Brže od pregledniku!
271 odnosi: Acetat, Aceton, Akridinska naranča, Akrilne boje, Alizarin, Alkalije, Alkil, Alkoholi, Aluminij, Amin, Aminokiselina, Amonij, Amonijak, Analitička kemija, Anhidridi, Anilin, Anilinske boje, Antrakinon, Apsorpcija, Apsorpcijska spektroskopija, Areni, Aromatski spojevi, Atom, Auksokromne skupine, Azo-bojila, Životinje, Bakar, Bakterije, Barrettova metaplazija, Baze (kemija), Beč, Benzen, Biksin, Biljke, Biser, Bjelančevine, Boja, Bojadisarski broć, Bojilo, Brom, Brzina svjetlosti, Celuloza, Chromosov neboder, Cvat, Džul, Deoksiribonukleinska kiselina, Derivat, Deterdženti, Diazo-spojevi, Diazonijeve soli, ..., Disperzija, Disperzijska bojila, Dlake, Dresden, Drvo (materijal), Dušična kiselina, Dušik, Električni naboj, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Energija, Energijske razine, Eozin, Eozin Y, Esteri, Eten, Eteri, Farmacija, Fenoli, Fizika, Fluorescein, Fluorescencija, Formaldehid, Fosfor, Fotografija, Fotokemija, Foton, Francuski jezik, Ftalna kiselina, Ftalocijanin, Galna kiselina, Genetika, Glukoza, Goriva, Grafičke tehnike, Grimiz, Grožđe, Heterociklički aromatski spojevi, Hidroksidi, Hidroksil, Hidroliza, Hrana, Indeks boje, Indigo, Indikator, Infracrveno zračenje, Ion, Isparavanje, Izomer, Jesen, Jetkanje, Kalij, Kameni ugljen, Kana (boja za kosu), Karboksilne kiseline, Karbonilna skupina, Karmin, Katalizator, Katran, Kemija, Kemijska tvar, Kemijska veza, Kinoni, Kisela bojila, Kiseline, Kisik, Klor, Klorofil, Klorovodična kiselina, Koža (materijal), Kobalt, Koncentracija, Kondenzacija, Konjugacija, Konjugacija (kemija), Korijen (biljke), Kovalentna veza, Kovine, Kozmetika, Kreta, Kristal, Krom, Kromofor, Krzno, Kuhinjska sol, Kukci, Kurkumin, Lak, Lan, Latinski jezik, List, Ljubičasta, Lužine, Magnezij, Maroko, Marrakech, Masti, Materijal, Mauvein, Maziva, Metalokompleksna bojila, Metan, Metar, Mezomerija, Mikroorganizmi, Mikroskop, Mjerni instrument, Močilo, Mol (mjerna jedinica), Molekula, Molibden, Mrežnica (oko), Naftokinoni, Naftol AS, Naftoli, Najlon, Nalič, Natrij, Natrijev hidroksid, Natrijev klorid, Natrijev sulfat, Nitro-spojevi, Nitrozo-spojevi, Njemački jezik, Octena kiselina, Oksidacija, Organska kemija, Organska tvar, Organski spoj, Osjeti, Otapalo, Otopine, Palermo, Pamuk, Papir, Pastel, Perje, PH, PH indikatori, Pigment, Pikrinska kiselina, Pirazin, Pirotehnika, Planckova konstanta, Plastika, Poliamidi, Poliester, Polimer, Popis E brojeva, Prah, Prehrambeni aditivi, Primulin, Puževi, Purpur, Radijacija, Reagens, Reaktivna bojila, Refleksija, Ribe, Rodamin, Rotacijska spektroskopija, Ruž za usne, Safranin, Sapun, Sicilija, Sila, Sintetika, Sirovine, Sjedinjene Američke Države, Solana, Soli, Spektar (fizika), Stanična jezgra, Stanica, Stilben, Sulfid, Sulfonska kiselina, Sumpor, Sumporna bojila, Sumporna kiselina, Sunčeva svjetlost, Supstitucija (kemija), Suspenzija (kemija), Sveučilište, Svila, Svjetlost, Tapete, Tehnika, Tehnologija drevne Kine, Tehnologija drevnih civilizacija, Tekstil, Temperatura, Teorija, Tinta, Tioli, Tisak, Tkanina, Topljivost, Trifenilmetan, Trijeslovina, Tvar, Ugljik, Ugljikohidrati, Ugljikovodici, Ulja, Ultraljubičasto zračenje, Valencija (kemija), Valna duljina, Vanadij, Vezivo, Vibracijska spektroskopija, Vlakno, Voda, Volfram, Vosak, Vrelište, Vrenje, Vuna, William Henry Perkin, Zlato, Zrak. Proširite indeks (221 više) »
Acetat
Acetat je sol octene kiseline.
Novi!!: Bojilo i Acetat · Vidi više »
Aceton
Struktura acetona Aceton (fran.: aceton, od acet- + on; dipropanon, dimetil-keton, propan-2-on, 2-propanon, CH3-CO-CH3, H3C-CO-CH3) je najjednostavniji i najvažniji alifatski keton.
Novi!!: Bojilo i Aceton · Vidi više »
Akridinska naranča
Akridinska naranča je organski spoj koji služi kao fluorescentna boja selektivne nukleinske kiseline s kationskim svojstvima korisna za određivanje staničnog ciklusa.
Novi!!: Bojilo i Akridinska naranča · Vidi više »
Akrilne boje
Akrilik je univerzalna slikarska tehnika.
Novi!!: Bojilo i Akrilne boje · Vidi više »
Alizarin
Alizarin (fra. alizarine od arap. al-'aṣāra: sok, od glagola aṣāra: tiještiti, istiskati) ili dihidroksiantrakinon je jedna od najstarijih i najviše upotrebljavanih prirodnih boja, koja se od davnina dobivala iz korijena broća - bojadisarski broć (lat. Rubia tinctorum).
Novi!!: Bojilo i Alizarin · Vidi više »
Alkalije
Alkalije (arap. al-qilw: potaša), hidroksidi i oksidi alkalijskih i zemnoalkalijskih metala, u prvome redu hidroksidi natrija i kalija, tvari kojih vodene otopine (lužine) djeluju lužnato (pH vrijednost veća od 7).
Novi!!: Bojilo i Alkalije · Vidi više »
Alkil
Metil. Propil. Alkil (prema alkan) je jednovalentni organski radikal opće kemijske formule CnH2n+1–, izveden od zasićenih alifatskih ugljikovodika oduzimanjem jednoga vodikova atoma.
Novi!!: Bojilo i Alkil · Vidi više »
Alkoholi
Opća formula alkohola R-OH, gdje je OH hidroksilna skupina Alkoholi (kasnolat. 3-CH2-OH. U homolognome nizu primarnih alkohola niži su članovi, prva četiri, tekućine, srednji (do 11 ugljikovih atoma), uljaste tekućine, a viši su čvrste tvari. Niži alkoholi miješaju se s vodom, viši se u vodi uopće ne otapaju. S kiselinama daju estere, s alkalijskim kovinama alkokside, a oksidacijom prelaze u aldehide, ketone i organske kiseline. Alkoholi koji u svojoj skupini imaju veći broj C atoma su netopivi u vodi jer imaju dulji dio molekulske nepolarne građe.
Novi!!: Bojilo i Alkoholi · Vidi više »
Aluminij
Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.
Novi!!: Bojilo i Aluminij · Vidi više »
Amin
* Amini (kemija), kemijski spojevi.
Novi!!: Bojilo i Amin · Vidi više »
Aminokiselina
Opća struktura aminokiselina. U kemijskom smislu, aminokiseline su molekule koje sadrže amino skupinu (-NH2) i karboksilnu skupinu (-COOH).
Novi!!: Bojilo i Aminokiselina · Vidi više »
Amonij
Amonij (prema amonijak), NH4+, jednovalentni kation koji stvara mnogobrojne soli slične solima alkalijskih kovina.
Novi!!: Bojilo i Amonij · Vidi više »
Amonijak
Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.
Novi!!: Bojilo i Amonijak · Vidi više »
Analitička kemija
Analitička kemija je grana kemije koja se bavi istraživanjem kvalitativnog i kvantitativnog sastava tvari metodama kemijske analize.
Novi!!: Bojilo i Analitička kemija · Vidi više »
Anhidridi
Anhidridi (od grč. riječi: bez vode, suh, prema grč.: voda) su kemijski spojevi koji se dobivaju kada se jednoj molekuli ili većemu broju molekula kiseline ili (rjeđe) baze oduzme jedna ili više molekula vode.
Novi!!: Bojilo i Anhidridi · Vidi više »
Anilin
Anilin (njem. Anilin, od port. anil: biljka indigo od arap. an-nīl od sanskrt. nīlī: indigo, nīla: tamnomodar), aminobenzen ili fenilamin, kemijske formule C6H5NH2, je bezbojna uljasta tekućina karakteristična mirisa, vrelišta 184 °C, ledišta – 6 °C, netopljiv u vodi, lako topljiv u alkoholu, eteru i kiselinama (s kojima pritom stvara soli); otrovan.
Novi!!: Bojilo i Anilin · Vidi više »
Anilinske boje
Zbirka prvih upotrebljivih anilinskih boja (Tehničko sveučilište u Dresdenu). ljubičasti mauvein. Fuksin u vodenoj otopini. Anilinske boje ili katranske boje, u užem smislu, je naziv za bojila proizvedena od anilina, inače uobičajeni naziv za sva organska sintetska bojila.
Novi!!: Bojilo i Anilinske boje · Vidi više »
Antrakinon
Antrakinon (antra + kinon), kemijske formule C14H8O2, je najvažniji derivat antracena.
Novi!!: Bojilo i Antrakinon · Vidi više »
Apsorpcija
Bez opisa.
