Brže od pregledniku!
32 odnosi: Andrijaševci, Apševci, Đeletovci, Štitar, Županja, Batrovci, Berava, Biđ, Bosut (Srijemska Mitrovica, Srbija), Cerna, Crno more, Gradište, Hrvatska, Ivankovo, Kronologija starog Rima, Lipovac, Morović, Nijemci (Vukovarsko-srijemska županija), Podgrađe (Nijemci), Potok, Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija), Retkovci, Rijeka (vodotok), Rokovci, Sava, Slavonija, Spačva, Srbija, Srijem, Višnjićevo, Vinkovci, Vjetar.
Andrijaševci
Rijeka Bosut razdvaja Rokovce i Andrijaševce Andrijaševci su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Bosut i Andrijaševci · Vidi više »
Apševci
Apševci su selo u Vukovarsko-srijemskoj županiji, općina Nijemci.
Novi!!: Bosut i Apševci · Vidi više »
Đeletovci
Đeletovci se nalaze u zapadnom Srijemu uz rijeku Bosut.
Novi!!: Bosut i Đeletovci · Vidi više »
Štitar
Štitar je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Bosut i Štitar · Vidi više »
Županja
Karta s potencijalnim prvim spomenom Županje. Tabula Hungariae (Lazarusova karta) iz 1528. godine. Županju je lako pronaći ako prvo potražimo prikaz Mohačke bitke blizu sredine karte i zatim idemo kartom vodoravno desno dok ne dođemo do Save. Županja je grad u zapadnom Srijemu.
Novi!!: Bosut i Županja · Vidi više »
Batrovci
Batrovci su selo u Srijemu, u Vojvodini, Srbija.
Novi!!: Bosut i Batrovci · Vidi više »
Berava
Berava je hrvatska rijeka u Vukovarsko-srijemskoj županiji, pritoka Bosuta, koji nastaje u spajanju Biđa i Berave.
Novi!!: Bosut i Berava · Vidi više »
Biđ
Biđ je rječica u Slavoniji.
Novi!!: Bosut i Biđ · Vidi više »
Bosut (Srijemska Mitrovica, Srbija)
Bosut (ćir.: Босут) je naselje u općini Srijemska Mitrovica u Srijemskom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Bosut i Bosut (Srijemska Mitrovica, Srbija) · Vidi više »
Cerna
Cerna je općina u Hrvatskoj u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Bosut i Cerna · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Bosut i Crno more · Vidi više »
Gradište
Gradište je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Bosut i Gradište · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Bosut i Hrvatska · Vidi više »
Ivankovo
Ivankovo je naselje i općina u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Bosut i Ivankovo · Vidi više »
Kronologija starog Rima
Povijest starorimske države od 753. pr. Kr. do 476. godine pripada razdoblju antike.
Novi!!: Bosut i Kronologija starog Rima · Vidi više »
Lipovac
Lipovac je naselje u općini Nijemci u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Bosut i Lipovac · Vidi više »
Morović
Morović (srp. Моровић) je naselje u Srijemu, u Vojvodini, udaljeno 15 km od Šida.
Novi!!: Bosut i Morović · Vidi više »
Nijemci (Vukovarsko-srijemska županija)
sv. Katarine u Nijemcima. Park u Nijemcima. Nijemci (izvorno: Nimci) su općina Vukovarsko-srijemske županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Bosut i Nijemci (Vukovarsko-srijemska županija) · Vidi više »
Podgrađe (Nijemci)
Podgrađe je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Nijemci (općina), Vukovarsko-srijemska županija.
Novi!!: Bosut i Podgrađe (Nijemci) · Vidi više »
Potok
SAD-u označavaju kao „potoci”. Victoria, Australija). Bolu na Braču. Potok je kraći, uži i plići vodotok od rijeke, obično širine korita od nekoliko desetaka centimetara do nekoliko metara, a dubine do dva metra te duljine toka do nekoliko kilometara.
Novi!!: Bosut i Potok · Vidi više »
Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija)
Privlaka je naseljeno mjesto i općina u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Bosut i Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija) · Vidi više »
Retkovci
Retkovci je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Ivankovo, Vukovarsko-srijemska županija.
Novi!!: Bosut i Retkovci · Vidi više »
Rijeka (vodotok)
Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.
Novi!!: Bosut i Rijeka (vodotok) · Vidi više »
Rokovci
Rokovci su selo nadomak Vinkovaca, smješteno na desnoj obali Bosuta.
Novi!!: Bosut i Rokovci · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Bosut i Sava · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Bosut i Slavonija · Vidi više »
Spačva
Spačva je rijeka koja se nalazi u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Bosut i Spačva · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Bosut i Srbija · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Bosut i Srijem · Vidi više »
Višnjićevo
Višnjićevo (srp.: Вишњићево) je naselje u općini Šid u Srijemskom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Bosut i Višnjićevo · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Bosut i Vinkovci · Vidi više »
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.
Novi!!: Bosut i Vjetar · Vidi više »
