu, da! O čarobnome vrelu, Što davno ključa iz šikare naše I snagu svoju razmaho je cijelu Kada ga stijenje i glib zatrpaše! On zvuči i psiče, teče gradu i k selu, Kroz zlato njiva, zelenilo paše; Na vatru nalik lije svjetlost vrelu U sve nam sude, čuture i čaše. Ne znamo da l' smo gradili mi njega, Il' on je nama svoju dušu dao.

Novi!!: Bošnjački jezik i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatski tjednik (Zadar)

Od 2002. do ožujka 2013. tjednik je izlazio pod nazivom ''Hrvatski list'' Hrvatski tjednik je hrvatski politički tjednik.

Novi!!: Bošnjački jezik i Hrvatski tjednik (Zadar) · Vidi više »

Indoeuropski jezici

Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.

Novi!!: Bošnjački jezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »

Istočnobosanski dijalekt

Povijesno rasprostiranje hrvatskih štokavskih dijalekata Povijesni prikaz jekavskih zapadnoštokavskih dijalekata Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata na današnjem teritoriju Hrvatske i BiH Istočnobosanski dijalekt hrvatskoga jezika jedan je od četiri hrvatska zapadnoštokavska dijalekta štokavskoga narječja uz čakavsko i kajkavsko narječje.

Novi!!: Bošnjački jezik i Istočnobosanski dijalekt · Vidi više »

Ivo Pranjković

Ivo Pranjković (Kotor Varoš, BiH, 17. kolovoza 1947.), hrvatski jezikoslovac.

Novi!!: Bošnjački jezik i Ivo Pranjković · Vidi više »

Jezik (časopis)

Jezik je časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika koji izlazi od 1952. godine.

Novi!!: Bošnjački jezik i Jezik (časopis) · Vidi više »

Josip Broz Tito

Josip Broz Tito (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), bio je hrvatski i jugoslavenski političar, revolucionar, državnik i komunistički vođa, i diktator.

Novi!!: Bošnjački jezik i Josip Broz Tito · Vidi više »

Josip Silić

Josip Silić (Milaši pokraj Jelenja, 4. siječnja 1934.), hrvatski jezikoslovac, kroatist i teoretičar jezika.

Novi!!: Bošnjački jezik i Josip Silić · Vidi više »

Južnoslavenski jezici

Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).

Novi!!: Bošnjački jezik i Južnoslavenski jezici · Vidi više »

Jugoistočna Europa

Jugoistočna Europa (narančasto).Peter Jordan, http://141.74.33.52/stagn/Portals/0/070829_Text_ER4_05_jordan.pdf „Großgliederung Europas nach kulturräumlichen Kriterien“ // Europa Regional 13 (2005), Heft 4, Leibniz-Institut für Länderkunde, Leipzig, 2005., str. 162. – 173. Jugoistočna Europa je zemljopisni i geopolitički dio Europe čiji se prostor pruža prema jugu i istoku od Panonske nizine, a okružen je dijelom Jadranskog mora, Jonskim, Egejskim i Mramornim morem te dijelom Crnog mora.

Novi!!: Bošnjački jezik i Jugoistočna Europa · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (albanski: Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srpski: Косово и Метохија, Kosovo i Metohija; turski: Kosova) je država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do kraja 2016. priznalo 110 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina, iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojem je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskog poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. godine na Kosovu živi 1.739.825 stanovnika, od čega 92,93 posto čini Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernom Kosovu, u tri većinski srpske općine Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću.

Novi!!: Bošnjački jezik i Kosovo · Vidi više »

Krešimir Zubak

Krešimir Zubak (Doboj, 25. siječnja 1947.), hrvatski bosanskohercegovački političar, prvi predsjednik Federacije BiH i prvi hrvatski član Predsjedništva BiH.

Novi!!: Bošnjački jezik i Krešimir Zubak · Vidi više »

Makedonija

Makedonija (mak. Македонија), službeno Republika Makedonija (mak. Република Македонија) je država na jugoistoku Europe, a glavni grad joj je Skoplje (na makedonskom Скопје). Graniči s Bugarskom na istoku, s Grčkom na jugu, s Albanijom na zapadu te s Republikom Kosovo i sa Srbijom na sjeveru. Zbog spora s Grčkom oko imena u Ujedinjenim narodima i u mnogim službenim dokumentima, u inozemstvu se koristi naziv bivša jugoslavenska Republika Makedonija (mak. Поранешна Југословенска Република Македонија).Bakotić, Božidar (prir.) Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, Zagreb, listopada 2007., str. 7., URL: http://www.mvpei.hr/CustomPages/Static/HRV/Files/091001_imena_drzava.pdf.

Novi!!: Bošnjački jezik i Makedonija · Vidi više »

Muslimani (narod)

Muslimani (narod), južnoslavenski narod, konstitutivan u SFRJ od 1971.

Novi!!: Bošnjački jezik i Muslimani (narod) · Vidi više »

Novi Pazar

Raška u Novom Pazaru Novi Pazar je grad na rijeci Raškoj (pritok Ibra) u jugozapadnoj Srbiji i središte istoimene općine u Raškom okrugu.

Novi!!: Bošnjački jezik i Novi Pazar · Vidi više »

Novoštokavski jekavski dijalekt

Povijesno rasprostiranje hrvatskih štokavskih dijalekata Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Poddijalekti novoštokavskog jekavskog Povijesni prikaz jekavskih zapadnoštokavskih dijalekata Južni dijalekt i srodni govori Hrvatski poddijalekti Novoštokavski jekavski dijalekt znatnim svojim dijelom jedan je od četiri zapadnoštokavska dijalekta štokavskoga narječja hrvatskoga jezika kojim se služe Hrvati uz čakavsko i kajkavsko narječje.

Novi!!: Bošnjački jezik i Novoštokavski jekavski dijalekt · Vidi više »

Osmanski turski jezik

Osmanski turski (ISO 639-3:; otomanski, osmanlijski, turski: Osmanlıca ili Osmanlı Türkçesi, osmanski turski: لسان عثمانی‎ lisân-ı Osmânî) je inačica turskog jezika, koja se upotrebljavala kao upravni književni jezik Osmanskog carstva, sadržavajući velike pozajmice iz farsi jezika, koji je zauzvrat sam bio prepun pozajmica iz arapskog jezika.

Novi!!: Bošnjački jezik i Osmanski turski jezik · Vidi više »

Pitanje naziva bošnjačkog jezika

Bosanski jezik je u prošlosti i sadašnjosti na različite načine povezivan s povijesnom zemljom Bosnom.

Novi!!: Bošnjački jezik i Pitanje naziva bošnjačkog jezika · Vidi više »

Povijest jezika u Bosni i Hercegovini

Prema ostatcima malog broja srednjovjekovnih očuvanih spomenika u Bosni i Hercegovini potvrđeno je postojanje četiriju pisama na bosansko-humskome području, i to: grčkoga, latinskoga, ćirilice i glagoljice.

Novi!!: Bošnjački jezik i Povijest jezika u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Radoslav Katičić

Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930.), hrvatski je jezikoslovac i književni povjesničar.

Novi!!: Bošnjački jezik i Radoslav Katičić · Vidi više »

Sandžak

Srbiji i Crnoj Gori Zemljovid Sandžaka Etnički zemljovid Sandžačkih općina Eng icon Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore.

Novi!!: Bošnjački jezik i Sandžak · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) je glavni i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Bošnjački jezik i Sarajevo · Vidi više »

Slavenski jezici

Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika (pripadaju i tzv. skupini satem-jezika. Obuhvaća 18 jezika koji čine tri osnovne grane, istočnu, zapadnu i južnu. Nekada su zajedno s baltičkim jezicima uključivani u sada nepriznate baltoslavenske jezike. U indoeuropske jezike spadaju nadalje sa armenskim jezikom, indoiranska skupina, germanski, anatolijska ili luvo-hetitskim jezicima †, italski jezici, keltski, helenski i toharskim jezicima †.

Novi!!: Bošnjački jezik i Slavenski jezici · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, je naziv za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine. Kroz cijelo vrijeme njezinog postojanja, cjelokupnu vlast u državi imao je komunistički režim, tj. Komunistička partija Jugoslavije (od 1952. Savez Komunista Jugoslavije) na čelu s Josipom Brozom Titom. Glavne značajke te države bile su progon neistomišljenika, titoizam i radničko samoupravljanje. Proglašena je godine 1943. na teritoriju Kraljevine Jugoslavije pod nazivom Demokratska Federativna Jugoslavija, te je međunarodno priznata kao pravni nasljednik Kraljevine. 1946. godine je dobila službeni naziv Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a Ustavom 1963. dobila svoj posljednji naziv Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. S obzirom da je najveći dio postojanja bila pod vlašću Komunističke partije Jugoslavije, odnosno kao službenu ideologiju i društveno-ekonomski sistem koristila socijalističko samoupravljanje, za SFRJ se koriste izrazi socijalistička ili komunistička Jugoslavija. Zbog dugogodišnje vlasti Josipa Broza Tita, također je i naziv "Titova Jugoslavija" u upotrebi. Od raspada do danas se, pak, najčešće kao alternativni naziv koristi izraz "bivša Jugoslavija", djelomično zato da bi je se razlikovalo od Savezne Republike Jugoslavije, koja je postojala od 1992. do 2003. godine. SFR Jugoslavija je zaslužila međunarodno priznanje zahvaljujući borbi protiv fašizma, otporu staljinizmu, politici nesvrstanoga pokreta u kojem se okupilo više od milijarde stanovnika planete. Diktatura je bila životno načelo jugoslavenske države. Dok se 1948. nije odvojila od Moskve, jugoslavenska komunistička partija, četvrt je stoljeća pohađala školu sovjetskog staljinizma. Ta komunistička, boljševička intelektualna i mentalna srodnost se održala, i titoistička vlast je upravo staljinističkim postupcima, čak i preventivno, eliminirala sve opozicije i neistomišljenike. Zemljom i režimom vladala je jedna jedina partija koja se nakon 1945. brutalno nametnula.

Novi!!: Bošnjački jezik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SR BiH) je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Novi!!: Bošnjački jezik i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Bošnjački jezik i Srbi · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Bošnjački jezik i Srbija · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3) je materinski jezik za najmanje 7.020.550.

Novi!!: Bošnjački jezik i Srpski jezik · Vidi više »

Srpskohrvatski jezik

Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga, po mišljenju nekih slavista to je bila samo želja koja je zamišljana od 1850. godine, ali se nije ostvarila do 1954. godine i tzv.

Novi!!: Bošnjački jezik i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »

Tomislav Ladan

Tomislav Ladan (Ivanjica, Kraljevina Jugoslavija, 25. lipnja 1932. - Zagreb 12. rujna 2008.), hrvatski leksikograf, etimolog, prevoditelj, književni kritičar i književnik.

Novi!!: Bošnjački jezik i Tomislav Ladan · Vidi više »

Turcizam

Turcizam je usvojenica u hrvatskom jeziku preuzete iz turskog jezika, koji je utjecao na sve jezike prostora na kojem se rasprostiralo Osmansko Carstvo u srednjem i novom vijeku.

Novi!!: Bošnjački jezik i Turcizam · Vidi više »

Turska

Bez opisa.

Novi!!: Bošnjački jezik i Turska · Vidi više »

Turski jezik

Turski (ISO 639-3:; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50.750.120 ljudi, od čega 46.300.000 u Turskoj (1987.), 747.000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177.000 na Cipru (1995.), 128.000 u Grčkoj (1976 WA), 200.000 u Makedoniji (1982.), 28.700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197.000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.

Novi!!: Bošnjački jezik i Turski jezik · Vidi više »

Tuzla

Grad Tuzla s bližom okolicom. Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) je jedan od gradova u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.

Novi!!: Bošnjački jezik i Tuzla · Vidi više »

Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Ustav Federacije Bosne i Hercegovine je najviši pravni akt Federacije Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Bošnjački jezik i Ustav Federacije Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Wolfgang Petritsch

Wolfgang Petritsch (Klagenfurt, 26. kolovoza 1947.) je austrijski diplomat.

Novi!!: Bošnjački jezik i Wolfgang Petritsch · Vidi više »

Zapadni dijalekt

Povijesno rasprostiranje hrvatskih štokavskih dijalekata Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Zapadni dijalekt je novoštokavski dijalekt hrvatskoga jezika i najrasprostranjeniji je među Hrvatima od sva četiri hrvatska zapadnoštokavska dijalekta štokavskoga narječja.

Novi!!: Bošnjački jezik i Zapadni dijalekt · Vidi više »

Zenica

Zenica je grad i općina u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Bošnjački jezik i Zenica · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Bosanski, Bošnjački.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »