Brže od pregledniku!
62 odnosi: Ante Gotovina, Beograd, Bosna i Hercegovina, Demokratska stranka (Srbija), Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, Dragan Đilas, Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Ivo Josipović, Kosovo, Lika, Manastir, Milan Milutinović, Mirko Cvetković, Narodna skupština Republike Srbije, Ovčara, Petar Kuntić, Predrag Marković, Predsjednici Srbije, Psihologija, Raduč (Lovinac), Sarajevo, Savezna Republika Jugoslavija, Slavica Đukić-Dejanović, Srbija, Srbija i Crna Gora, Srpska napredna stranka, Srpska pravoslavna Crkva, Studeni, Sveučilište u Beogradu, Tomislav Nikolić, Vojislav Koštunica, Vuk Jeremić, Vukovar, Zoran Đinđić, 11. srpnja, 15. siječnja, 16. travnja, 17. ožujka, 18. veljače, 1958., 1990., 1991., 1995., 1998., 20. svibnja, 2000., 2003., 2004., 2007., ..., 2008., 2012., 2014., 23. veljače, 24. lipnja, 27. lipnja, 28. prosinca, 3. veljače, 30. siječnja, 4. studenoga, 5. travnja, 6. svibnja. Proširite indeks (12 više) »
Ante Gotovina
Ante Gotovina (Tkon na otoku Pašmanu, 12. listopada 1955.) umirovljeni je general Hrvatske vojske.
Novi!!: Boris Tadić i Ante Gotovina · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Boris Tadić i Beograd · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Boris Tadić i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Demokratska stranka (Srbija)
Demokratska stranka je politička stranka koja djeluje u Srbiji, i njezin lider je Zoran Lutovac.
Novi!!: Boris Tadić i Demokratska stranka (Srbija) · Vidi više »
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini je regionalna politička stranka u Republici Srbiji koja zastupa interese hrvatske nacionalne manjine u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.
Novi!!: Boris Tadić i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini · Vidi više »
Dragan Đilas
Dragan Đilas (srpska ćirilica: Драган Ђилас; Beograd, 22. veljače 1967.) srbijanski političar, poduzetnik i predsjednik Stranke slobode i pravde i gradonačelnik Beograda u razdoblju od 2008.
Novi!!: Boris Tadić i Dragan Đilas · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Boris Tadić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Boris Tadić i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Ivo Josipović
Ivo Josipović (Zagreb, 28. kolovoza 1957.), treći predsjednik Republike Hrvatske u mandatu od 19. veljače 2010. do 18. veljače 2015. godine.
Novi!!: Boris Tadić i Ivo Josipović · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Boris Tadić i Kosovo · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Boris Tadić i Lika · Vidi više »
Manastir
Manastir, u istočnom kršćanstvu, označava zajedničku nastambu u kojoj, prema utvrđenim pravilima, žive monasi ili monahinje; u užem smislu riječi pravoslavni samostan, crkva sa zgradama.
Novi!!: Boris Tadić i Manastir · Vidi više »
Milan Milutinović
Milan Milutinović (Beograd, 19. prosinca 1942. – Beograd, 2. srpnja 2023.), bio je srbijanski političar i bivši predsjednik Srbije.
Novi!!: Boris Tadić i Milan Milutinović · Vidi više »
Mirko Cvetković
Mirko Cvetković (Zaječar, 16. kolovoza 1950.), srbijanski ekonomist, političar i bivši predsjednik Vlade Republike Srbije.
Novi!!: Boris Tadić i Mirko Cvetković · Vidi više »
Narodna skupština Republike Srbije
200px Narodna skupština Republike Srbije je vrhovnо zakonodavnо tijelo u Republici Srbiji.
Novi!!: Boris Tadić i Narodna skupština Republike Srbije · Vidi više »
Ovčara
Pokolj na Ovčari, odnosno pokolj u Vukovaru, bio je ratni zločin koji su počinili pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba u noći s 20. na 21. studenoga 1991. godine tijekom srpske okupacije Vukovara.
Novi!!: Boris Tadić i Ovčara · Vidi više »
Petar Kuntić
Petar Kuntić je srbijanski političar hrvatske nacionalnosti iz AP Vojvodine.
Novi!!: Boris Tadić i Petar Kuntić · Vidi više »
Predrag Marković
* Predrag Marković (povjesničar), hrvatski povjesničar.
Novi!!: Boris Tadić i Predrag Marković · Vidi više »
Predsjednici Srbije
Zastava (standard) predsjednika Republike Srbije Predsjednički ured, Novi dvor Palača Srbija, mjesto za visoke protokolarne posjete stranih delegacija Republici Srbiji. Svečana Garda Vojske Srbije u državnom protokolu tijekom službenog posjeta stranih delegacija. Predsjednik Republike Srbije je dio zakonodavne vlasti u Srbiji.
Novi!!: Boris Tadić i Predsjednici Srbije · Vidi više »
Psihologija
Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.
Novi!!: Boris Tadić i Psihologija · Vidi više »
Raduč (Lovinac)
Raduč je naselje je u općini Lovinac, (Ličko-senjska županija, Hrvatska).
Novi!!: Boris Tadić i Raduč (Lovinac) · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Boris Tadić i Sarajevo · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Boris Tadić i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Slavica Đukić-Dejanović
Slavica Đukić-Dejanović Slavica Đukić-Dejanović (Rača, Kragujevac, 4. srpnja 1951.) je srbijanska političarka, trenutačno ministrica bez portfelja u Vladi Srbije, bivša predsjednica Narodne skupštine Republike Srbije (od 25. lipnja 2008. do 31. svibnja 2012. godine, kao zastupnica Socijalističke partije Srbije) i bivša ministrica zdravlja u Vladi Srbije.
Novi!!: Boris Tadić i Slavica Đukić-Dejanović · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Boris Tadić i Srbija · Vidi više »
Srbija i Crna Gora
Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Novi!!: Boris Tadić i Srbija i Crna Gora · Vidi više »
Srpska napredna stranka
Srpska napredna stranka je nacional konzervativna politička stranka desnog centra u Srbiji, trenutačno vladajuća stranka u Srbiji nakon općih izbora u travnju 2022. Na čelu stranke je Miloš Vučević.
Novi!!: Boris Tadić i Srpska napredna stranka · Vidi više »
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Novi!!: Boris Tadić i Srpska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Studeni
Studeni Studeni (lat. November) jedanaesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Boris Tadić i Studeni · Vidi više »
Sveučilište u Beogradu
Sveučilište u Beogradu (srp. Универзитет у Београду) je najstarija i najveća institucija visokog obrazovanja u Srbiji ima preko 7.000 članova, a sveučilište pohađa 89.827 studenata na oko 150 programa osnovnih studija i 1.700 postdiplomaca.
Novi!!: Boris Tadić i Sveučilište u Beogradu · Vidi više »
Tomislav Nikolić
Tomislav Nikolić (Kragujevac, 15. veljače 1952.), srbijanski je političar, bivši predsjednik Republike Srbije i četnički vojvoda.
Novi!!: Boris Tadić i Tomislav Nikolić · Vidi više »
Vojislav Koštunica
Vojislav Koštunica Dr.
Novi!!: Boris Tadić i Vojislav Koštunica · Vidi više »
Vuk Jeremić
Vuk Jeremić (Beograd, 3. srpnja 1975. godine) je srbijanski političar, bivši ministar vanjskih poslova Srbije i bivši predsjedatelj Opće skupštine Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Boris Tadić i Vuk Jeremić · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Boris Tadić i Vukovar · Vidi više »
Zoran Đinđić
Dr.
Novi!!: Boris Tadić i Zoran Đinđić · Vidi više »
11. srpnja
11.
Novi!!: Boris Tadić i 11. srpnja · Vidi više »
15. siječnja
15.
Novi!!: Boris Tadić i 15. siječnja · Vidi više »
16. travnja
16.
Novi!!: Boris Tadić i 16. travnja · Vidi više »
17. ožujka
17.
Novi!!: Boris Tadić i 17. ožujka · Vidi više »
18. veljače
18.
Novi!!: Boris Tadić i 18. veljače · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Boris Tadić i 1958. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Boris Tadić i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Boris Tadić i 1991. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Boris Tadić i 1995. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Boris Tadić i 1998. · Vidi više »
20. svibnja
20.
Novi!!: Boris Tadić i 20. svibnja · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Boris Tadić i 2000. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Boris Tadić i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Boris Tadić i 2004. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Boris Tadić i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Boris Tadić i 2008. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Boris Tadić i 2012. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Boris Tadić i 2014. · Vidi više »
23. veljače
23.
Novi!!: Boris Tadić i 23. veljače · Vidi više »
24. lipnja
24.
Novi!!: Boris Tadić i 24. lipnja · Vidi više »
27. lipnja
27.
Novi!!: Boris Tadić i 27. lipnja · Vidi više »
28. prosinca
28.
Novi!!: Boris Tadić i 28. prosinca · Vidi više »
3. veljače
3.
Novi!!: Boris Tadić i 3. veljače · Vidi više »
30. siječnja
30.
Novi!!: Boris Tadić i 30. siječnja · Vidi više »
4. studenoga
4.
Novi!!: Boris Tadić i 4. studenoga · Vidi više »
5. travnja
5.
Novi!!: Boris Tadić i 5. travnja · Vidi više »
6. svibnja
6.
Novi!!: Boris Tadić i 6. svibnja · Vidi više »
