Brže od pregledniku!
135 odnosi: Adhezija, Adolfo Weber Tkalčević, Agregacijsko stanje, Akustika, Aluminij, Antimon, Antun Mažuranić, Apsorpcija, Ar, Arsen, Atmosfera, Austro-Ugarska, Austroslavizam, Barij, Barometar, Beograd, Bor, Bratislava, Brom, Dalekozor, Dijalekt, Dinamika, Elastičnost, Fizika, Fluor, Fosfor, Fotografija, Franjo Marković, Glagoljica, Glazba, Gospodarski list, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska ćirilica, Hrvatska književnost, Hrvatski jezik, Igor Gostl, Iridij, Jena, Kalcij, Kalij, Kapilara, Kapilarnost, Karta, Kilogram, Kisik, Klor, Književnost, Kobalt, ..., Kohezija, Konkavan, Konveksan, Kovine, Krešimir Bagić, Krokodili, Krutine, Legura, Leksikografija, Litij, Ljudevit Gaj, Magnezij, Mangan, Materijal, Medij, Mehanika, Metar, Mikroskop, Mirogoj, Mošovce, Molibden, Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, Natrij, Neven (razdvojba), Novinar, Novine Horvatzke, Obujam, Okrug Senica, Optika, Osmij, Paralelogram, Plastičnost, Plin, Polihistor, Povjesničar, Pozor, Publicistika, Radijacija, Rječnik, Ruđer Bošković, Silicij, Slavenski jezici, Slavonski Brod, Slovačka, Slovaci, Slovaci u Hrvatskoj, Sobotište, Statika, Strojarstvo, Sustav, Tadija Smičiklas, Tekućine, Teleskop, Termometar, Tin Ujević, Transpiracija, Tvrtka, Ugljik, Vijenac (časopis), Vjekoslav Babukić, Vodik, Vuk Karadžić, Vulkan, Zagreb, 1816., 1839., 1841., 1844., 1845., 1846., 1849., 1850., 1856., 1858., 1861., 1865., 1867., 1868., 1872., 1873., 1874., 1876., 1895., 20. travnja, 30. studenoga. Proširite indeks (85 više) »
Adhezija
rose prianjaju na paukovu mrežu zbog adhezije. Nitrocelulozno ljepilo izvan pakovanja. Adhezija (lat. adhaesio: prianjanje, lijepljenje), u fizici, je pojava međusobnog privlačenja površina dvaju tijela načinjenih od različitih tvari, ili tijela i tekućine, zbog djelovanja elektromagnetskih sila među molekulama.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Adhezija · Vidi više »
Adolfo Weber Tkalčević
Adolfo Weber Tkalčević (Bakar, 11. svibnja 1825. - Zagreb, 6. kolovoza 1889.), hrvatski filolog, književnik, književni kritičar, putopisac i estetičar.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Adolfo Weber Tkalčević · Vidi više »
Agregacijsko stanje
Čvrsto stanje: kristal kvarca. Tekućine ili kapljevine tvari su u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost. kinetičke energije molekula. plazmu. Meissnerovog učinka. bocom (kondenzacija). Agregacijsko stanje jedno je od nekoliko oblika postojanja tvari koji se odlikuju različitim kvalitativnim svojstvima i ovise o temperaturi i tlaku.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Agregacijsko stanje · Vidi više »
Akustika
longitudinalnih valova. Zvučna izolacija: gluha komora prigušuje zvukove s pločama za prigušenje. Jeka je vraćanje emitiranih valova zbog odbijanja od neke površine, tako da reflektirani val dolazi promatraču sa zakašnjenjem u odnosu na izvorni val. ''Northrop F/A-18'' probija zvučni zid. Akustika (grč. ἀϰουστıϰός: slušni) je grana fizike koja se bavi proučavanjem nastajanja, širenja i osjetom zvuka.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Akustika · Vidi više »
Aluminij
Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Aluminij · Vidi više »
Antimon
*Antimon su poznavali još stari Egipćani 2500.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Antimon · Vidi više »
Antun Mažuranić
'''Antun Mažuranić''' (1805. – 1888.) Antun Mažuranić (Novi Vinodolski, 13. lipnja 1805. – Zagreb, 18. prosinca 1888.), hrvatski jezikoslovac, gramatičar i leksikograf.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Antun Mažuranić · Vidi više »
Apsorpcija
Bez opisa.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Apsorpcija · Vidi više »
Ar
100 ara čini 1 hektar Ar je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Ar · Vidi više »
Arsen
Arsen je polumetal, element 15.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Arsen · Vidi više »
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Atmosfera · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Austro-Ugarska · Vidi više »
Austroslavizam
Narodi Austro-Ugarske (William R. Shepherd, 1911.) Austroslavizam označava političku koncepciju rješenja slavenskog problema u Austrijskoj, odnosno Austro-Ugarskoj Monarhiji.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Austroslavizam · Vidi više »
Barij
Barij (od grčke riječi baris, što znači težak) je srebrnasti, mekani zemnoalkalijski metal kemijski sličan kalciju, ali od njega reaktivniji.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Barij · Vidi više »
Barometar
Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Vodeni barometar ili Goetheov barometar. Živini barometri iz 1890.: barometri s reduciranom skalom (lijevo) i barometar s pomičnim dnom (desno). kardanskim zglobom tako da je cijev uvijek okomita. elastičnih tijela zbog djelovanja tlaka. Shema jednostavnog visinomjera. Tradicionalni barograf (bez kućišta). Fortinov barometar. Barometar je mjerni instrument za mjerenje tlaka zraka.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Barometar · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Beograd · Vidi više »
Bor
* Bor (element), kemijski element.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Bor · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Bratislava · Vidi više »
Brom
Ime mu dolazi od grčke riječi "bromos" što znači smrad.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Brom · Vidi više »
Dalekozor
Dalekozor. Presjek kroz dalekozor koji koristi Schmidt-Pechanovu prizmu: '''1''' - objektiv '''2''' - Schmidt-Pechanova prizma '''3''' - okular. reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 metarska teleskopa. rastresna (konkavna) leća.http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/17/Galileantelescope_2.png Meridijanski krug u Kuffnerovoj zvjezdarnici u Beču. Veliki Newtonov reflektor. Najveći je satelitski reflektorski teleskop Hubbleov svemirski teleskop, sa zrcalom promjera 2,4 metra. Svemirski teleskop Hubble je katadiopter tipa Ritchey-Chrétien. Gregorian teleskop iz 1735. Cassegrainov reflektor. Schmidt-Cassegrainov katadiopter. Dalekozor je optički instrument za promatranje udaljenih predmeta, koji se kroz njega vide pod većim vidnim kutom, a to stvara dojam da se udaljenost predmeta smanjila.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Dalekozor · Vidi više »
Dijalekt
Dijalekt (grč. διάλεκτος, dialektos) je naziv za govor određenog područja ili skupine ljudi.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Dijalekt · Vidi više »
Dinamika
centripetalno ubrzanje ''a''. trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Dinamika (prema grč. δυναμıϰός: snažan, jak; pokretljiv, od δύναμıς: sila, snaga) je grana klasične mehanike koja povezuje gibanje tijela sa silama koje djeluju na tijelo.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Dinamika · Vidi više »
Elastičnost
Tlačna zavojna torzijska opruga. vlačne čvrstoće trgovačkih čelika. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Elastičnost (franc. élasticité: rastezljivost, gipkost elastičnost, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Elastičnost · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Fizika · Vidi više »
Fluor
Fluor je vrlo reaktivan - što je tipično za elemente njegove skupine, ali on je najžešći.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Fluor · Vidi više »
Fosfor
Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Fosfor · Vidi više »
Fotografija
osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Fotografija · Vidi više »
Franjo Marković
Franjo Marković Jose Bužana iz 1903. Franjo Marković (ili Franjo pl. Marković) (Križevci, 26. srpnja 1845. – Zagreb, 15. rujna 1914.), hrvatski filozof i književnik.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Franjo Marković · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Glagoljica · Vidi više »
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Glazba · Vidi više »
Gospodarski list
Gospodarski list je hrvatski ilustrirani gospodarstveni list u bojama iz Zagreba.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Gospodarski list · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska ćirilica
Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Hrvatska ćirilica · Vidi više »
Hrvatska književnost
Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Hrvatska književnost · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Hrvatski jezik · Vidi više »
Igor Gostl
Igor Gostl (Split, 23. svibnja 1938. – Zagreb, 20. rujna 1999.), hrvatski filolog i leksikograf Igor Gostl, Leksikografski zavod Miroslav Krleža (pristupljeno 24. veljače 2018.) Dalibor Brozović: In memóriám - Igor Gostl (1938.-1999.), Radovi Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, knj.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Igor Gostl · Vidi više »
Iridij
Iridij je vrlo rijedak u Zemljinoj kori.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Iridij · Vidi više »
Jena
Jena je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji, poznat po sveučilištu Friedricha Schillera, koje je s preko 20 000 studenata među većima u zemlji i koje je osnovano još 1558. godine.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Jena · Vidi više »
Kalcij
Vapnik stari hrvatski naziv za kalcij.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Kalcij · Vidi više »
Kalij
Kalij (lužik je stari hrvatski naziv za kalij) je kemijski element iz skupine alkalijskih elemenata, sedmi po zastupljenosti u Zemljinoj kori.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Kalij · Vidi više »
Kapilara
Kapilare Kapilara označava najmanju krvnu žilu veličine 5-10 μm.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Kapilara · Vidi više »
Kapilarnost
staklenim cjevčicama (kapilarama). kapilari se podiže (lijevo), a živa u staklenoj kapilari se spušta (desno). opeke. Kapilarnost je pojava podizanja ili spuštanja razine tekućina uz rub uskih cijevi (kapilara) uzrokovana silama adhezije i kohezije.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Kapilarnost · Vidi više »
Karta
* Kartografija.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Karta · Vidi više »
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Bogoslav Šulek i Kilogram · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Kisik · Vidi više »
Klor
Hrvatski naziv za klor je solik, a skovao ga je Bogoslav Šulek.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Klor · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Književnost · Vidi više »
Kobalt
Kobalt je čeličnosive boje, vrlo tvrd, žilav, feromagnetičan i otrovan metal.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Kobalt · Vidi više »
Kohezija
vode jasno se vidi u svemiru. živi. vode čuvaju oblik kapljice pomoću kohezije. vode omogućava da se kukac gazivoda kreće po njezinoj površini. Kohezija (franc. cohésion, prema lat. cohaerere: prianjati, biti povezan), je privlačna međuatomska ili međumolekularna sila koja djeluje između susjednih čestica tvari.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Kohezija · Vidi više »
Konkavan
leća. Konkavan (lat. concavus: šupalj) znači uleknut, ugnut, izdubljen, udubljen.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Konkavan · Vidi više »
Konveksan
leća. Konveksan (lat. convexus) znači izbočen, nabrekao, ispupčen (na primjer konveksna zrcala, konveksne leće).
Novi!!: Bogoslav Šulek i Konveksan · Vidi više »
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Kovine · Vidi više »
Krešimir Bagić
Krešimir Bagić (Gradište, 1962.), hrvatski pjesnik, stilističar i kritičar.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Krešimir Bagić · Vidi više »
Krokodili
Krokodili (Crocodilia; sinonim: Crocodylia) su red tropskih grabežljivaca.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Krokodili · Vidi više »
Krutine
Prikaz krutine. Kristalni oblik krutog inzulina. Kristal kvarca. čvrstoću. kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. Krutine ili čvrste tvari su kemijske tvari (supstancije) stalnog oblika i obujma (volumena).
Novi!!: Bogoslav Šulek i Krutine · Vidi više »
Legura
Legura ili slitina je homogena smjesa (čvrsta otopina) dvaju ili više metala.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Legura · Vidi više »
Leksikografija
Leksikografija (grč. lexikón (biblíon).
Novi!!: Bogoslav Šulek i Leksikografija · Vidi više »
Litij
kamen) otkrio je Johan Arfwedson 1817. godine, a prvi ga je u elementarnom stanju izolirao William Thomas Brande, elektrolizirajući talinu litijevog oksida 1821. godine.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Litij · Vidi više »
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Ljudevit Gaj · Vidi više »
Magnezij
Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Magnezij · Vidi više »
Mangan
Mangan je kemijski element 7.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Mangan · Vidi više »
Materijal
kovačnici. Stijene i minerali. obalne sekvoje izrazito crvene boje. Australiji. svile. plastike. Tehnička keramika: klizni ležaj. Stakloplastika (kajak) je primjer kompozitnog materijala. Materijal je čvrsta tvar koja ima masu i zauzima prostor.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Materijal · Vidi više »
Medij
Medij (lat. medium: sredina, sredstvo) može značiti.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Medij · Vidi više »
Mehanika
oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Mehanika · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Metar · Vidi više »
Mikroskop
Dijelovi mikroskopa jesu: (1) okular, (2) objektiv, (4) veliki vijak, (5) mali vijak, (6) stolić s otvorom, (7) povećalo i (8) cijev ili tubus. Optički mikroskop. Mikroskop (od grč. μικρός: malen, sitan + σκοπέω: promatram, gledam; arh. sitnozor) je instrument koji daje uvećane slike bliskih predmeta, koji se ne bi mogli promatrati golim okom.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Mikroskop · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Mirogoj · Vidi više »
Mošovce
Mošovce u Slovačkoj Mošovce su mjesto u Slovačkoj, u okrugu Turčianske Teplice.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Mošovce · Vidi više »
Molibden
Molibden je srebrnobijeli metal, visokoga tališta, velike čvrstoće, tvrd, dobro toplinske i električne vodljivosti.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Molibden · Vidi više »
Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića
Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, književna je nagrada prvi puta dodijeljena 1869. godine.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića · Vidi više »
Natrij
Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Natrij · Vidi više »
Neven (razdvojba)
* neven, biljka.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Neven (razdvojba) · Vidi više »
Novinar
Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Novinar · Vidi više »
Novine Horvatzke
Ljudevita Gaja Novine Horvatzke su novine koje je 1835. godine u Zagrebu pokrenuo Ljudevit Gaj s prilogom "Daniczom Horvatzkom, slavonzkom y Dalmatinzkom"; pod kasnijim imenom Ilirske narodne novine odigrao je ovaj časopis ključnu ulogu u Hrvatskom narodnom preporodu.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Novine Horvatzke · Vidi više »
Obujam
Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Obujam · Vidi više »
Okrug Senica
Okrug Senica (svk: Okres Senica) nalazi se u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Okrug Senica · Vidi više »
Optika
Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Optika · Vidi više »
Osmij
Osmij je sivomodar, tvrd metal, visokog tališta.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Osmij · Vidi više »
Paralelogram
visinama (''ha'' i ''hb'') Paralelogram (u staroj literaturi ponekad nazivan i kosa pačetvorina) je četverokut kojemu se dijagonale međusobno raspolavljaju (tj. dijagonale se sijeku, i sjecište je polovište svake dijagonale).
Novi!!: Bogoslav Šulek i Paralelogram · Vidi više »
Plastičnost
vlačne čvrstoće trgovačkih čelika. Dijagram naprezanja (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal: 1: Stvarna granica elastičnosti 2: Granica proporcionalnosti 3: Granica elastičnosti 4: Granica razvlačenja ili σ0,2 (naprezanje pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa) obrade metala. valjanja. savijačica s 3 valjka. Stroj za savijanje cijevi. dubokim vučenjem. žice ili cijevi. Plastičnost je svojstvo nekih tvari (materijala) da pod djelovanjem dovoljno velike sile mijenjaju oblik, koji gotovo u potpunosti trajno zadržavaju i nakon prestanka djelovanja sile (plastična deformacija).
Novi!!: Bogoslav Šulek i Plastičnost · Vidi više »
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Plin · Vidi više »
Polihistor
Polihistor je osoba koja posjeduje općenito znanje u mnogim područjima znanosti.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Polihistor · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Povjesničar · Vidi više »
Pozor
*Pozor (dnevni list, Osijek).
Novi!!: Bogoslav Šulek i Pozor · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Publicistika · Vidi više »
Radijacija
Međunarodni znak radioaktivnosti.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Radijacija · Vidi više »
Rječnik
Rječnik Rječnik, leksikografsko djelo koje sadržava popis riječi, te izraza nekog jezika (ili više jezika) izabranih, raspoređenih i objašnjenih po nekom načelu, te poredanih abecednim ili konceptualnim (tematskim) redoslijedom.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Rječnik · Vidi više »
Ruđer Bošković
diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Ruđer Bošković · Vidi više »
Silicij
Silicij (lat. silex.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Silicij · Vidi više »
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Slavenski jezici · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Slavonski Brod · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Slovačka · Vidi više »
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Novi!!: Bogoslav Šulek i Slovaci · Vidi više »
Slovaci u Hrvatskoj
Rijeci Rajevom Selu 2009. godine Slovaci u Hrvatskoj (slovački: Slovenská menšina v Chorvátsku) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Slovaci u Hrvatskoj · Vidi više »
Sobotište
Sobotište (mađ. Ószombat) je naseljeno mjesto u okrugu Senica, u Trnavskom kraju, Slovačka.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Sobotište · Vidi više »
Statika
Statika (prema grčkom στατιϰὴ: znanost o ravnoteži, od στατιϰός: koji zaustavlja) je grana mehanike koja proučava skupove sila i ravnotežu tijela na koja te sile djeluju.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Statika · Vidi više »
Strojarstvo
s unutarnjim izgaranjem. Pužni prijenos. kolima). Izgled Arhimedovog ili običnog koloturnika. Arhimedovi vijci su i danas u upotrebi. U Nizozemskoj se ponegdje koristi za isušivanje. Parni stroj u radu. planetarnog prijenosnika. CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar. Hidraulička preša. pneumatskog cilindra. kugličnog ležaja. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. rotora. elektrolučnog zavarivanja. Strojarstvo je stručna djelatnost i primijenjena znanost koja obuhvaća projektiranje, proizvodnju i iskorištavanje energetskih, radnih i alatnih strojeva, uređaja za energetiku, procesnu tehniku, proizvoda široke potrošnje i slično.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Strojarstvo · Vidi više »
Sustav
Sustav je uređena cjelina.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Sustav · Vidi više »
Tadija Smičiklas
Spomen ploča na kući u Mesničkoj ulici u Zagrebu u kojoj je živio i umro Tadija Smičiklas. Tadija Smičiklas (Reštovo, Žumberak, 1. listopada 1843. – Zagreb, 8. lipnja 1914.), bio je hrvatski povjesničar, političar i publicist, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, rektor Zagrebačkog sveučilišta i predsjednik Matice hrvatske.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Tadija Smičiklas · Vidi više »
Tekućine
gibati. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Cijevna libela. vode jasno se vidi u svemiru. gustoće. kukcu gazivoda kretanje po njezinoj površini. Tekućine ili kapljevine su tvari u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Tekućine · Vidi više »
Teleskop
Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Shuttle (izvor: NASA). Teleskop (grč. tele: daleko, skopein: gledati) je mjerni instrument za astronomsko promatranje i proučavanje elektromagnetskoga zračenja dalekih nebeskih tijela, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Teleskop · Vidi više »
Termometar
temperature. Liječnički termometar. Bourdonov termometar. mlijeka. Bimetalni termometar koji se koristi u pečnici za kuhanje i pečenje. pirometrom. Termočlanak spojen na multimetar pokazuje sobnu temperaturu u °C. Celzijevim stupnjevima. žive (lukovice) su sakrivene plastičnim kućištem. G. Galilei je izumio 1593. takozvani termoskop, koji je reagirao na promjene temperature zraka. Termometar (franc. thermomètre od grč. θέρμη: toplo + μετρέω: mjerim) je mjerni instrument za mjerenje temperature (u razgovornom se jeziku redovito naziva i toplomjerom kada je riječ o onom za mjerenje tjelesne temperature).
Novi!!: Bogoslav Šulek i Termometar · Vidi više »
Tin Ujević
Tin Ujević (Vrgorac, 5. srpnja 1891. – Zagreb, 12. studenoga 1955.), bio je hrvatski pjesnik.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Tin Ujević · Vidi više »
Transpiracija
Puči na listu rajčice. Transpiracija je isparavanje vode iz biljaka, pogotovo lišća, a i isparavanje vode iz stabljike, cvijeća i voća.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Transpiracija · Vidi više »
Tvrtka
Tvrtka je naziv pod kojim posluje trgovačko društvo.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Tvrtka · Vidi više »
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Ugljik · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Vjekoslav Babukić
Vjekoslav Babukić (Požega, 16. lipnja 1812. – Zagreb, 20. prosinca 1875.), bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i preporoditelj.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Vjekoslav Babukić · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Vodik · Vidi više »
Vuk Karadžić
Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Vuk Karadžić · Vidi više »
Vulkan
Vulkan Augustine, Aljaska, SAD Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Vulkan · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Bogoslav Šulek i Zagreb · Vidi više »
1816.
Bez opisa.
Novi!!: Bogoslav Šulek i 1816. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: Bogoslav Šulek i 1839. · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: Bogoslav Šulek i 1841. · Vidi više »
1844.
Bez opisa.
Novi!!: Bogoslav Šulek i 1844. · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: Bogoslav Šulek i 1845. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: Bogoslav Šulek i 1846. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Bogoslav Šulek i 1849. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Bogoslav Šulek i 1850. · Vidi više »
1856.
Bez opisa.
Novi!!: Bogoslav Šulek i 1856. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: Bogoslav Šulek i 1858. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Bogoslav Šulek i 1861. · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: Bogoslav Šulek i 1865. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Bogoslav Šulek i 1867. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Bogoslav Šulek i 1868. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: Bogoslav Šulek i 1872. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Bogoslav Šulek i 1873. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Bogoslav Šulek i 1874. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Bogoslav Šulek i 1876. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Bogoslav Šulek i 1895. · Vidi više »
20. travnja
20.
Novi!!: Bogoslav Šulek i 20. travnja · Vidi više »
30. studenoga
30.
Novi!!: Bogoslav Šulek i 30. studenoga · Vidi više »
