Brže od pregledniku!
41 odnosi: Aluminij, Argentit, Željezo, Buzet, Drniš, Elektroliza, Ervenik, Gračac, Hematit, Hrvatska, Kamen, Kemijska industrija, Kovine, Krš, Kvarc, Limonit, Mazin, Minerali, Mineralne sirovine, Mineralogija, Minjera, Mirna, Obrovac, Pierre Berthier, Pirit, Provansa, Pukotina (geologija), Ruda, Rudna ležišta, Rudnik, Rudopolje, Rutil, Silicij, Silicijev dioksid, Sovinjak, Titanij, Ugljen, Velebit, Voda, 1821., 1847..
Aluminij
Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.
Novi!!: Boksit i Aluminij · Vidi više »
Argentit
Argentit (lat. argentum srebro) je mineral s kemijskom formulom Ag2S, i jedna je od najbogatijih ruda srebra s postotkom srebra od 81,7 %.
Novi!!: Boksit i Argentit · Vidi više »
Željezo
meteorskog podrijetla), izmjera: 49 x 29 x 15 milimetara. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (čelik) prikazuje razne alotropije željeza i čelika. zavarljivosti. Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.
Novi!!: Boksit i Željezo · Vidi više »
Buzet
Buzet, panorama Buzet (tal. Pinguente, stariji hrv. čak. BlzetZvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109.) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji, smješten u dolini rijeke Mirne, na području koje se po njemu naziva Buzeština.
Novi!!: Boksit i Buzet · Vidi više »
Drniš
Drniš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Boksit i Drniš · Vidi više »
Elektroliza
električne struje. istosmjerne struje. vode. bakrenog sulfata (bakrenje). Elektroliza je elektrokemijska reakcija razlaganja ili razgradnje elektrolita djelovanjem električne struje.
Novi!!: Boksit i Elektroliza · Vidi više »
Ervenik
Ervenik je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Boksit i Ervenik · Vidi više »
Gračac
Gračac je općina u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Boksit i Gračac · Vidi više »
Hematit
Hematit, željezov oksidni mineral, kemijska formula α-Fe2O3, najstabilniji je i najrasprostranjeniji od svih željezovih oksida.
Novi!!: Boksit i Hematit · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Boksit i Hrvatska · Vidi više »
Kamen
Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.
Novi!!: Boksit i Kamen · Vidi više »
Kemijska industrija
Rijeke - primjer kemijske industrije. Kemijska industrija grana je industrije, koja kemijskim putem prerađuje biljne, životinjske i mineralne sirovine, kao i razne otpatke.
Novi!!: Boksit i Kemijska industrija · Vidi više »
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Novi!!: Boksit i Kovine · Vidi više »
Krš
Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).
Novi!!: Boksit i Krš · Vidi više »
Kvarc
Kremen (njem. Quartz; ili kvarc) je polimorfna modifikacija (kristalni oblik) silicijeva dioksida (SiO2) i jedan je od najrasprostranjenijih minerala u prirodi.
Novi!!: Boksit i Kvarc · Vidi više »
Limonit
Limonit (prema grč. λεıμών: vlažna, travnata površina, jer limonit nerijetko leži na površini zemlje) je raširena željezna ruda, sastoji se u prvom redu od minerala getita (α-FeOOH), zatim hidrοhematita (Fe2O3 · xH2O) i lepidokrokita (γ-FeOOH).
Novi!!: Boksit i Limonit · Vidi više »
Mazin
Mazin je selo u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Boksit i Mazin · Vidi više »
Minerali
Minerali Mineral je produkt prirodnih procesa koji se odlikuje određenim, no ne nužno i fiksnim kemijskim sastavom, stabilnošću u određenim fizikalnim uvjetima te pravilnom unutrašnjom strukturom.
Novi!!: Boksit i Minerali · Vidi više »
Mineralne sirovine
Ruda srebra Zlatna ruda Željezna ruda Ruda bakra Sve mineralne sirovine koje se pojavljuju u Zemljinoj kori mogu se grupirati u 3 glavne grupe.
