Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Bošnjaci

Indeks Bošnjaci

Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.

81 odnosi: Ante Pavelić, Ante Starčević, Arapsko pismo, Ateizam, Austro-Ugarska, Autonomija, Šumadija, Bašča, Banjani, Benjamin Kallay, Beograd, Bošnjački jezik, Bosanski pašaluk, Bosma i Hercegovima, Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku, Bugarska, Crna Gora, Dalmacija, Džafer Kulenović, Dragoljub (Draža) Mihailović, Emir Hadžihafizbegović, Europsko prvenstvo u nogometu - Austrija i Švicarska 2008., Fehim Spaho, Firdusi, Foča, Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Habsburška Monarhija, Hafiz, Hasan Kaimija Zrinović, Hrvati, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatska ćirilica, Ilirski pokret, Indija, Iran, Iranci, Islam, Ivan Lovrenović, Ivo Banac, Josip Broz Tito, Josip Stadler, Južni Slaveni, Jugoslavenska muslimanska organizacija, Katoličanstvo, Lika, Mačva, Mehmed II., Mehmed Spaho, Mehmed-paša Sokolović, ..., Mustafa Cerić, Nacionalizam, Narod, Nezavisna Država Hrvatska, Osmansko Carstvo, Perzijski jezik, Povijest Irana, Pravoslavlje, Prednja Azija, Rat u Bosni i Hercegovini, Sandžak, Sarajevo, Süleyman Demirel, Sjeverna Afrika, Slaveni, Slavonija, Splitska deklaracija, Srbi Bosne i Hercegovine, Srbija, Sulejman I., Sultan, Turci, Turska, Vuk Karadžić, 1899., 1900., 1920., 1921., 1923., 1938., 1942.. Proširite indeks (31 više) »

Ante Pavelić

Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.), hrvatski političar i odvjetnik, vođa i osnivač Ustaškoga pokreta i poglavnik Nezavisne Države Hrvatske.

Novi!!: Bošnjaci i Ante Pavelić · Vidi više »

Ante Starčević

Ante Starčević (Veliki Žitnik, Gospić, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.

Novi!!: Bošnjaci i Ante Starčević · Vidi više »

Arapsko pismo

Arapsko pismo se koristi za pisanje poglavito arapskog jezika, ali i drugih jezika kao što su perzijski i urdu.

Novi!!: Bošnjaci i Arapsko pismo · Vidi više »

Ateizam

Ateizam je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.

Novi!!: Bošnjaci i Ateizam · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz kuće Habsburg.

Novi!!: Bošnjaci i Austro-Ugarska · Vidi više »

Autonomija

Autonomija (grčki αὐτονομία autonomia, samostalnost) je pravni položaj/status određenog teritorija, socijalne ili ekonomske grupe po kome oni imaju pravo na samoorganiziranje (uključujući i donošenje vlastitih pravnih propisa) i samoupravljanje.

Novi!!: Bošnjaci i Autonomija · Vidi više »

Šumadija

Karta Srbije sa označenim geografskim regijama i Šumadijom (narančasto) Šumadija je zemljopisno područje u Srbiji.

Novi!!: Bošnjaci i Šumadija · Vidi više »

Bašča

Bašča je staro hrvatsko pleme koje je u pred-tursko i tursko vrijeme obitavalo uz istoimeni kraći vodeni tok, pritok Une, istočno od Cazina, u bivšoj župi Malom Psetu, te s time i u susjedstvu plemena Banjana.

Novi!!: Bošnjaci i Bašča · Vidi više »

Banjani

Banjani su staro hrvatsko pleme nekada naseljeno blizu rijeke Une u župi Mali Pset, za koje je ustanovljeno da je današnja Bosanska Krupa). Selo što su ga naseljavali isprva se nazivalo Banja, pa otuda i ime. U crkvenoj organizaciji psetsko područje pripadalo je kninskoj biskupiji. Selo je kasnije prozvano Banjani i pripalo je sa psetskim područjem zagrebačkoj župi, ali je crkveno i dalje ostalo pod kninskom biskupijom. U vrijeme prodiranja Turaka u Banjanima se nalazila straža Vojne krajine. Osvajanjem područja (1575-1578) naseljenog Banjanima, mnoge porodice poprimile su islam. Mnogi tada iseliše u sjevernije hrvatske krajeve, ili su se pomiješali sa susjednim hrvatskim plemenima u Bužimu i drugdje, koji su također prešli na muslimansku vjeru. Od banjanskih prezimena spominju se Maličevići, Kovačići, Vugrini i Pribegi. Na opustošeno hrvatsko tlo, Turci su naselili Srbe sa Lima i Ibra, dok je današnje porijeklom iz Like i Dalmacije došlo u 19. stoljeću.

Novi!!: Bošnjaci i Banjani · Vidi više »

Benjamin Kallay

Benjamin Kallay (mađ. Kállay Béni ili Benjamin von Kállay), (Pešta, 22. prosinca 1839. - Beč, 13. srpnja 1903.), mađarski i austrougarski povjesničar i političar.

Novi!!: Bošnjaci i Benjamin Kallay · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Bošnjaci i Beograd · Vidi više »

Bošnjački jezik

Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.

Novi!!: Bošnjaci i Bošnjački jezik · Vidi više »

Bosanski pašaluk

Bosanski pašaluk je ime za važnu upravnu pokrajinu u Osmanskom Carstvu.

Novi!!: Bošnjaci i Bosanski pašaluk · Vidi više »

Bosma i Hercegovima

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Bošnjaci i Bosma i Hercegovima · Vidi više »

Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku

U srednjem vijeku na tlu današnje Bosne i Hercegovine izdigla se srednjovjekovna bosanska država.

Novi!!: Bošnjaci i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България (Bǎlgarija)) država je u jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Bošnjaci i Bugarska · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora je sredozemna i balkanska država na jugoistoku Europe. Crna Gora je parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku sa Republikom Kosovo (79 km), na jugu sa Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu sa Italijom. Kopnena površina iznosi 13.812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2.440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje.. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen u 22. listopada 2007. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Turske joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom sa ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007, 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Bošnjaci i Crna Gora · Vidi više »

Dalmacija

Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski Dalmocija, Delmoacija, Durmacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Bošnjaci i Dalmacija · Vidi više »

Džafer Kulenović

Džafer Kulenović (Džaferbeg Kulenović) (Rajnovci pokraj Kulen Vakufa, 17. veljače 1891. - Damask, 3. listopada 1956.), bio je hrvatski političar i pravnik.

Novi!!: Bošnjaci i Džafer Kulenović · Vidi više »

Dragoljub (Draža) Mihailović

Dragoljub (Draža) Mihailović isto poznat kao Čiča (Ivanjica, 26. travnja 1893. – Beograd, 17. srpnja 1946.), bio je zapovjednik kraljevske Jugoslovenske vojske u otadžbini tijekom Drugog svjetskog rata (četnika), osuđen i strijeljan 1946. zbog ratnih zločina i suradnje s okupacijskim vlastima.

Novi!!: Bošnjaci i Dragoljub (Draža) Mihailović · Vidi više »

Emir Hadžihafizbegović

Emir Hadžihafizbegović (20. kolovoza 1961.) je bosanskohercegovački kazališni, televizijski i filmski glumac.

Novi!!: Bošnjaci i Emir Hadžihafizbegović · Vidi više »

Europsko prvenstvo u nogometu - Austrija i Švicarska 2008.

Europsko nogometno prvenstvo 2008. godine održano je u Austriji i Švicarskoj od 7.

Novi!!: Bošnjaci i Europsko prvenstvo u nogometu - Austrija i Švicarska 2008. · Vidi više »

Fehim Spaho

Fehim Spaho (Sarajevo, 13. veljače 1877. - Sarajevo, 14. veljače 1942.), reis-ul-ulema bosanskih muslimana od 1938. do 1942., u razdoblju Nezavisne Države Hrvatske.

Novi!!: Bošnjaci i Fehim Spaho · Vidi više »

Firdusi

Ferdusijeva grobnica u Tusu. Firdusi, pravog imena Hakīm Abu'l-Qāsim Firdawsī Tūsī (na perzijskom:حکیم ابوالقاسم فردوسی توسی) je poznati perzijski pjesnik, autor epa Šahnama (u prijevodu Knjiga kraljeva), koji je nacionalni ep Irana i mnogih drugih zajednica koje govore perzijskim jezikom.

Novi!!: Bošnjaci i Firdusi · Vidi više »

Foča

Foča je grad i do posljednjeg rata druga površinom po veličini općina u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Bošnjaci i Foča · Vidi više »

Franjevačka provincija Bosna Srebrena

Franjevačka provincija Bosna Srebrena početkom 18. stoljeća Bosna Srebrena je franjevačka provincija i jedina od svih ustanova bosanske srednjovjekovne države koja se uspjela očuvati sve do današnjih dana.

Novi!!: Bošnjaci i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Vidi više »

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija naziv je koji se odnosi na područja kojima je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.

Novi!!: Bošnjaci i Habsburška Monarhija · Vidi više »

Hafiz

Hafizova grobnica u Širazu Hafiz (1325. - 1388.) umjetničko je ime Muhammeda Šemsudina.