Novi!!: Bojilo i Apsorpcija · Vidi više »
Apsorpcijska spektroskopija
Primjer primjene apsorpcione spektroskopije: apsorpcijskog spektar atmosfere planete izvan Sunčevog sustava - vidljiva je natrijova linija. valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. Apsorpcijska spektroskopija se odnosi na spektroskopske tehnike koje mjere apsorpciju zračenja, nastalu zbog interakcije s uzorkom, kao funkciju frekvencije ili valne duljine.
Novi!!: Bojilo i Apsorpcijska spektroskopija · Vidi više »
Areni
Dva načina prikazivanja aromatske jezgre Areni ili aromatski ugljikovodici su ciklični ugljikovodici specifične strukture.
Novi!!: Bojilo i Areni · Vidi više »
Aromatski spojevi
Aromatski spojevi su velika skupina cikličkih organskih spojeva izrazite kemijske postojanosti (stabilnosti).
Novi!!: Bojilo i Aromatski spojevi · Vidi više »
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Novi!!: Bojilo i Atom · Vidi više »
Auksokromne skupine
Auksokromne skupine (grč. αὔξω: rastem + χρῶμα: boja) su organski supstituenti (zamjenske grupe) sa slobodnim elektronskim parovima koji osposobljavaju obojene kemijske tvari da se mogu upotrebljavati kao tehnička bojila, na primjer supstituenti –OH, –NH2, –COOH.
Novi!!: Bojilo i Auksokromne skupine · Vidi više »
Azo-bojila
pH indikator. E129 Allura crvenim bojilom. kiselina poplavi. Metil crvena. Sudansko bojilo. Boja i okus ''Inca Kole'' (Peru) djelomično potječu od visokih koncentracija tartrazina. Hansa žuta 74 ili žuti pigment 74. Paracrvenilo. Primjeri disazo-bojila. Primjeri disazo-bojila. Kongo crvenilo, indeks boje C.I. 22120. ''Amine Floride'' voda za ispiranje usta. Košenil crveno A (Ponceau 4R) je zaslužno za crvenu boju proizvoda. Azo-bojila (prema fr. azote: dušik) su organska sintetska bojila koja sadrže najmanje jednu azo-skupinu, –N.
Novi!!: Bojilo i Azo-bojila · Vidi više »
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Bojilo i Životinje · Vidi više »
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Novi!!: Bojilo i Bakar · Vidi više »
Bakterije
Bakterije su najbrojnija skupina organizama.
Novi!!: Bojilo i Bakterije · Vidi više »
Barrettova metaplazija
Barrettov jednjak (oesophagus) predstavlja područje cilindričnog epitela koji se nalazi u donjem dijelu jednjaka.
Novi!!: Bojilo i Barrettova metaplazija · Vidi više »
Baze (kemija)
Baze (njem. Base -). Takve otopine pokazuju lužnatu reakciju, mijenjaju crvenu boju lakmusa u modru i s kiselinama daju sol i vodu.
Novi!!: Bojilo i Baze (kemija) · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Bojilo i Beč · Vidi više »
Benzen
Benzen (prema njem. Benzoe: benzojeva smola 6H6. Strukturna formula benzena.
Novi!!: Bojilo i Benzen · Vidi više »
Biksin
Biksin, C25H30O4 (C.I. 75120), pojavljuje se u labilnom (cis-biksin) i u stabilnom obliku (trans-biksin).
Novi!!: Bojilo i Biksin · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Bojilo i Biljke · Vidi više »
Biser
UAE Biseri su tvrdo strano tijelo od sedefa koje nastaje u određenim vrstama mekušaca.
Novi!!: Bojilo i Biser · Vidi više »
Bjelančevine
Bjelančevine ili proteini su, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu.
Novi!!: Bojilo i Bjelančevine · Vidi više »
Boja
Slikarski krug boja. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. Boja (tur. boya) je vidni osjet ovisan o frekvenciji svjetlosnog zračenja.
Novi!!: Bojilo i Boja · Vidi više »
Bojadisarski broć
Bojadisarski broć (broć pitomi, broć veliki, pravi broć, broć crveni, lat. Rubia tinctorum), biljka je iz porodice Rubiaceae.
Novi!!: Bojilo i Bojadisarski broć · Vidi više »
Bojilo
Bojila za tekstil (Marrakech, Maroko). Indigo dobiven iz biljke indigovke. Purpurno obojene tkanine. valnih duljina (boja) upadaju u bojilo. Ovo bojilo upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju bojila. organskih molekula. valnim duljinama. Konjugirani lanci s dušikovim i kisikovim atomima. P-nitrotoluen (V) je vrlo slabo svijetložuto obojen, dok je p-nitranilin (VI) narančastožut, a njegov kation (VII) svijetložut. negativnog naboja. pmc.
Novi!!: Bojilo i Bojilo · Vidi više »
Brom
Ime mu dolazi od grčke riječi "bromos" što znači smrad.
Novi!!: Bojilo i Brom · Vidi više »
Brzina svjetlosti
Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.
Novi!!: Bojilo i Brzina svjetlosti · Vidi više »
Celuloza
biljaka. Udio je celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi. vodikove veze (isprekidane linije) unutar i između molekula celuloze. Celuloza (lat. cellula: mala ćelija) je u prirodi najrasprostranjeniji ugljikov spoj na Zemlji.
Novi!!: Bojilo i Celuloza · Vidi više »
Chromosov neboder
Chromosov neboder (poznat i pod nazivom Chromosov toranj) poslovni je neboder u Zagrebu.
Novi!!: Bojilo i Chromosov neboder · Vidi više »
Cvat
Cvat predstavlja skup cvjetova na zajedničkoj cvjetnoj stapki.
Novi!!: Bojilo i Cvat · Vidi više »
Džul
Džul (znak J) je mjerna jedinica SI za rad (W), energiju (E) i toplinu (Q).
Novi!!: Bojilo i Džul · Vidi više »
Deoksiribonukleinska kiselina
285x285px Deoksiribonukleinska kiselina, skraćeno DNK (eng. Deoxyribonucleic acid, DNA), jest nukleinska kiselina u obliku dvostruke spiralne zavojnice.
Novi!!: Bojilo i Deoksiribonukleinska kiselina · Vidi više »
Derivat
Derivat je kemijski spoj, koji nastaje iz drugog spoja.
Novi!!: Bojilo i Derivat · Vidi više »
Deterdženti
Deterdženti Deterdženti (detergent) (lat.: detergens, particip prezenta od detergere: brisati, skidati) su sve tvari ili smjese koje sadrže sapune i/ili druge površinski aktivne tvari namijenjene za procese pranja i čišćenja.
Novi!!: Bojilo i Deterdženti · Vidi više »
Diazo-spojevi
Diazo-spojevi. Diazo-spojevi su važni u proizvodnji azo-bojila (metil narančasta ili metil oranž). Diazo-spojevi (di - dva + azo-, od franc. azote: dušik) su organski spojevi u kojima je skupina –N2 vezana jednim dušikovim atomom na ugljikov atom, a dušikovi su atomi međusobno povezani dvostrukom ili trostrukom kemijskom vezom.
Novi!!: Bojilo i Diazo-spojevi · Vidi više »
Diazonijeve soli
Benzendijazonijev kation. Uzorak fenildiazonijevog tetrafluoroborata. Diazo-spojevi su važni u proizvodnji azo-bojila (metil narančasta ili metil oranž). Diazonijeve soli su bezbojni diazo-spojevi koji sadrže anione (X) anorganskih kiselina, najčešće kloride, sulfate i nitrate, vezane na kation +, gdje je Ar aromatski radikal.
Novi!!: Bojilo i Diazonijeve soli · Vidi više »
Disperzija
Diperzija čestica.
Novi!!: Bojilo i Disperzija · Vidi više »
Disperzijska bojila
Disperzijska žuta 42 jedna je od češćih upotrebljavanih disperzijskih bojila. Disperzijska bojila su u obliku vodenih disperzija, iz kojih čestice bojila prelaze u omekšana sintetska vlakna i u njima tvore čvrste otopine.
Novi!!: Bojilo i Disperzijska bojila · Vidi više »
Dlake
Ljudska dlaka pod povećanjem od 200 puta Dlake po tijelu muškarca i žene Dlake su nitaste izrasline građene od bjelančevina, koje postoje samo u sisavaca.
Novi!!: Bojilo i Dlake · Vidi više »
Dresden
Dresden (lužičkosrpski: Drježdźany, češki, hrvatski i općeslavenski naziv: Drážďany/Dražđane, poljski: Dresno) glavni je i najveći grad njemačke savezne pokrajine Saske.
Novi!!: Bojilo i Dresden · Vidi više »
Drvo (materijal)
Vrste drva Drvo je prirodni materijal koji se dobiva od drvenastih biljaka, uglavnom od debla stabala, iako se za neke primjene koriste i drvo grana.
Novi!!: Bojilo i Drvo (materijal) · Vidi više »
Dušična kiselina
Dušična kiselina Dušična kiselina (lat. Aqua fortis, nitratna kiselina, HNO3) je izrazito korozivna i toksična jaka kiselina.
Novi!!: Bojilo i Dušična kiselina · Vidi više »
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Novi!!: Bojilo i Dušik · Vidi više »
Električni naboj
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.
Novi!!: Bojilo i Električni naboj · Vidi više »
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Novi!!: Bojilo i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Novi!!: Bojilo i Elektron · Vidi više »
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Novi!!: Bojilo i Energija · Vidi više »
Energijske razine
energije, koji se naziva osnovno energijsko stanje, a svako više stanje naziva se pobuđenim energijskim stanjem. Dijagram energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. atomske jezgre. Svako stacionarno stanje određuje specifičnu energijsku razinu atoma. Smanjenje energijske razine s ''E2'' na ''E1'' rezultira emisijom (izbacivanjem) fotona predstavljenog crvenom zavijenom strelicom, a čija je energija ''h∙ν''. Povećanje energijske razine s ''E1'' na ''E2'' nastalo zbog apsorpcije (upijanja) fotona predstavljenog crvenom zavijenom strelicom, a čija je energija ''h∙ν''. Zbir svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Energijske razine su bliske diskretne razine (nivoi) energije u nekom izoliranom sustavu (atom, molekula) ili u nekome sustavu čestica.
Novi!!: Bojilo i Energijske razine · Vidi više »
Eozin
Eozin Y. Eozin B. Eozin (prema grč. ἕως: zora, jutarnja rumen) je sjajnocrveno ksantensko bojilo, prvi put pripravljeno 1874.
Novi!!: Bojilo i Eozin · Vidi više »
Eozin Y
Eozin Y, C.I. 45380 ili C.I. kiselo crvena 87 je oblik eozina koji se najčešće koristi u histologiji, najviše u HE bojilu (hematoksilin i eozin).
Novi!!: Bojilo i Eozin Y · Vidi više »
Esteri
Esterska skupina nalazi se kod estera nastalih od karboksilnih kiselina. Esteri (njem. Essig-Äther, stari naziv za keton-eter) su u kemiji organske tvari u kojima organska grupa zamjenjuje jedan ili više atoma vodika u hidroksilnoj skupini.
Novi!!: Bojilo i Esteri · Vidi više »
Eten
Molekula (Etilen (ili eten) Etilen (prema etil + en; eten, C2H4, H2C.
Novi!!: Bojilo i Eten · Vidi više »
Eteri
Eteri (grč.: 'čisti gornji zrak', 'nebo') organski su kemijski spojevi u kojima je kisikov atom povezan s dvama ugljikovim atomima iz dvije alkilne skupine.
Novi!!: Bojilo i Eteri · Vidi više »
Farmacija
Farmacija (ljekarništvo ili apotekarstvo; od grčki φάρμακον.
Novi!!: Bojilo i Farmacija · Vidi više »
Fenoli
U organskoj kemiji fenoli su skupina spojeva koji se sastoje od hidroksilne skupine (-OH) vezane izravno na aromatski ugljikovodik.
Novi!!: Bojilo i Fenoli · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Bojilo i Fizika · Vidi više »
Fluorescein
Fluorescein (ponekad i fluorescin) je organski spoj i bojilo.
Novi!!: Bojilo i Fluorescein · Vidi više »
Fluorescencija
ultraljubičastom zračenju. vibracijsko stanje osnovnog elektronskog stanja (''v”''.
Novi!!: Bojilo i Fluorescencija · Vidi više »
Formaldehid
Formaldehid (lat. acidum formicum: mravlja kiselina + aldehid; ispravno ime po IUPAC-u metanal, HCHO ili CH2O) je najjednostavniji aldehid.
Novi!!: Bojilo i Formaldehid · Vidi više »
Fosfor
Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar.
Novi!!: Bojilo i Fosfor · Vidi više »
Fotografija
osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.
Novi!!: Bojilo i Fotografija · Vidi više »
Fotokemija
živinom svjetiljkom. ugljikovog ciklusa. Fotokemija je dio fizikalne kemije koji se bavi kemijskim reakcijama uz sudjelovanje elektromagnetskog zračenja.
Novi!!: Bojilo i Fotokemija · Vidi više »
Foton
nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.
Novi!!: Bojilo i Foton · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Bojilo i Francuski jezik · Vidi više »
Ftalna kiselina
Ftalna kiselina (prema naftalen) ili 1,2-benzendikarboksilna kiselina, C6H4(COOH)2, je najvažnija aromatska dvobazična kiselina, s dvije skupine –COOH na susjednim ugljikovim atomima aromatskoga prstena.
Novi!!: Bojilo i Ftalna kiselina · Vidi više »
Ftalocijanin
Ftalocijanin je veliki, aromatični, makrociklički, organski spoj s kemijskom formulom (C8H4N2)4H2.
Novi!!: Bojilo i Ftalocijanin · Vidi više »
Galna kiselina
Galna kiselina (od tal. galla: šiška) ili trihidroksibenzojeva kiselina, C6H2(OH)3COOH, su svilenasti kristali topljivi u vodi, eteru i alkoholu.
Novi!!: Bojilo i Galna kiselina · Vidi više »
Genetika
Genetika (grčki, genitivno, i, 'podrijetlo') znanost je koja se bavi proučavanjem nasljeđivanja kod živih bića te pojava i uzroka međusobne sličnosti, ali i različitosti.
Novi!!: Bojilo i Genetika · Vidi više »
Glukoza
grožđu D-glukoza (C6H12O6) Glukoza (od grč.; sladak) (dekstroza, grožđani šećer, krvni šećer, dekstroglukoza) je najrasprostranjeniji monosaharid u prirodi.
Novi!!: Bojilo i Glukoza · Vidi više »
Goriva
Naftna platforma Goriva su sve tvari koje sagorijevanjem daju toplinu i svjetlost.
Novi!!: Bojilo i Goriva · Vidi više »
Grafičke tehnike
Grafičke tehnike su svi materijali i način njihovog korištenja pri oblikovanju umjetničke grafike.
Novi!!: Bojilo i Grafičke tehnike · Vidi više »
Grimiz
zlatnim nitima i biserima (Kraljevska radionica, Palermo, Sicilija, 1133. – 1134. - "Kunsthistorisches Museum", Beč). Grimiz (tur. kırmız od arap. qirmiz, germasi od sanskrt. krmija, prema krmi: crv), purpur, skrlet, jarka je crvenoljubičasta boja.
Novi!!: Bojilo i Grimiz · Vidi više »
Grožđe
Grožđe, plod vinove loze Grožđe je plod vinove loze.
Novi!!: Bojilo i Grožđe · Vidi više »
Heterociklički aromatski spojevi
Heterociklički spojevi (grč. heteros.
Novi!!: Bojilo i Heterociklički aromatski spojevi · Vidi više »
Hidroksidi
Hidroksidi (hidr- +oksidi) su anorganski spojevi koji se sastoje od metalnih kationa i hidroksidnih aniona (OH-).
Novi!!: Bojilo i Hidroksidi · Vidi više »
Hidroksil
Hidroksil je u kemiji spoj koji se sastoji od atoma kisika vezanog kovalentnom vezom na atom vodika.
Novi!!: Bojilo i Hidroksil · Vidi više »
Hidroliza
Hidroliza je razgradnja (raspad, cijepanje) molekula kovalentnih složenih kemijskih spojeva u reakciji s vodom, kidanjem kovalentnih veza, pri čemu se vodikov ion (atom) iz vode spaja s jednim, a hidroksidni ion (hidroksilna skupina) s drugim produktom raspada (proizvodom cijepanja).
Novi!!: Bojilo i Hidroliza · Vidi više »
Hrana
Hrana Riblja juha Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog.
Novi!!: Bojilo i Hrana · Vidi više »
Indeks boje
Organski pigment alizarin ima indeks boje C.I. 75330. Indigo ima indeks boje C.I. 75780. Indeks boje međunarodni je sustav kodiranja organskih pigmenata, u kojem se navodi ime skupine, tip i broj boje, kemijski sastav, komercijalno ili trgovačko ime.
Novi!!: Bojilo i Indeks boje · Vidi više »
Indigo
Indigo (port. ili španj. índigo, od lat. indicum, od grč. ἰνδıϰός: indijski) je modro bojilo poznato od davnine, derivat indola.
Novi!!: Bojilo i Indigo · Vidi više »
Indikator
oprugom. bazna ili lužnata s pH od 8,2 do 12,0.
Novi!!: Bojilo i Indikator · Vidi više »
Infracrveno zračenje
Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.
Novi!!: Bojilo i Infracrveno zračenje · Vidi više »
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Novi!!: Bojilo i Ion · Vidi više »
Isparavanje
ukapljuje u obliku aerosola. Morska sol u Dakaru (Senegal). Voda vrije ili ključa. Isparavanje je prijelaz tvari iz tekućeg u plinovito agregatno stanje.
Novi!!: Bojilo i Isparavanje · Vidi više »
Izomer
Izomeri su spojevi iste molekularne mase i jednake kemijske formule koje je otkrio dr.sc.
Novi!!: Bojilo i Izomer · Vidi više »
Jesen
Godišnja doba Jesen je jedno od četiri godišnjih doba.
Novi!!: Bojilo i Jesen · Vidi više »
Jetkanje
bakra dobiven jetkanjem. Jetkanje je postupak uklanjanja površine materijala djelovanjem nagrizajućih tvari.
Novi!!: Bojilo i Jetkanje · Vidi više »
Kalij
Kalij (lužik je stari hrvatski naziv za kalij) je kemijski element iz skupine alkalijskih elemenata, sedmi po zastupljenosti u Zemljinoj kori.
Novi!!: Bojilo i Kalij · Vidi više »
Kameni ugljen
Kameni ugljen, tu: antracit Kameni ugljen je crna, tvrda, čvrsta sedimentna stijena, koja je nastala pougljenjivanjem biljnih ostataka.
Novi!!: Bojilo i Kameni ugljen · Vidi više »
Kana (boja za kosu)
lišća biljke ''Lawsonia inermis''. Kana, hena ili kna (tur. kına od arap. ḥinnā’) je žućkasto-zeleni prašak od lišća biljke Lawsonia inermis, koji se upotrebljava, osobito na Orijentu, za bojenje kose, brade i nokata.
Novi!!: Bojilo i Kana (boja za kosu) · Vidi više »
Karboksilne kiseline
Strukturna formula karboksilne kiseline Štapićasti model karboksilne kiseline Kalotni model karboksilne kiseline Karboksilne kiseline su organske kiseline opće formule R-COOH, pri čemu je R- Alkil, a -COOH karboksilna skupina karakteristična za sve karboksilne kiseline.
Novi!!: Bojilo i Karboksilne kiseline · Vidi više »
Karbonilna skupina
Kemijski spoj koji sadrži karbonilnu skupinu (C.
Novi!!: Bojilo i Karbonilna skupina · Vidi više »
Karmin
Boja karmin. kemijska struktura karmina. Karmin (njem. Karmin od srednjovj. lat. carminium, od arap. qirmiz: skrletan i lat. minium: minij) je prirodno crveno bojilo dobiveno od košenile (osušenih ženki biljnih ušenaca Coccus cacti) izluživanjem njezina obojenoga sastojka, karminske kiseline, vrućom vodom i taloženjem ekstrakta (koncentrata) aluminijevim solima.
Novi!!: Bojilo i Karmin · Vidi više »
Katalizator
Katalizatori su spojevi koji ubrzavaju odvijanje kemijske reakcije, ali u njima ne sudjeluju.
Novi!!: Bojilo i Katalizator · Vidi više »
Katran
mikrovalnoj pećnici. Ovaj proces je poznat kao piroliza. hidroizolacije na ravnim krovovima. breze. kamenog ugljena (''Rütgers Chemicals'', Njemačka). Katran (tur. od arap. qaṭrān) je gust, tekući ili polučvrsti, crni do smeđi proizvod suhe destilacije prirodnih goriva (drva, treseta, smeđeg i kamenog ugljena) i nekih drugih organskih tvari.
Novi!!: Bojilo i Katran · Vidi više »
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Novi!!: Bojilo i Kemija · Vidi više »
Kemijska tvar
Kemijska tvar - natrijev klorid Kemijska tvar je oblik postojanja materije koja se sastoji od atoma.
Novi!!: Bojilo i Kemijska tvar · Vidi više »
Kemijska veza
Kemijska veza je privlačna sila kojom se atomi ili atomske skupine udružuju u energijski stabilnije molekule ili kristale.
Novi!!: Bojilo i Kemijska veza · Vidi više »
Kinoni
lišajeva (ovdje ''Caloplaca thallincola'') nastaje zbog prisutnosti antrakinona. Zelene školjke nezrelog ploda orahovog stabla (''Juglans regia L.'') sadrže juglone.Albert Gossauer: ''Struktur und Reaktivität der Biomoleküle'', Verlag Helvetica Chimica Acta, Zürich, 2006, S. 277, ISBN 978-3-906390-29-1. Kinoni (kin + oni) su nezasićeni ciklički diketoni, snažno (intenzivno) obojene, fiziološki važne kemijske tvari prisutne u biljkama i nekim životinjama.
Novi!!: Bojilo i Kinoni · Vidi više »
Kisela bojila
pH indikator. Leejevo močilo koje se koristi u stanicama žučnog mjehura. PTAH močilo koje se koristi u stanicama ljudskog epitela. Hematoksilin u prahu. Kisela bojila su vodotopiva i anionska.
Novi!!: Bojilo i Kisela bojila · Vidi više »
Kiseline
Znak sigurnosti koji služi kao upozorenje da opasne kiseline oštećuju kožu i nagrizuju metal. Kiselina je molekula ili druga vrsta čestice koja može predati proton ili primiti elektronski par u kemijskoj reakciji.
Novi!!: Bojilo i Kiseline · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Bojilo i Kisik · Vidi više »
Klor
Hrvatski naziv za klor je solik, a skovao ga je Bogoslav Šulek.
Novi!!: Bojilo i Klor · Vidi više »
Klorofil
algama. Postoji nekoliko vrsta klorofila, ali svi dijele ligand magnezija s klorom koji čini desnu stranu ove skice. Gledano mikroskopom, klorofil se nalazi unutar stanica u strukturama koje se nazivaju kloroplasti - koje su ovdje prikazane grupirane unutar biljnih stanica. reflektira) zelenu. Spektri molekula klorofila blago su izmijenjeni ''in vivo'' ovisno o posebnim međudjelovanjima pigmenta i bjelančevine. Klorofil ili biljno zelenilo je zeleni biljni pigment, nužan u procesu fotosinteze, smješten u kloroplastima (plastidi), u svim zelenim dijelovima biljke.
Novi!!: Bojilo i Klorofil · Vidi više »
Klorovodična kiselina
Klorovodična kiselina (solna kiselina) (HCl) je vodena otopina plina klorovodika.
Novi!!: Bojilo i Klorovodična kiselina · Vidi više »
Koža (materijal)
Koža Koža je materijal koji se dobiva štavljenjem sirove životinjske kože.
Novi!!: Bojilo i Koža (materijal) · Vidi više »
Kobalt
Kobalt je čeličnosive boje, vrlo tvrd, žilav, feromagnetičan i otrovan metal.
Novi!!: Bojilo i Kobalt · Vidi više »
Koncentracija
U kemiji, „koncentracija“ je definirana kao udio otopljene tvari podijeljen s volumenom otopine.
Novi!!: Bojilo i Koncentracija · Vidi više »
Kondenzacija
bocom. adijabatske promjene temperature zraka. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. cvijeću. Konvektivni oblaci (kao kumulonimbus na slici) nastaju kada se okomitim strujanjem podiže topliji vlažni zrak u više i hladnije dijelove atmosfere gdje se vodena para kondenzira. vodu, metanol, benzen i aceton. Kondenzacija (kasnolat. condensatio: zgušnjavanje; zbijanje) u fizici predstavlja prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće agregatno stanje, pojava suprotna isparavanju.
Novi!!: Bojilo i Kondenzacija · Vidi više »
Konjugacija
Konjugacija (lat. coniugatio: vezanje, povezivanje) može značiti.
Novi!!: Bojilo i Konjugacija · Vidi više »
Konjugacija (kemija)
Cinamaldehid je prirodni spoj koji ima konjugirani sustav. Izgled cinamaldehida. Penta-1,3-dien je molekula s konjugiranim sustavom. Diazometanov konjugirani π-sustav. organskih molekula. valnim duljinama. Konjugirani lanci s dušikovim i kisikovim atomima. Konjugacija, u kemiji i biokemiji, je povezivanje velikih molekula, na primjer jednostavnih bjelančevina (proteina), s većim ili manjim molekulama drugih kemijskih spojeva (fosfoproteini, lipoproteini, metaloproteini).
Novi!!: Bojilo i Konjugacija (kemija) · Vidi više »
Korijen (biljke)
Korijen je jedan od triju osnovnih organa kopnenih biljaka.
Novi!!: Bojilo i Korijen (biljke) · Vidi više »
Kovalentna veza
*Kovalentna veza je jedna vrsta kemijske veze pri kojoj svaki atom daje po jedan elektron koji čine zajednički elektronski par koji pripada objema jezgrama i time povezuje atome.
Novi!!: Bojilo i Kovalentna veza · Vidi više »
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Novi!!: Bojilo i Kovine · Vidi više »
Kozmetika
Polica parfema Kozmetika je pojam koji se odnosi na substance čiji je cilj povećati ili zaštititi izgled ili miris ljudskog tijela.
Novi!!: Bojilo i Kozmetika · Vidi više »
Kreta
Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.
Novi!!: Bojilo i Kreta · Vidi više »
Kristal
kristalnu rešetku. Kristal kvarca. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Kristal (lat. crystallus od grč. ϰρύσταλλος: led, ledac, kremen prozirac) je fizikalno tijelo u čvrstom agregatnom stanju koje je građeno od pravilno trodimenzijski periodički raspoređenih atoma, iona ili molekula, to jest ima kristalnu strukturu.
Novi!!: Bojilo i Kristal · Vidi više »
Krom
Krom (Cr) je otkrio 1791.
Novi!!: Bojilo i Krom · Vidi više »
Kromofor
pmc.
Novi!!: Bojilo i Kromofor · Vidi više »
Krzno
Dabar Krzno je pokrov od dlaka na koži sisavaca.
Novi!!: Bojilo i Krzno · Vidi više »
Kuhinjska sol
Kristali kuhinjske soli Kuhinjska sol je namirnica koja se uglavnom sastoji od natrijevog klorida.
Novi!!: Bojilo i Kuhinjska sol · Vidi više »
Kukci
kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.
Novi!!: Bojilo i Kukci · Vidi više »
Kurkumin
Kurkumin je prirodno bojilo, C21H20O6 (C.I. 75300), kristalizira iz metanola u plavim rombima s plavim refleksom (talište 178 °C) i jarkocrvenim iglicama (talište 183 °C).
Novi!!: Bojilo i Kurkumin · Vidi više »
Lak
drvo, jer je često poželjno da se sačuva njegov lijepi izgled. Dinastije Ming (16. stoljeće). vodom i terpentinom, spreman za upotrebu. Metropolitan muzej umjetnosti. Lak (njem. Lack lak, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. je otopina ili disperzija veziva, a može sadržavati i niz različitih dodataka. Nakon sušenja ostaje na podlozi kao ravnomjeran (kompaktan) prozirni (transparentan) film. Upotrebljava se pretežno za drvo, jer je često poželjno da se sačuva njegov lijepi izgled. U težim uvjetima korištenja dolazi do izražaja i zaštitna uloga lakova (parketi, kuhinjski namještaj, drvene površine na brodovima i slično). Za mineralne podloge lakovi se primjenjuju pri zaštiti fasadne opeke, crijepa, betona i kamena. Za metalne površine upotrebljavaju se ili izravno (na primjer aluminij, unutrašnje stijenki konzervi, žica) ili kao završni gornji sloj na pigmentiranom sustavu, s namjerom da se dobije punoća i sjaj (metalizirani auto lakovi) ili bolja zaštita (vinilni lak na vinilno-alkidnoj lak boji). Uz dodatak topljivih pigmenata dobiju se prozirni obojeni lakovi za namještaj, muzičke instrumente i slično.
Novi!!: Bojilo i Lak · Vidi više »
Lan
Lan (lat. Linum), biljni rod u porodici lanovki (Linaceae).
Novi!!: Bojilo i Lan · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Bojilo i Latinski jezik · Vidi više »
List
List List je vegetativni organ biljke koji obavlja asimilacijsku i transpiracijsku funkciju.
Novi!!: Bojilo i List · Vidi više »
Ljubičasta
Ljubičasta spada u sekundarne boje.
Novi!!: Bojilo i Ljubičasta · Vidi više »
Lužine
Lužine su u kemiji vodene otopine baza, čija je pH-vrijednost veća od 7, zbog viška hidroksidnih iona (OH-). U slučaju koncentrirane lužine, indikator fenolftalein ne mijenja boju (ostaje bezbojan), a u slučaju razrjeđene lužine mijenja boju u purpurnu.
Novi!!: Bojilo i Lužine · Vidi više »
Magnezij
Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.
Novi!!: Bojilo i Magnezij · Vidi više »
Maroko
Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.
Novi!!: Bojilo i Maroko · Vidi više »
Marrakech
Marrakech ili Marrākeš (čit. Marakeš; berberski: Murakuš, ar.: مراكش, Marakš, fr.: Marrakech) je grad u podnožju planina Atlas u jugozapadnom Maroku.
Novi!!: Bojilo i Marrakech · Vidi više »
Masti
Strukturni model trostrukog glicerida (triglicerida) Strukturna formula triglicerida Masti i masna ulja su organski spojevi s velikom ulogom u izgradnji živih bića.
Novi!!: Bojilo i Masti · Vidi više »
Materijal
kovačnici. Stijene i minerali. obalne sekvoje izrazito crvene boje. Australiji. svile. plastike. Tehnička keramika: klizni ležaj. Stakloplastika (kajak) je primjer kompozitnog materijala. Materijal je čvrsta tvar koja ima masu i zauzima prostor.
Novi!!: Bojilo i Materijal · Vidi više »
Mauvein
ljubičasti mauvein. Pismo Perkinova sina s uzorkom obojene svile s mauveinom. anilinskih boja (Tehničko sveučilište u Dresdenu). Profesor Charles Rees, odjeven u leptir mašnu obojenu s mauveinom. Mauvein, također poznat kao anilinska ljubičasta, bilo je jedno od prvih sintetičkih bojila (anilinske boje).
Novi!!: Bojilo i Mauvein · Vidi više »
Maziva
Motorno ulje. koljenastog vratila. Jednostavni radijalni klizni ležaj s rukavcem (unutra) i blazinicom (vanjski dio) kružnog oblika, nastaje samo jedna klizna površina sa svojim "uljnim klinom" koji osigurava hidrodinamičko podmazivanje. Kružni utor za podmazivanje u obliku broja 8. Maziva su kemijske tvari specifičnih fizikalnih i kemijskih svojstava koje se rabe za podmazivanje.
Novi!!: Bojilo i Maziva · Vidi više »
Metalokompleksna bojila
bakrenog ftalocijana, koji pokazuje snažnu boju svojstvenu za razne oblike ftalocijanina. Sudansko crvenilo (Sudan I). Barrettovog jednjaka. kiselina poplavi. Metalokompleksna bojila predstavljaju grupu kromnih i kobaltovih kompleksa (pretežno) ortooksiazo-bojila.
Novi!!: Bojilo i Metalokompleksna bojila · Vidi više »
Metan
Metanski klatrat ili “led koji gori” Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4.
Novi!!: Bojilo i Metan · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Bojilo i Metar · Vidi više »
Mezomerija
Klasičan je primjer mezomerije struktura molekule benzena. Mezomerija ili rezonancija (grč. mezo: sredina, srednji + merija; kasnolat. resonantia, od lat. resonare: razlijegati se) je predodžba o strukturi molekule koja se ne može jednoznačno opisati samo jednom uobičajenom (konvencionalnom) strukturnom kemijskom formulom, nego dvjema takvim formulama ili s više njih, koje pokazuju moguće, takozvane granične (kanoničke, mezomerne ili rezonantne) strukture.
Novi!!: Bojilo i Mezomerija · Vidi više »
Mikroorganizmi
Bakterije ''Escherichia coli'' pod mikroskopom. Mikroorganizmi ili mikrobi je skupni naziv za bakterije, arheje, gljive i protiste (praživotinje), vidljive pod mikroskopom.
Novi!!: Bojilo i Mikroorganizmi · Vidi više »
Mikroskop
Dijelovi mikroskopa jesu: (1) okular, (2) objektiv, (4) veliki vijak, (5) mali vijak, (6) stolić s otvorom, (7) povećalo i (8) cijev ili tubus. Optički mikroskop. Mikroskop (od grč. μικρός: malen, sitan + σκοπέω: promatram, gledam; arh. sitnozor) je instrument koji daje uvećane slike bliskih predmeta, koji se ne bi mogli promatrati golim okom.
Novi!!: Bojilo i Mikroskop · Vidi više »
Mjerni instrument
Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad. Kod udarca veće snage, lopta će prije stići do cilja Pješčani sat Mjerni instrument služi za neposredno mjerenje fizikalnih mjerenih veličina.
Novi!!: Bojilo i Mjerni instrument · Vidi više »
Močilo
drva. Plava boja močila. Močilo, lužilo ili bajc, u površinskoj obradi drva, je otopina ili suspenzija anilinskih, zemljanih ili sličnih boja u vodi, špiritu (alkoholu), terpentinskom ulju ili voštanim emulzijama, koja drvu daje određenu boju i pojačava izraženost teksture.
Novi!!: Bojilo i Močilo · Vidi više »
Mol (mjerna jedinica)
Mol je osnovna mjerna jedinica za množinu tvari (oznaka n).
Novi!!: Bojilo i Mol (mjerna jedinica) · Vidi više »
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Novi!!: Bojilo i Molekula · Vidi više »
Molibden
Molibden je srebrnobijeli metal, visokoga tališta, velike čvrstoće, tvrd, dobro toplinske i električne vodljivosti.
Novi!!: Bojilo i Molibden · Vidi više »
Mrežnica (oko)
Mrežnica snimljena kroz zjenicu Vanjske slojeve mrežnice ishranjuje žilnica, a unutarnje pak mrežnična arterija Shema toka vlakana vidnog živca u mrežnici Shema presjeka kroz mrežničnu kapilaru je unutarnja ovojnica oka.
Novi!!: Bojilo i Mrežnica (oko) · Vidi više »
Naftokinoni
Zelene školjke nezrelog ploda orahovog stabla (''Juglans regia L.'') sadrže juglone.Albert Gossauer: ''Struktur und Reaktivität der Biomoleküle'', Verlag Helvetica Chimica Acta, Zürich, 2006, S. 277, ISBN 978-3-906390-29-1. zgrušavanja krvi. Naftokinoni (nafta + kinon) su nezasićeni ciklički diketoni, C10H6O2, kinoni koji se odvode od naftalena.
Novi!!: Bojilo i Naftokinoni · Vidi više »
Naftol AS
Naftol AS ili naftol-AS bojila su netopljiva azo-bojila koja nastaju kopulacijom nekog topljivog diazonijevog spoja na jednu topljivu aktivnu komponentu direktno na vlaknu ili tkanini.
Novi!!: Bojilo i Naftol AS · Vidi više »
Naftoli
2-naftol. Sudansko crvenilo (Sudan I). Para crvenilo. Naftoli (nafta + ol) ili hidroksinaftaleni su organski spojevi koji se odvode od naftalena zamjenom jednog ili više vodikovih atoma hidroksilnom skupinom (OH).
Novi!!: Bojilo i Naftoli · Vidi više »
Najlon
Uvećane niti najlonskih čarapa. Najlon (eng. nylon) skupno je ime za obitelj umjetnih polimera - poliamida koje je prvi proizveo američki kemičar Wallace Carothers 28. veljače 1935. dok je radio za tvrtku Du Pont.
Novi!!: Bojilo i Najlon · Vidi više »
Nalič
Osušeni nalič zelene boje Pigmenti na prodaji (tržnica Goa, Indija). Boje i lakovi. Najpoznatiji je lateks kaučukovca od kojeg se proizvodi prirodni kaučuk. Dobiva se urezivanjem kore, a sastoji se od disperzije makromolekula poliizoprena u vodi. Lateksom se nazivaju i u vodi dispergirani polimerizati sintetskog kaučuka i nekih drugih polimera, na primjer poli(vinil-klorida) i poli(vinil-acetata). '''lateks''', http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID.
Novi!!: Bojilo i Nalič · Vidi više »
Natrij
Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.
Novi!!: Bojilo i Natrij · Vidi više »
Natrijev hidroksid
Natrijev hidroksid je bijel i higroskopan kristal koji u prisutnosti malih količina primjesa poprima sivu boju. Natrijev hidroksid je bijela neprozirna higroskopna kristalna kruta tvar, koji u prisutnosti malih količina primjesa poprima sivu boju.
Novi!!: Bojilo i Natrijev hidroksid · Vidi više »
Natrijev klorid
Kristalna struktura natrijevog klorida Struktura NaCl Kristal kuhinjske soli Natrijev klorid, (NaCl), je natrijeva sol klorovodične kiseline.
Novi!!: Bojilo i Natrijev klorid · Vidi više »
Natrijev sulfat
Natrijev sulfat dekahidrat (Na2SO4 x 10H2O, Glauberova sol, tenardit) bezbojan je kristal koji se u prirodi nalazi kao mineral glauberit (Na2Ca(SO4)2) i mirabilit (Na2SO4 x 10H2O, Glauberska sol).
Novi!!: Bojilo i Natrijev sulfat · Vidi više »
Nitro-spojevi
Kemijska struktura nitro-spojeva. Nitro-spojevi (razgovorno ponekad nitro) su organski spojevi koji sadrže nitro-skupinu, –NO2, vezanu izravno za ugljikov atom, na primjer nitrometan, H3C–NO2.
Novi!!: Bojilo i Nitro-spojevi · Vidi više »
Nitrozo-spojevi
Strukturna formula nitrozo-spojeva. Nitrozo-spojevi (prema lat. nitrosus: pun salitre) su organski spojevi koji sadrže nitrozo-skupinu, –NO, na primjer nitrozobenzen, C6H5–NO.
Novi!!: Bojilo i Nitrozo-spojevi · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Bojilo i Njemački jezik · Vidi više »
Octena kiselina
Prikaz octene kiseline Octena kiselina (etanska kiselina, etan kiselina, acetatna kiselina), je karboksilna kiselina, kemijske formule CH3COOH.
Novi!!: Bojilo i Octena kiselina · Vidi više »
Oksidacija
oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. željezne rude. izgaranje). Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Oksidacija i redukcija (prema franc. oxyde, prema grč. ὀξύς: oštar; kiseo; lat. reductio: vraćanje natrag) su kemijske reakcije pri kojima kemijska tvar što se oksidira otpušta elektrone, a tvar koja se reducira prima elektrone.
Novi!!: Bojilo i Oksidacija · Vidi više »
Organska kemija
Organska kemija je grana kemije koja proučava spojeve ugljika koji čine živi svijet. To je relativno nova znanost jer je počela rasti tek početkom 19. stoljeća. Ugljik je u organskim spojevima uvijek četverovalentan. Danas je poznato preko 20 milijuna različitih organskih spojeva. Glavni je razlog tomu sposobnost ugljika da se na različite načine veže u prstenaste i lančaste molekule.
Novi!!: Bojilo i Organska kemija · Vidi više »
Organska tvar
Organska tvar je vrsta tvari koja nastaje od ostataka organizama kao što su biljke, životinje i njihovih otpadnih tvari koje se mogu naći u okolišu.
Novi!!: Bojilo i Organska tvar · Vidi više »
Organski spoj
Metan, CH4, jedan od najjednostavnijih organskih spojeva. Struktura L-izoleucina Organski spoj je kemijski spoj, koji sadrže ugljik, a svi ostali spojevi pripadaju anorganskim spojevima.
Novi!!: Bojilo i Organski spoj · Vidi više »
Osjeti
Osjeti označavaju fiziološku percepciju okoliša osjetilnim organima.
Novi!!: Bojilo i Osjeti · Vidi više »
Otapalo
Otapalo je kapljevina koja može otapati različite tvari i stvarati otopine.
Novi!!: Bojilo i Otapalo · Vidi više »
Otopine
Otopina u širem smislu je homogena smjesa u kojoj se sastojci nalaze u molekularnom (prava otopina) ili koloidnom razdjeljenju (koloidna otopina) i koja može biti u sva tri agregatna stanja: plinska smjesa, smjesa kapljevina, čvrsta otopina (npr. srebra u zlatu, vodika u metalu paladiju).
Novi!!: Bojilo i Otopine · Vidi više »
Palermo
Palermo (sicilijanski: Palermu, grčki:, Panormos, latinski: Panormus, arapski: بَلَرْم, Balarm, fenički: זִיז, Ziz) je glavni grad talijanske istoimene pokrajine i autonomne regije Sicilije, osnovali su ga Feničani, a tijekom svoje duge i burne povijesti uvijek je bio središte političkog i kulturnog života otoka.
Novi!!: Bojilo i Palermo · Vidi više »
Pamuk
pamuk spreman za berbu berba pamuka u Teksasu stroj za branje Pamuk je mekano vlakno koje raste oko sjemena biljke Gossypium, grma iz tropskih i suptropskih krajeva, uključujući Ameriku, Indiju i Afriku.
Novi!!: Bojilo i Pamuk · Vidi više »
Papir
List papira. papirus (lat. ''Cyperus papyrus''). µm. drevnoj Kini. biljaka. Tiskarski stroj iz 1811. Visoka ili obična smreka (lat. ''Picea abies''). Bukova šuma. biljaka. drvenjače. celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi. Lan (lat. ''Linum usitatissimum''). Juta. Konoplja. bagase. staklenih vlakana. suspenzija koja je upravo sakupljena s ravnog dugog sita. Sljedeći korak je pritiskanje i sušenje. proizvodnju papira (1947.). papirnog stroja sa sušnim valjcima iz 1950. Završni dio papirnog stroja gdje se suši cigaretni papir. proizvodnju papira. Različite vrste kartona. novina. Razni proizvodi od papira: knjiga, sanitarni papir, papirni ručnici, karton, kutija za jaja. Papir (njem. Papier od lat. papyrum, papyrus od grč. πάπυρος: papirus; srednjovj. lat. charta papyri, charta damascena, charta bombycina i drugo) je plošni proizvod dobiven iz vodene suspenzije biljnih vlakana na stroju s finim sitom, koje omogućuje njihovo prepletanje i oblikovanje u vrlo tanak list.
Novi!!: Bojilo i Papir · Vidi više »
Pastel
Pastelne boje Pastel je bijela kreda pomiješana s bojom u prahu.
Novi!!: Bojilo i Pastel · Vidi više »
Perje
Perje Perje je jako diferencirani oblik gornje kože koji je specifično razvio razred ptica.
Novi!!: Bojilo i Perje · Vidi više »
PH
pH (lat. potentia hydrogenii: snaga vodika) ili pH-vrijednost je broj koji služi kao mjera kiselosti (aciditeta), odnosno lužnatosti (alkaliteta) vodenih otopina a koji se dobiva kao negativan dekadski logaritam množinske koncentracije (točnije: aktiviteta) vodikovih iona u otopini: Pri 25 °C vrijednost pH neke otopine može biti između 0 i 14.
Novi!!: Bojilo i PH · Vidi više »
PH indikatori
pH indikatori su kemijski spojevi koji su dodani u malim količinama služe za vizualno određivanje pH vrijednosti.
Novi!!: Bojilo i PH indikatori · Vidi više »
Pigment
Klorofil daje listovima zelenu boju. Prirodni pigment ultramarin u obliku praha. Sintetski organski pigment ultramarin. Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. Željezov(III) oksid ili željezno crvenilo, čisti prah (hrđa). Elizabeta I. je znala koristiti olovno bjelilo da bi dobila blijedi ten. valnih duljina (boja) upadaju u pigment. Ovaj pigment upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju pigmenta. bojama i lakovima. Osušeni nalič zelene boje. ratnom brodu Vasa, a olovno bjelilo je na najdonjoj polici, drugi s lijeva. Pigmenti na prodaji (tržnica Goa, Indija). Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden u prah usitnjenog minerala cinabarita. Titanijev žuti pigment. Pariško plava ili prusko plava (berlinsko modrilo). nm. Kromov žuti pigment ili kromova žuta. Organski pigment alizarin. anilinskih boja (Tehničko sveučilište u Dresdenu). Ftalocijaninski zeleni pigment. lišajeva (ovdje ''Caloplaca thallincola'') nastaje zbog prisutnosti antrakinona. Perinonski narančasti pigment. Usporedba između aluminijskog pigmenta sa svojstvom isplivavanja (lijevo) i aluminijskog pigmenta s neisplivavajućim česticama (desno). Sedefasti lak za nokte. Manganski ljubičasti pigment je ustvari amonij-manganov(III) pirofosfat. olovnog bjelila. cinkovog žutila, sastavljani 1942. Cinkov fosfat. ultraljubičastim zračenjem. vodu služi i za dobivanje ljepšeg izgleda. Kobaltni ljubičasti pigment je ustvari kobalt(II) fosfat. Kobaltna plava, kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo je ustvari kobalt(II) oksid. Kadmijev žuti pigment ili kadmijevo žutilo je ustvari kadmijev sulfid CdS. Kadmijev crveni pigment ili kadmijevo crvenilo je ustvari kadmijev sulfid CdS s dodacima selenija. Umbra je pigment koji sadrži od 45 do 70% Fe2O3 i sa znatnim udjelom manganovog dioksida (od 5 do 20%). žarenja dobije crvenosmeđu boju. Kromoksidna zelena kao pigment. Raspršenje svjetlosti je veće za bijele pigmente što je veći indeks loma svjetlosti. Temeljna boja. Cinkov oksid kao bijeli pigment. gume (više od 90% količina). cm. Željezno crnilo. Pigment (lat. pigmentum: boja) je tvar različita kemijska sastava koja je nositelj boje u živih organizama.
Novi!!: Bojilo i Pigment · Vidi više »
Pikrinska kiselina
Strukturna formula Pikrinske kiseline Pikrinska kiselina (grč. riječi πικρος, gorak, Fenoltrinitrat, 2, 4, 6-trinitrofenol, melinit, TNP, HOC6H2(NO2)3), poput limuna je žut kristalni prah, slabo topljiv u vodi.
Novi!!: Bojilo i Pikrinska kiselina · Vidi više »
Pirazin
Pirazin je heterociklički aromatski organski spoj kemijske formule C4H4N2.
Novi!!: Bojilo i Pirazin · Vidi više »
Pirotehnika
Pirotehnika (lat. pyrotechnica, grč. πῦρ, vatra + τεχνικός, vješt) je stvaranje i iskorištavanje posebnih učinaka i proizvoda koji nastaju pri egzotermnim reakcijama među sastojcima pirotehničke smjese.
Novi!!: Bojilo i Pirotehnika · Vidi više »
Planckova konstanta
Planckova konstanta jedna je od osnovnih fizikalnih konstanti, koja se ne pojavljuje u okviru klasične fizike, ali se kao veličina često pojavljuje u kvantnoj mehanici.
Novi!!: Bojilo i Planckova konstanta · Vidi više »
Plastika
Kućanski predmeti izrađeni iz plastike Plastika je naziv za različite umjetne ili poluumjetne polimerske materijale.
Novi!!: Bojilo i Plastika · Vidi više »
Poliamidi
karboksilne kiseline. R predstavlja ostatak spoja koji se koristi za sintezu. četkice za zube. Kaciga od kevlara. Oprema za osobnu opremu i spašavanje (preživljavanje) od nomexa. Poliamidi (PA) su kristalasti, uglavnom plastomerni materijali kojima ponavljane jedinice sadrže alifatske ili aromatske segmente povezane amidnim vezama (–CO–NH–).
Novi!!: Bojilo i Poliamidi · Vidi više »
Poliester
esterske skupine. elektronskim mikroskopom. košulju. tkanine. Struktura idealizirane alkidne smole dobivene iz glicerola i ftalnog anhidrida. Poliester je polimerni materijal koji u makromolekularnim temeljnim odrescima (segmentima) sadrži esterske skupine (–CO–O–).
Novi!!: Bojilo i Poliester · Vidi više »
Polimer
pmid.
Novi!!: Bojilo i Polimer · Vidi više »
Popis E brojeva
Popis E brojeva (Popis je nepotpun).
Novi!!: Bojilo i Popis E brojeva · Vidi više »
Prah
Prah je masa vrlo sitnih čestica sipke krutine.
Novi!!: Bojilo i Prah · Vidi više »
Prehrambeni aditivi
Prehrambeni aditivi su međunarodnim pravilima utvrđene tvari koje se dodaju hrani pri tehnološkoj proizvodnji kako bi konačan proizvod mogao duže sačuvati osnovna svojstva okusa, mirisa i konzistencije.
Novi!!: Bojilo i Prehrambeni aditivi · Vidi više »
Primulin
Primulin je bojilo koja sadrži benzotiazolski prstenasti sustav.
Novi!!: Bojilo i Primulin · Vidi više »
Puževi
Puževi (lat. Gastropoda) su jedan od osam razreda u koljenu mekušaca.
Novi!!: Bojilo i Puževi · Vidi više »
Purpur
boje. Purpur (lat. purpura od grč. πορφύρα) je na svjetlu stalna tamna boja koja se u starom vijeku dobivala iz morskih puževa (školjki) bagarka ili bodljikavog volaka (lat. Murex brandaris) i Murex trunculus.
Novi!!: Bojilo i Purpur · Vidi više »
Radijacija
Međunarodni znak radioaktivnosti.
Novi!!: Bojilo i Radijacija · Vidi više »
Reagens
Reagens je tvar ili otopina koja u kemijskoj reakciji služi za dokazivanje, mjerenje ili ispitivanje neke druge tvari.
Novi!!: Bojilo i Reagens · Vidi više »
Reaktivna bojila
C.I. Reaktivna crna 5. C.I. Reaktivna plava 19. C.I. Reaktivna narančasta 107. C.I. Reaktivna crvena 239. C.I. Reaktivna plava 235. Reaktivna bojila koriste kromofor povezan s nekom reaktivnom kemijskom skupinom koja se kovalentno veže na vlakno.
Novi!!: Bojilo i Reaktivna bojila · Vidi više »
Refleksija
ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refleksija (kasnolat. reflexio: odbijanje) ili refleksija valova (odbijanje valova), u fizici, je odbijanje ravnih valova na graničnoj površini dvaju sredstava (medija).
Novi!!: Bojilo i Refleksija · Vidi više »
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Novi!!: Bojilo i Ribe · Vidi više »
Rodamin
Kemijska struktura jezgre rodamina. Rodamin u vodi. Rodamin je skupina srodnih bojila, spada u triarilmetanska bojila.
Novi!!: Bojilo i Rodamin · Vidi više »
Rotacijska spektroskopija
ugljikova dioksida CO2. Razine energije i položaji spektralnih linija izračunati u aproksimaciji krutog rotora (rotator). kvantnim brojevima ''J'', konačnog i početnog stanja, a uvelike je podijeljen djelovanjem spajanja nuklearnog četveropola s jezgrom 127I (jod-127). infracrvenom području. infracrvenom području. Dijagram energetskih razina koji opisuju neke prijelaze koji su uključeni u infracrveni rotacijskotitrajni spektar linearne molekule: R grana (''l'.
Novi!!: Bojilo i Rotacijska spektroskopija · Vidi više »
Ruž za usne
Ruž za usne Ruž za usne je kozmetički proizvod koji se nanosi na usne.
Novi!!: Bojilo i Ruž za usne · Vidi više »
Safranin
Safranin je biološko bojilo koja se koristi u histologiji i citologiji.
Novi!!: Bojilo i Safranin · Vidi više »
Sapun
sapun Sapun je anionski tenzid koji se rabi za pranje i čišćenje (najčešće ruku).
Novi!!: Bojilo i Sapun · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Bojilo i Sicilija · Vidi više »
Sila
Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.
Novi!!: Bojilo i Sila · Vidi više »
Sintetika
Najlonsko vlakno uvećano 40 puta. Kaciga od kevlara. Poliesterska tkanina. vlakana. Sintetika (njem. Synthetik, engl. synthetics, prema grč. συνϑɛτιϰός: prikladan za sastavljanje) je skupni naziv za umjetna vlakna načinjena od sintetskih polimera i za tekstilije koje se od njih izrađuju (pređa, tkanine, pletiva, čipke, netkani tekstil, podne i zidne obloge).
Novi!!: Bojilo i Sintetika · Vidi više »
Sirovine
Sirovine su prirodni neobrađeni resursi nakon dobivanja iz prirodnih izvora.
Novi!!: Bojilo i Sirovine · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Bojilo i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Solana
Solana u Il de Reu, Francuska Solana u Stonu. Solana je pogon za industrijsko dobivanje morske soli prirodnim procesom.
Novi!!: Bojilo i Solana · Vidi više »
Soli
Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.
Novi!!: Bojilo i Soli · Vidi više »
Spektar (fizika)
elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.
Novi!!: Bojilo i Spektar (fizika) · Vidi više »
Stanična jezgra
Stanična jezgra nosi staničnu genetsku uputu koja određuje razvoj organizma.
Novi!!: Bojilo i Stanična jezgra · Vidi više »
Stanica
Stanica je osnovna strukturna i funkcionalna jedinica svih poznatih organizama.
Novi!!: Bojilo i Stanica · Vidi više »
Stilben
Stilben (prema grč. στίλβειν: sjati, zasjati) ili difeniletilen, C6H5CH.
Novi!!: Bojilo i Stilben · Vidi više »
Sulfid
Cinabarit ili rumenica, HgS. Antimonit. Galenit ili olovni sjajnik. La Rioja, Španjolska (veličina: 95 x 78 mm, 512 grama; glavni kristal: 31 mm na rubu). Sulfid (prema lat. sulphur: sumpor) je sol ili ester sumporovodika (H2S), dvočlani (binarni) kemijski spoj sumpora s metalima, metaloidima ili organskim skupinama (R).
Novi!!: Bojilo i Sulfid · Vidi više »
Sulfonska kiselina
Sulfonske kiseline (prema lat. sulphur: sumpor), su alifatski ili aromatski organski spojevi koji sadrže sulfo-skupinu –SO3H vezanu za ugljikov atom neke ugljikovodične skupine, kao npr.
Novi!!: Bojilo i Sulfonska kiselina · Vidi više »
Sumpor
Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.
Novi!!: Bojilo i Sumpor · Vidi više »
Sumporna bojila
3-527-30426-6 Sumporna bojila su dvokomponentna bojila za bojanje pamuka u tamne boje.
Novi!!: Bojilo i Sumporna bojila · Vidi više »
Sumporna kiselina
Sumporna kiselina Sumporna kiselina ili sulfatna kiselina (H2SO4, po IUPACu - dihidrogensulfat) bezbojna je uljasta tekućina i jedan od najvažnijih proizvoda kemijske industrije.
Novi!!: Bojilo i Sumporna kiselina · Vidi više »
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Novi!!: Bojilo i Sunčeva svjetlost · Vidi više »
Supstitucija (kemija)
Supstitucija je u organskoj kemiji reakcija kod koje se atom ili dio molekule zamjenjuje nekim drugim atomom ili skupinom atoma.
Novi!!: Bojilo i Supstitucija (kemija) · Vidi više »
Suspenzija (kemija)
Koloidna suspenzija brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao Tyndallov učinak. U kemiji, suspenzija je heterogeni fluid koji sadrži čvrste čestice koje su prevelike za sedimentaciju. Obično moraju biti veće od 1 mikrometra.
Novi!!: Bojilo i Suspenzija (kemija) · Vidi više »
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Novi!!: Bojilo i Sveučilište · Vidi više »
Svila
12. st) Svila je fino tekstilno vlakno koje se dobiva od kukuljice dudovog svilca ili, kako se ponekad naziva, svilene bube.
Novi!!: Bojilo i Svila · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Bojilo i Svjetlost · Vidi više »
Tapete
Primjer korištenja obrubljenih tapeta. Tapete (njem. Tapette od tal. tappeto od srednjovj. lat. tapetum od grč. τάπης, genitiv τάπητος: prostirač, pokrivač) su presvlake za obljepljivanje različitih površina, najčešće unutarnjih zidova i namještaja.
Novi!!: Bojilo i Tapete · Vidi više »
Tehnika
Tehnika (grč., umijeće, vještina) skup je svih oruđa i znanja proizvodnje koja su se historijski razvijala i koja čovjeku omogućuju djelovanje na prirodu u svrhu prilagodbe prirodnih resursa svojim potrebama.
Novi!!: Bojilo i Tehnika · Vidi više »
Tehnologija drevne Kine
Kineski abak ili računaljka. drevne Kine (2. stoljeće pr. Kr.). Najstarija sačuvana knjiga tiskana pomoću čitavih stranica izrezbarenih na drvenim blokovima ''Dharani sutra'' (između 650. i 670.). Knjiga ''Diamond Sutra'' iz 868. konoplje koji se koristio za umatanje, otprilike 100. pr. Kr. Prvi papirnati novac iz 10. stoljeća (''Jiao zi''). dinastije Yuan (1271. – 1368.). dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Magnetni kamen ili prirodno magnetizirani magnetit koji se koristio kod prvih kineskih kompasa. Zapredak (kukuljica) dudova svilca ''(Bombyx mori)''. Kineski porculan iz 10. stoljeća. dinastije Han. dinastije Han. dinastije Han. dinastije Han (219 pr. Kr. - 210 pr. Kr.). sata iz 1088. (''Kozmički stroj''). Kineski zid kod Juyongguana. Tehnologija drevne Kine započinje s razvojem njihove civilizacije, a prvi razvoj civilizacije se opaža duž rijeke Huang He (Žuta rijeka).
Novi!!: Bojilo i Tehnologija drevne Kine · Vidi više »
Tehnologija drevnih civilizacija
navodnjavanja. Venere u razdoblju od oko 21 godine. Semiramidinih visećih vrtova; u pozadini se vidi Babilonska kula. kormila na staroegipatskom riječnom brodu (između 1422–1411 pr.Kr.) Civilizacije Doline Inda (3000–1500 pr.Kr.). drevne Kine (2. stoljeće pr. Kr.). stare Grčke. osovinom na svijetu i star je oko 5150 godina. Prikaz rala iz drevnog Egipta (oko 1200 pr.Kr.). piva iz drevnog Egipta. Rumunjskoj. kovanja, a konačni proizvod je bio kovano željezo. šljake koja se kasnije uklanjala kovanjem. Zigurat Dur Untaš, 13. stoljeće pr. Kr. Piramide u Gizi. Kineski zid. Kraljevskom cestom. Kotač iz drevne Mezopotamije star oko 4000 godina. Rekonstrukcija Keopsovog broda. Ramses II na bojnim kolima u bitci kod Kadeša. Mikene u Grčkoj, 14. st. pr. Kr. Tehnologija drevnih civilizacija se odnosi na urbanu revolucija, koja označava kraj kamenoga doba i početak brončanoga doba, kraj prapovijesti i početak povijesti, koja je započela prije otprilike 6000 godina na Bliskom istoku i u konačnici je dovela do prvih civilizacija, sa svim društvenim i povijesnim posljedicama koje ih prate: visoka gustoća stanovništva (veće populacije), gradovi, razvoj složenih i raslojenih društava (specijalizacija struka i oštrija podjela rada), centralizirana politička i gospodarska vlast (nastanak i organiziranje regionalnih država), institucije prisile (vojska, prikupljanja poreza, policija), vjerske institucije i klasa svećenika, monumentalna arhitektura (palače, hramovi, spomenici), širenje trgovine, novac, standardizirani utezi i mjere, kontrola nad mineralnim izvorima, nastanak pisma, matematike i astronomije.
Novi!!: Bojilo i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »
Tekstil
Antički egipatski tekstil Jednostavni tekstil pod povećalom Tekstil je materijal ili proizvod dobiven od vlakana koja čine predivo ili pletivo.
Novi!!: Bojilo i Tekstil · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Bojilo i Temperatura · Vidi više »
Teorija
Teorija (grč. ϑεωρíα, razmatranje, spoznavanje) u filozofiji, predstavlja apstraktno, uopćeno znanje o nekom problemu koje je rezultat traganja za istinom.
Novi!!: Bojilo i Teorija · Vidi više »
Tinta
Tinta i pisaće pero. Tinte u boji. šiški. Obje se otopine miješaju neposredno prije upotrebe za proizvodnju tinte (u sredini). lat. ''Diplolepis quercus-folii''). Tinta (tal. tinta ili njem. Tinte od srednjovj. lat. tincta, od lat. tingere: močiti, bojiti) je obojena tekućina koja je u prošlosti služila za pisanje perom, poslije nalivperom, a danas kemijskom olovkom i takozvanim flomasterom, te za ispis na pisačima vezanima uz elektronička računala.
Novi!!: Bojilo i Tinta · Vidi više »
Tioli
Tioli (grč.: sumpor + alkohol; tioalkoholi) su organski spojevi, sumporni analogni alkoholi s općom formulom R-SH (R.
Novi!!: Bojilo i Tioli · Vidi više »
Tisak
* Tisak (tvrtka).
Novi!!: Bojilo i Tisak · Vidi više »
Tkanina
Razne tkanine Tkanina je tekstilni proizvod proizveden tkanjem.
Novi!!: Bojilo i Tkanina · Vidi više »
Topljivost
Topljivost je svojstvo tvari da s drugom tvari tvori homogenu smjesu.
Novi!!: Bojilo i Topljivost · Vidi više »
Trifenilmetan
Trifenilmetan je ugljikovodik s kemijskom formulom (C6H5)3CH.
Novi!!: Bojilo i Trifenilmetan · Vidi više »
Trijeslovina
Tanin. željezno-galne tinte. Trijeslovina, treslovina odnosno tanin (fra. tannin: treslovina) je prirodni organski spoj.
Novi!!: Bojilo i Trijeslovina · Vidi više »
Tvar
Tvar (eng. substance, fra- matière, matière baryonique), Struna, Hrvatsko strukovno nazivlje.
Novi!!: Bojilo i Tvar · Vidi više »
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Novi!!: Bojilo i Ugljik · Vidi više »
Ugljikohidrati
glikozidnom vezom. Ima formulu C12H22O11. Ugljikohidrati su velike biološke molekule ili makromolekule sastavljene od ugljikovih (C), vodikovih (H) i kisikovih (O) atoma, obično s omjerom atoma vodika i kisika od 2: 1 (kao u vodi), odnosno empirijske formule Cm(H2O)n (pri čemu m može biti različit od n).
Novi!!: Bojilo i Ugljikohidrati · Vidi više »
Ugljikovodici
Metan - predstavnik alkana Eten - predstavnik alkena Etin - predstavnik alkina Benzen - predstavnik arena Ugljikovodici su najjednostavniji organski kemijski spojevi koji u svojim molekulama sadrže samo atome ugljika i atome vodika.
Novi!!: Bojilo i Ugljikovodici · Vidi više »
Ulja
Maslinovo ulje Motorno ulje Ulja su skupina neutralnih, nepolarnih i lipofilnih tekućina koje se ne miješaju s vodom.
Novi!!: Bojilo i Ulja · Vidi više »
Ultraljubičasto zračenje
energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.
Novi!!: Bojilo i Ultraljubičasto zračenje · Vidi više »
Valencija (kemija)
Kod metana (CH4), vodik je jednovalentan a ugljik četverovalentan. Valencija (kasnolat. valentia – snaga, sposobnost), u kemiji, je svojstvo atoma pojedinog kemijskog elementa da se spaja s određenim brojem atoma nekoga drugog elementa u kemijski spoj ili formulsku jedinku.
Novi!!: Bojilo i Valencija (kemija) · Vidi više »
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Novi!!: Bojilo i Valna duljina · Vidi više »
Vanadij
Vanadij je čeličnosiv, vrlo tvrd metal otporan na koroziju.
Novi!!: Bojilo i Vanadij · Vidi više »
Vezivo
Cement je vezivo kod betona. smole. Firnis na drvenim stepenicama. ulje na platnu, 97 x 116 cm, Mauritshuis, Den Haag. vodom i terpentinom, spreman za upotrebu. Crvena akrilna boja. polisaharida. faraona. Alkidni nalič za drvo i metal.l Vezivo je tvar koja povezuje čestice neke smjese u čvrstu cjelinu.
Novi!!: Bojilo i Vezivo · Vidi više »
Vibracijska spektroskopija
Apsorpcijski spektar klorovodika. Molekularne vibracije kod klorovodika HCl. vode: ''μ''.
Novi!!: Bojilo i Vibracijska spektroskopija · Vidi više »
Vlakno
Snop optičkih vlakana Vlakno je u razmjeru s dužinom, tanke i fleksibilne strukture.
Novi!!: Bojilo i Vlakno · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Bojilo i Voda · Vidi više »
Volfram
Dobiva se iz rude volframita (volframat željeza i mangana), u obliku sivog praha, koji se grijanjem pod tlakom na temperaturi ispod tališta može pretvoriti u kompaktni rastezljivi metal.
Novi!!: Bojilo i Volfram · Vidi više »
Vosak
Svijeća od voska Vosak je kemijska tvar koja se određuje po mehaničkim i fizičkim svojstvima.
Novi!!: Bojilo i Vosak · Vidi više »
Vrelište
Voda vrije ili ključa. Vrelište je temperatura na kojoj istodobno u cijelom obujmu (volumenu) tvar prelazi iz tekućega u plinovito agregatno stanje, to jest najviša temperatura na koju se pri određenom tlaku može zagrijati tekućina.
Novi!!: Bojilo i Vrelište · Vidi više »
Vrenje
Vrenje ili fermentacija je proces alkoholnog vrenja.
Novi!!: Bojilo i Vrenje · Vidi više »
Vuna
14. stoljeću Nazivom vuna se opisuju mekane dlake krzna pojedinih sisavaca (za razliku od pokrovnih dlaka), posebno ovaca (ovčja vuna).
Novi!!: Bojilo i Vuna · Vidi više »
William Henry Perkin
ljubičasti mauvein. William Henry Perkin (London, 12. ožujka 1838. – London, 14. srpnja 1907.), britanski kemičar.
Novi!!: Bojilo i William Henry Perkin · Vidi više »
Zlato
zlato.
Novi!!: Bojilo i Zlato · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Bojilo i Zrak · Vidi više »