Novi!!: Boksit i Mineralne sirovine · Vidi više »
Mineralogija
Mineralogija je jedna od znanosti o Zemlji koja se bavi proučavanjem minerala, njihovog kemijskog sastava, kristalne strukture i fizičkih svojstava.
Novi!!: Boksit i Mineralogija · Vidi više »
Minjera
Rudnik Minjera nalazi se u dolini rijeke Mirne pod Sovinjakom u Istri.
Novi!!: Boksit i Minjera · Vidi više »
Mirna
Rijeka Mirna (tal. Fiume Quieto, lat. Ningus Flumen) je rijeka u Hrvatskoj, najduža rijeka u županiji Istarskoj dužine 53 km.
Novi!!: Boksit i Mirna · Vidi više »
Obrovac
Zrmanje u središtu mjesta. Kurjakovića na brdu iznad grada. Obrovac je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Boksit i Obrovac · Vidi više »
Pierre Berthier
Pierre Berthier Pierre Berthier (Nemours, 3. srpnja 1782. — Pariz, 24. kolovoza 1861.), bio je francuski geolog i mineralog.
Novi!!: Boksit i Pierre Berthier · Vidi više »
Pirit
Pirit Pirit je mineral sumpora kemijske formule FeS2.
Novi!!: Boksit i Pirit · Vidi više »
Provansa
Regija Provence-Alpes-Côte d'Azur Moustiers-Sainte-Marie u gornjoj provansi Calanque de Sugiton, Marseille Provansa (fr. Provence), pokrajina je u jugoistočnoj Francuskoj koja leži na Sredozemnom moru i graniči s Italijom.
Novi!!: Boksit i Provansa · Vidi više »
Pukotina (geologija)
Sustavi vlačnih pukotina zapunjenih kalcitom, Vardarska zona, zapadna Srbija Vardarske zone, zapadna Srbija Pukotina je mehanički diskontinuitet stijenske mase, planarna deformacijska struktura u stijeni, koja nastaje kao rezultat loma.
Novi!!: Boksit i Pukotina (geologija) · Vidi više »
Ruda
* Mineralne sirovine, sirovina koja se dobiva iz rudnika.
Novi!!: Boksit i Ruda · Vidi više »
Rudna ležišta
Znanost o rudnim ležištima je veoma kompleksna geološka disciplina, jer osim geoloških metoda koristi i različite tehnološke i ekonomske metode kako bi dovela do otkrivanja ležišta, odredila njegovu veličinu, oblik i koncentraciju korisnih komponenata.
Novi!!: Boksit i Rudna ležišta · Vidi više »
Rudnik
Ujedinjenom Kraljevstvu Rudnik je mjesto u/na Zemljinoj kori na kojem se otkopavaju razne vrste mineralnih sirovina.
Novi!!: Boksit i Rudnik · Vidi više »
Rudopolje
Rudopolje je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Vrhovine, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Boksit i Rudopolje · Vidi više »
Rutil
Rutil je uz anatas i brukit jedan od tri kristalne strukture titanijevog dioksida (TiO2).
Novi!!: Boksit i Rutil · Vidi više »
Silicij
Silicij (lat. silex.
Novi!!: Boksit i Silicij · Vidi više »
Silicijev dioksid
Doline kvarcnog pijeska Silicijev dioksid (silicijev(IV) oksid, silika, SiO2) je prirodni mineral kremen, visokoga tališta i velike čvrstoće.
Novi!!: Boksit i Silicijev dioksid · Vidi više »
Sovinjak
Sovinjak je naselje u Istri, gradsko naselje Buzeta.
Novi!!: Boksit i Sovinjak · Vidi više »
Titanij
Jednakovrijedan je naziv titan.
Novi!!: Boksit i Titanij · Vidi više »
Ugljen
'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.
Novi!!: Boksit i Ugljen · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Boksit i Velebit · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Boksit i Voda · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: Boksit i 1821. · Vidi više »
1847.
Bez opisa.
Novi!!: Boksit i 1847. · Vidi više »