Novi!!: Bošnjaci i Hafiz · Vidi više »

Hasan Kaimija Zrinović

Hasan Kaimija Zrinović (Sarajevo, 1625./1635. - Zvornik, 1691.), hrvatski aljamiado književnik, šejh kaderijskog reda, bos.

Novi!!: Bošnjaci i Hasan Kaimija Zrinović · Vidi više »

Hrvati

Hrvati su jedini konstitutivni narod u Republici Hrvatskoj i jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Bošnjaci i Hrvati · Vidi više »

Hrvati Bosne i Hercegovine

Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Bošnjaci i Hrvati Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Bošnjaci i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska ćirilica

Hrvatska ćirilica (arvatica, bosančica, hrvatkicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.

Novi!!: Bošnjaci i Hrvatska ćirilica · Vidi više »

Ilirski pokret

Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.

Novi!!: Bošnjaci i Ilirski pokret · Vidi više »

Indija

Države Indije Republika Indija, koja je smještena u Južnoj Aziji i pokriva veći dio Indijskog potkontinenta, je druga najmnogoljudnija država na svijetu, s više od milijardu stanovnika, koji govore više od sto različitih jezika.

Novi!!: Bošnjaci i Indija · Vidi više »

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Bošnjaci i Iran · Vidi više »

Iranci

Iranci mogu podrazumijevati više pojmova.

Novi!!: Bošnjaci i Iranci · Vidi više »

Islam

Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu) ili muhamedanstvo, monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.

Novi!!: Bošnjaci i Islam · Vidi više »

Ivan Lovrenović

Ivan Lovrenović (Zagreb, 1943.) je hrvatski pisac, urednik i novinar.

Novi!!: Bošnjaci i Ivan Lovrenović · Vidi više »

Ivo Banac

Ivo Banac (Dubrovnik, 1. ožujka 1947.) hrvatski povjesničar, pisac i političar.

Novi!!: Bošnjaci i Ivo Banac · Vidi više »

Josip Broz Tito

Josip Broz Tito (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), bio je hrvatski i jugoslavenski političar, revolucionar, državnik i komunistički vođa, i diktator.

Novi!!: Bošnjaci i Josip Broz Tito · Vidi više »

Josip Stadler

Josip Stadler (Slavonski Brod, 24. siječnja 1843. - Sarajevo, 8. prosinca 1918.), bio je hrvatski svećenik, vrhbosanski nadbiskup, utemeljitelj Družbe sestara Služavki Maloga Isusa, kandidat za sveca, pisac nekih od prvih i veoma znatnih filozofijskih priručnika na hrvatskome u neoskolastičkome duhu.

Novi!!: Bošnjaci i Josip Stadler · Vidi više »

Južni Slaveni

Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni.- Južni ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).

Novi!!: Bošnjaci i Južni Slaveni · Vidi više »

Jugoslavenska muslimanska organizacija

Jugoslavenska muslimanska organizacija (JMO) nastaje ujedinjenjem muslimanskih lokalnih političkih organizacija u veljači 1919.

Novi!!: Bošnjaci i Jugoslavenska muslimanska organizacija · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Bošnjaci i Katoličanstvo · Vidi više »

Lika

250px Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5.000 km2.

Novi!!: Bošnjaci i Lika · Vidi više »

Mačva

Mapa Mačve u zemljopisnim granicama Položaj Mačvanskog okruga u središnjoj Srbiji Mačva je naziv područja između Drine i Save u sjeverozapadnom dijelu središnje Srbije.

Novi!!: Bošnjaci i Mačva · Vidi više »

Mehmed II.

Mehmed II s ružom. Mehmed II zvani el-Fatih (Osvajač) (29/30. ožujka 1432. - 3. svibnja 1481.) je bio turski sultan.

Novi!!: Bošnjaci i Mehmed II. · Vidi više »

Mehmed Spaho

Mehmed Spaho (Sarajevo, 13. ožujka 1883. - Beograd, 29. lipnja 1939.), bosanskohercegovački muslimanski političar, vođa Jugoslavenske muslimanske organizacije u Kraljevini Jugoslaviji.

Novi!!: Bošnjaci i Mehmed Spaho · Vidi više »

Mehmed-paša Sokolović

Mehmed-paša Sokolović (1505. ili 1506., Sokolovići kraj Višegrada - 11. listopada 1579., Istanbul) je jedan od velikih osmanskih vojskovođa kršćanskog, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 28.

Novi!!: Bošnjaci i Mehmed-paša Sokolović · Vidi više »

Mustafa Cerić

dr. Mustafa ef. Cerić Dr.

