Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Bogomoljke

Indeks Bogomoljke

Bogomoljke (lat. Mantodea) su red velikih grabežljivih kukaca podrazreda krilaša koji prednji par nogu drže uzdignute na način što podsjeća na sklopljene ruke pri molitvi, pa su po tome nazvani.

26 odnosi: Afrika, Australija, Azija, Životinje, Žoharaši, Člankonošci, Hrvatska, Indonezija, Kostarika, Kreda, Krilaši, Krunasta bogomoljka, Kukci, Latinski jezik, Ličinka, Mantidae, Novokrilaši, Obična bogomoljka, Porodica (taksonomija), Preobrazba (zoologija), Proljeće, Recentna vrsta, Red (taksonomija), Rod (taksonomija), Ticala, Vrsta.

Afrika

Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.

Novi!!: Bogomoljke i Afrika · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Bogomoljke i Australija · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Bogomoljke i Azija · Vidi više »

Životinje

Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.

Novi!!: Bogomoljke i Životinje · Vidi više »

Žoharaši

Žoharaši (Dictyoptera; od starogrčkog diktuon "mreža" + pteron "krilo") je nadred kukaca koji uključuje dva reda: Termite, žohare (red Blattaria), te bogomoljke.

Novi!!: Bogomoljke i Žoharaši · Vidi više »

Člankonošci

Člankonošci; Arthropoda, predstavljaju najbrojniju i najrasprostranjeniju skupinu beskralježnjaka.

Novi!!: Bogomoljke i Člankonošci · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Bogomoljke i Hrvatska · Vidi više »

Indonezija

Indonezija, službeno Republika Indonezija, otočna je država u jugoistočnoj Aziji i djelomično u Oceaniji.

Novi!!: Bogomoljke i Indonezija · Vidi više »

Kostarika

Kostarika (španj. costa rica.

Novi!!: Bogomoljke i Kostarika · Vidi više »

Kreda

Kreda može značiti.

Novi!!: Bogomoljke i Kreda · Vidi više »

Krilaši

Krilaši (Pterygota; krilati kukci) su kukci koji su u odraslom stadiju krilati.

Novi!!: Bogomoljke i Krilaši · Vidi više »

Krunasta bogomoljka

Krunasta bogomoljka (latinski: Empusa fasciata) vrsta je bogomoljke iz roda Empusa i reda Mantodea.

Novi!!: Bogomoljke i Krunasta bogomoljka · Vidi više »

Kukci

kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.

Novi!!: Bogomoljke i Kukci · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Bogomoljke i Latinski jezik · Vidi više »

Ličinka

Ličinka vretenca modri kralj ''(Aeshna cyanea)'' komarca ''(Aedes aegypti)'' Punoglavac žabe ''(Paracrinia haswelli)'' gubara hrušta dugačka 5 cm Larva (iz lat. lar, plural lares (rimske božice), izvorno maska) odnosno hrvatski ličinka u zoologiji je naziv za jedan od prijelaznih oblika od jaja do odraslog stadija kod životinja koje prolaze kroz proces preobrazbe.

Novi!!: Bogomoljke i Ličinka · Vidi više »

Mantidae

''Stagmomantis carolina'' Mantidae, najveća porodica kukaca unutar reda Mantodea ili bogomoljki.

Novi!!: Bogomoljke i Mantidae · Vidi više »

Novokrilaši

Novokrilaši (Neoptera), infrarazred kukaca s krilima koji zajedno s infrarazredom Palaeoptera (prakrilaši) čini podrazred Pterygota (krilaši).

Novi!!: Bogomoljke i Novokrilaši · Vidi više »

Obična bogomoljka

Obična bogomoljka (latinski: Mantis religiosa) veliki je kukac iz porodice Mantidae i reda bogomoljki.

Novi!!: Bogomoljke i Obična bogomoljka · Vidi više »

Porodica (taksonomija)

Porodica (lat. Familia) u biološkoj klasifikaciji označava jednu od hijerarhijskih razina, a može biti kategorija (rang) ili svojta (takson).

Novi!!: Bogomoljke i Porodica (taksonomija) · Vidi više »

Preobrazba (zoologija)

ličinki (punoglavaca) žabe početak preobrazbe vidljiv je izvana s pojavom stražnjih nogu (b). Iza toga slijedi pojava prednjih nogu, preoblikovanje ustiju i očiju, podtepena resorpcija repa kao i prelazak na disanje plućima. Metamorfoza u zoologiji označava (grčki μεταμόρφωση.

Novi!!: Bogomoljke i Preobrazba (zoologija) · Vidi više »

Proljeće

Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.

Novi!!: Bogomoljke i Proljeće · Vidi više »

Recentna vrsta

Recentna vrsta (lat. recens.

Novi!!: Bogomoljke i Recentna vrsta · Vidi više »

Red (taksonomija)

Red (Ordo) jedna je stepenica u biološkoj sistematici.

Novi!!: Bogomoljke i Red (taksonomija) · Vidi više »

Rod (taksonomija)

Rod (lat. genus, u mn. genera) je hijerarhijska stepenica u sistematici biologije.

Novi!!: Bogomoljke i Rod (taksonomija) · Vidi više »

Ticala

Ticala kukaca Ticala raka Ticala ''amphipode''Ticala su jedan ili dva para člankovitih, pokretnih izdanaka na prednjem dijelu glave člankonožaca.

Novi!!: Bogomoljke i Ticala · Vidi više »

Vrsta

Vrsta (species) u biologiji označava skup međusobno genetski sličinih jedinki.

Novi!!: Bogomoljke i Vrsta · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Bogomoljka, Mantodea.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »