Brže od pregledniku!
75 odnosi: Abdikacija, Afrika, Apenini, Španjolska, Élisa Bonaparte, Bonapartisti, Car, Carlo Maria Bonaparte, Caroline Bonaparte, Druga Francuska Republika, Drugo Francusko Carstvo, Europa, Firenca, Francuska, Francuska revolucija, Francuzi, General, Genova, Italija, Jérôme Bonaparte, Joachim Murat, Joseph Bonaparte, Korzika, Kralj, Kraljevina Italija, Langobardi, Lucca, Lucien Bonaparte, Luj I. Bonaparte, Luj II. Bonaparte, Luj XV., kralj Francuske, Maria Letizia Ramolino, Marie Bonaparte, Napoléon Eugène Bonaparte, Napoleon Bonaparte, Napoleon II. Bonaparte, car Francuske, Napoleon III., Napulj, Napuljsko Kraljevstvo, Nizozemska, Njemačka, Pariško geografsko društvo, Pariz, Pauline Bonaparte, Plemstvo, Popis španjolskih vladara, Popis francuskih vladara, Prvo Francusko Carstvo, Psihoanaliza, Rim, ..., Roland Bonaparte, Saint-Cloud, Sjedinjene Američke Države, Talijani, Toskana, Veliko Vojvodstvo Toskana, Vestfalija, Zulu, 10. studenoga, 1100., 13. stoljeće, 16. stoljeće, 1771., 1799., 1804., 1806., 1809., 1814., 1815., 1848., 1852., 1870., 1879., 19. stoljeće, 20. stoljeće. Proširite indeks (25 više) »
Abdikacija
Abdikacija (lat. ab... + dicere – reći, kazati) označava odricanje (od prijestolja), odstup, zahvalu, ostavku.
Novi!!: Bonaparte i Abdikacija · Vidi više »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Novi!!: Bonaparte i Afrika · Vidi više »
Apenini
Reljef Apenina. Apenini su planinski lanac dug otprilike 1200 km koji se proteže na istočnoj obali Italije, od sjevera do juga polutoka.
Novi!!: Bonaparte i Apenini · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Bonaparte i Španjolska · Vidi više »
Élisa Bonaparte
'''Élisa Marie Anne Bonaparte''' Élisa Marie Anne Bonaparte (Ajaccio, 3. siječnja 1777. – Villa Vicentina, 7. kolovoza 1820.), Napoleonova najstarija sestra, francuska princeza, princeza Lucce i Piombina (1805. – 1814.), velika vojvotkinja Toskane (1809. – 1814.) i grofica Compignano, iz francuske carske dinastije Bonaparte.
Novi!!: Bonaparte i Élisa Bonaparte · Vidi više »
Bonapartisti
Bonapartisti, općenito, pristaše dinastije Bonaparte u Francuskoj.
Novi!!: Bonaparte i Bonapartisti · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Bonaparte i Car · Vidi više »
Carlo Maria Bonaparte
Carlo Bonaparte Carlo Maria Bonaparte, (Ajaccio, 29. ožujka 1746. – Montpellier, 24. veljače 1785.), francuski pravnik i činovnik.
Novi!!: Bonaparte i Carlo Maria Bonaparte · Vidi više »
Caroline Bonaparte
Caroline Bonaparte, u svojoj 25. godini života Caroline Maria Annonciade Bonaparte (Ajaccio, 25. ožujka 1782. – Firenca, 18. svibnja 1839.), napuljska kraljica.
Novi!!: Bonaparte i Caroline Bonaparte · Vidi više »
Druga Francuska Republika
Druga Francuska Republika ili jednostavno Druga Republika bila je republikanska vlada u Francuskoj između revolucije 1848. i državnog udara Luja Napoléona III. Bonapartea koji je osnovao Drugo Francusko Carstvo.
Novi!!: Bonaparte i Druga Francuska Republika · Vidi više »
Drugo Francusko Carstvo
Drugo Francusko Carstvo ili Drugo Carstvo je imperijalni bonapartistički režim Napoleona III. koji je trajao od 1852. do 1870. (između Druge i Treće Republike).
Novi!!: Bonaparte i Drugo Francusko Carstvo · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Bonaparte i Europa · Vidi više »
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Novi!!: Bonaparte i Firenca · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Bonaparte i Francuska · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Bonaparte i Francuska revolucija · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Bonaparte i Francuzi · Vidi više »
General
General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.
Novi!!: Bonaparte i General · Vidi više »
Genova
Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.
Novi!!: Bonaparte i Genova · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Bonaparte i Italija · Vidi više »
Jérôme Bonaparte
Jérôme Bonaparte (tal. Girolamo Buonaparte), (Ajaccio, Korzika, 15. veljače 1784. – Villegenis, Francuska, 24. lipnja 1860.), najmlađi brat Napoleona I.; vestfalski kralj od 1807. do 1813. godine kao Jerome I. i francuski maršal.
Novi!!: Bonaparte i Jérôme Bonaparte · Vidi više »
Joachim Murat
Joachim Murat Joachim Murat (Labastide-Fortunière, 25. ožujka 1767. – Pizzo, 13. listopada 1815.), francuski maršal.
Novi!!: Bonaparte i Joachim Murat · Vidi više »
Joseph Bonaparte
Joseph Bonaparte (španjolski José I., puno ime Joseph Napoleon Bonaparte) (Corte, Korzika, 7. siječnja 1768. – Firenca, Toskana, 28. srpnja 1844.), kralj Napulja i kralj Španjolske.
Novi!!: Bonaparte i Joseph Bonaparte · Vidi više »
Korzika
Korzika (fra. Corse, tal., kor. Corsica) četvrti je po veličini otok u Sredozemnom moru i pokrajina Francuske koja se sastoji od dva departmana.
Novi!!: Bonaparte i Korzika · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Bonaparte i Kralj · Vidi više »
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Novi!!: Bonaparte i Kraljevina Italija · Vidi više »
Langobardi
Henrik IV. i Fridrik I. Barbarossa. Langobardi (također Longobardi ili Lombardi) su germanski narod, podrijetlom iz Skandinavije.
Novi!!: Bonaparte i Langobardi · Vidi više »
Lucca
Lucca je grad i općina u Toskani, u središnjoj Italiji, smješten na rijeci Serchio u plodnoj ravnici u blizini Ligurskog mora.
Novi!!: Bonaparte i Lucca · Vidi više »
Lucien Bonaparte
Lucien Bonaparte (Luciano Buonaparte: Ajaccio, 21. svibnja 1775. – Viterbo, Italija, 29. lipnja 1840.), mlađi brat Josepha i Napoleona I. Bonapartea.
Novi!!: Bonaparte i Lucien Bonaparte · Vidi više »
Luj I. Bonaparte
Luj I., kralj Nizozemske Luj I. Bonaparte (tal. Luigi Buonaparte) (Ajaccio, Korzika, 2. rujna 1778. – Livorno, Italija, 25. srpnja 1846.), francuski vojskovođa i Napoleonov brat.
Novi!!: Bonaparte i Luj I. Bonaparte · Vidi više »
Luj II. Bonaparte
Luj II., kralj Nizozemske Luj II.
Novi!!: Bonaparte i Luj II. Bonaparte · Vidi više »
Luj XV., kralj Francuske
'''Luj XV.''', kralj Francuske Louis XV (Luj, Ljudevit) (15. veljače 1710. – 10. svibnja 1774.), kralj Francuske od 1715. do 1774., pripadnik dinastije Bourbon.
Novi!!: Bonaparte i Luj XV., kralj Francuske · Vidi više »
Maria Letizia Ramolino
Maria Letizia Ramolino Maria Letizia Ramolino, 1811. Maria Letizia Ramolino (Ajaccio, Korzika, 24. kolovoza 1750. – Rim, Italija, 2. veljače 1836.), talijanska plemkinja i majka francuskog cara Napoleona I. Godine 1764. udala se za korzikanskog plemića Carla Mariju Bounopartea (1746. – 1785.), s kojim je imala osmero djece: Josepha (1768. – 1844.), Napoleona (1769. – 1821.), Luciena (1775. – 1840.), Élisu (1777. – 1820.), Luja (1778. – 1846.), Paulinu (1780. – 1825.), Carolinu (1782. – 1839.) i Jérôme (1784. – 1860.). Godine 1814., pridružila se svrgnutom Napoleonu I. u izgnanstvu na otoku Elbi.
Novi!!: Bonaparte i Maria Letizia Ramolino · Vidi više »
Marie Bonaparte
Marie Bonaparte Marie Bonaparte (2. srpnja 1882. – 21. srpnja 1962.), francuska psihoanalitičarka.
Novi!!: Bonaparte i Marie Bonaparte · Vidi više »
Napoléon Eugène Bonaparte
Napoléon Eugène Bonaparte (1856. – 1879.) Napoléon Eugène Bonaparte, poznat i kao Luj Napoleon (Pariz, 16. ožujka 1856. – KwaZulu-Natal, 1. lipnja 1879.), francuski carski princ; jedini sin i nasljednik francuskog cara Napoleona III., nećaka cara Napoleona I. Nakon očeve smrti 1873. godine, bonapartisti su ga proglasili za nasljednika carskog prijestolja pod imenom Napoleon IV. Rodio se kao jedino dijete oca Napoleona III.
Novi!!: Bonaparte i Napoléon Eugène Bonaparte · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Bonaparte i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Napoleon II. Bonaparte, car Francuske
Napoleon II.
Novi!!: Bonaparte i Napoleon II. Bonaparte, car Francuske · Vidi više »
Napoleon III.
Napoléon III., poznat i kao Luj Napoleon; punim imenom Charles Louis Napoléon Bonaparte (Pariz, Francuska, 20. travnja 1808. – Chislehurst, Kent, Engleska 9. siječnja 1873.), francuski predsjednik od 20. prosinca 1848. – 2. prosinca 1852., i kasnije francuski car od 2. prosinca 1852. – 4. rujna 1870. godine.
Novi!!: Bonaparte i Napoleon III. · Vidi više »
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Novi!!: Bonaparte i Napulj · Vidi više »
Napuljsko Kraljevstvo
Napuljsko Kraljevstvo (tal. Regno di Napoli), bila je srednjovjekovna država na krajnjem jugu Apeninskog poluotoka.
Novi!!: Bonaparte i Napuljsko Kraljevstvo · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Bonaparte i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Bonaparte i Njemačka · Vidi više »
Pariško geografsko društvo
Pariško geografsko društvo (franc. Société de Géographie) najstarije je geografsko društvo na svijetu.
Novi!!: Bonaparte i Pariško geografsko društvo · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Bonaparte i Pariz · Vidi više »
Pauline Bonaparte
Pauline Bonaparte Marie Paulette Bonaparte, poznata i kao Pauline Bonaparte, (Ajaccio, Korzika, 20. listopada 1780. – Firenca, Italija, 9. lipnja 1825.) - guastallska vojvotkinja i omiljena sestra Napoleona I. Bonapartea.
Novi!!: Bonaparte i Pauline Bonaparte · Vidi više »
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Novi!!: Bonaparte i Plemstvo · Vidi više »
Popis španjolskih vladara
Ovo je popis španjolskih vladara, vladara španjolskih srednjovjekovnih država te Španjolske u modernom smislu riječi, koji započinje oslobađanjem Pirenejskog pouotoka od Arapa i ženidbom Ferdinanda II. Aragonskog (1479. – 1516.) i Izabele I. Kastiljske (1479. – 1504.) godine 1479.
Novi!!: Bonaparte i Popis španjolskih vladara · Vidi više »
Popis francuskih vladara
Kraljevi su vladali Francuskom od Srednjeg vijeka do 1848. Početkom francuskoga kraljevstva obično se smatra dolazak na vlast Huga Capeta 987. Ovaj popis također sadrži i kraljeve Zapadne Franačke iz Karolinške dinastije, počevši s Verdunskim ugovorom.
Novi!!: Bonaparte i Popis francuskih vladara · Vidi više »
Prvo Francusko Carstvo
Prvo Francusko Carstvo – obično poznato kao Napoleonovo Carstvo ili Napoleonsko Carstvo – bio je režim Napoleona I. Bonapartea u Francuskoj, kojim je vladao većinom kontinentalne Europe.
Novi!!: Bonaparte i Prvo Francusko Carstvo · Vidi više »
Psihoanaliza
Psihoanaliza je klinička teorija ličnosti koja se usredotočuje na intenzivno proučavanje osobe.
Novi!!: Bonaparte i Psihoanaliza · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Bonaparte i Rim · Vidi više »
Roland Bonaparte
Roland Bonaparte (1858. – 1924.) Roland Napoléon Bonaparte (Pariz, 19. svibnja 1858. – Pariz, 14. travnja 1924.), francuski carski princ i predsjednik Pariškog geografskog društva (1910. – 1924.), iz dinastije Bonaparte.
Novi!!: Bonaparte i Roland Bonaparte · Vidi više »
Saint-Cloud
Gradska vijećnica. Grb općine i grada. Saint-Cloud je grad i općina u zapadnom dijelu pariškog predgrađa.
Novi!!: Bonaparte i Saint-Cloud · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Bonaparte i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Novi!!: Bonaparte i Talijani · Vidi više »
Toskana
Toskana (tal. Toscana) je regija u središnjoj Italiji.
Novi!!: Bonaparte i Toskana · Vidi više »
Veliko Vojvodstvo Toskana
Veliko Vojvodstvo Toskana s pripojenom Sienom te Država Utvrda Veliko Vojvodstvo Toskana (tal. Granducato di Toscana, tal. Magnus Ducatus Etruriae), monarhija u središnjoj Italiji koja je s prekidima postojala od 1569.
Novi!!: Bonaparte i Veliko Vojvodstvo Toskana · Vidi više »
Vestfalija
Položaj Vestfalije u Njemačkoj Zastava Vestfalije Grb Vestfalije Vestfalija (njemački: Westfalen) njemačka je povijesna pokrajina.
Novi!!: Bonaparte i Vestfalija · Vidi više »
Zulu
Ratnici plemena Zulu Zulu je ime za crnačko ratničko pleme, iz porodice Bantu-crnaca koji žive najviše u provinciji Natal, Južnoafrička Republika.
Novi!!: Bonaparte i Zulu · Vidi više »
10. studenoga
10.
Novi!!: Bonaparte i 10. studenoga · Vidi više »
1100.
Bez opisa.
Novi!!: Bonaparte i 1100. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bonaparte i 13. stoljeće · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bonaparte i 16. stoljeće · Vidi više »
1771.
Bez opisa.
Novi!!: Bonaparte i 1771. · Vidi više »
1799.
Bez opisa.
Novi!!: Bonaparte i 1799. · Vidi više »
1804.
Bez opisa.
Novi!!: Bonaparte i 1804. · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: Bonaparte i 1806. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Bonaparte i 1809. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Bonaparte i 1814. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Bonaparte i 1815. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Bonaparte i 1848. · Vidi više »
1852.
Bez opisa.
Novi!!: Bonaparte i 1852. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Bonaparte i 1870. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Bonaparte i 1879. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bonaparte i 19. stoljeće · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bonaparte i 20. stoljeće · Vidi više »