Novi!!: Bošnjaci i Mustafa Cerić · Vidi više »

Nacionalizam

Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet presudan za formiranje i opstojnost jedne suverene države.

Novi!!: Bošnjaci i Nacionalizam · Vidi više »

Narod

Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci sa Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.

Novi!!: Bošnjaci i Narod · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (NDH) je bila država za vrijeme Drugog svjetskog rata u okviru osovinskoga poretka.

Novi!!: Bošnjaci i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (na osmanskom turskom: دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye, što znači "Osmanska Uzvišena Država"; na modernom turskom: Osmanlı Devleti, "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu, "Osmansko carstvo", drugi nazivi Otomansko i Tursko Carstvo) je bilo tursko carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. Na Bliskom Istoku, koje je na vrhuncu moći kontroliralo teritorije u današnjoj Turskoj, jugozapadnoj Aziji, sjevernoj Africi i jugoistočnoj Europi između 14. i 20. stoljeća.

Novi!!: Bošnjaci i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Perzijski jezik

Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Zeleno su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a narančasto područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.

Novi!!: Bošnjaci i Perzijski jezik · Vidi više »

Povijest Irana

Položaj Irana na Bliskom istoku Povijest Irana se općenito odnosi povijest Velikog Irana, odnosno teritorija na kojem su živjeli ili žive brojni iranski narodi.

Novi!!: Bošnjaci i Povijest Irana · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katolicizam i protestantizam).

Novi!!: Bošnjaci i Pravoslavlje · Vidi više »

Prednja Azija

Nazivom Prednja Azija obuhvaća se jugozapadni dio Azije a granice su joj na zapadu Sredozemno more i Crveno more, na sjeveru Crno more, Kavkaz i Kaspijsko jezero, na istoku Ind i rubno planinsko područje Irana, a na jugu Indijski ocean.

Novi!!: Bošnjaci i Prednja Azija · Vidi više »

Rat u Bosni i Hercegovini

Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 1. listopada 1991.

Novi!!: Bošnjaci i Rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Sandžak

Srbiji i Crnoj Gori Zemljovid Sandžaka Etnički zemljovid Sandžačkih općina Eng icon Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore.

Novi!!: Bošnjaci i Sandžak · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) je glavni i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Bošnjaci i Sarajevo · Vidi više »

Süleyman Demirel

Sami Süleyman Gündoğdu Demirel (Islâmköy, 1. studenog 1924. - Ankara, 17. lipnja 2015.) turski političar, koji je sedam puta obnašao dužnost premijera i bio 9.

Novi!!: Bošnjaci i Süleyman Demirel · Vidi više »

Sjeverna Afrika

geografski, uključujući gore Sjeverna Afrika je najsjevernija regija afričkog kontinenta.

Novi!!: Bošnjaci i Sjeverna Afrika · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Bošnjaci i Slaveni · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Bošnjaci i Slavonija · Vidi više »

Splitska deklaracija

Splitska deklaracija ili Splitski sporazum, dokument je koji su 22. srpnja 1995. potpisali hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, a kojom je Oružanim snagama Republike Hrvatske formalno omogućeno korištenje teritorija BiH u svrhu zajedničke borbe protiv oružanih formacija Republike Srpske.

Novi!!: Bošnjaci i Splitska deklaracija · Vidi više »

Srbi Bosne i Hercegovine

Etnička karta po općinama 2006. godine: većinske srpske općine označene su plavom bojomSrbi su jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Bošnjaci i Srbi Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Bošnjaci i Srbija · Vidi više »

Sulejman I.

Sulejman I. (6. studenoga 1494. - 7. rujna 1566.), zvani Veličanstveni (također na turskom: Süleyman I Kanuni, Zakonodavac) bio je osmanski sultan.

Novi!!: Bošnjaci i Sulejman I. · Vidi više »

Sultan

Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih skih vladara.

Novi!!: Bošnjaci i Sultan · Vidi više »

Turci

Turci su brojan narod kojeg čini oko 70 milijuna pripadnika.

Novi!!: Bošnjaci i Turci · Vidi više »

Turska

Bez opisa.

Novi!!: Bošnjaci i Turska · Vidi više »

Vuk Karadžić

Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.

Novi!!: Bošnjaci i Vuk Karadžić · Vidi više »

1899.

Bez opisa.

Novi!!: Bošnjaci i 1899. · Vidi više »

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

Novi!!: Bošnjaci i 1900. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: Bošnjaci i 1920. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Bošnjaci i 1921. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: Bošnjaci i 1923. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: Bošnjaci i 1938. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: Bošnjaci i 1942. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Bošnjaci (narod).

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »