Brže od pregledniku!
38 odnosi: Akademija, Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu, Arhitektonski fakultet u Zagrebu, Arhitektura, Škola, Beograd, Berlin, Dubrovnik, EXAT 51, Gospodarska izložba, Hrvatska, Hrvatsko narodno kazalište Split, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Kazalište, Ljubljana, London, Nagrada Vladimir Nazor, New York (razdvojba), Pariz, Pozornica, Primijenjene umjetnosti, Profesor, Rim, Scenograf, Slikarstvo, Tokio, Trst, Tvrđava Revelin, Urbanizam, Utvrdno graditeljstvo, Varšava, Zagreb, 13. rujna, 1912., 1950-ih, 1960-ih, 1992., 28. prosinca.
Akademija
Atenska škola, freska Rafaela. Akademija (iz starogrčki Ἀκαδημία) je pravno nezaštićeni pojam koji pokriva širok raspon javno iz proračuna financiranih institucija ili privatnim donacijama financirane istraživačke znanstvene ili obrazovne ustanove.
Novi!!: Božidar Rašica i Akademija · Vidi više »
Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu
Akademija dramske umjetnosti Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu dio je Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Božidar Rašica i Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »
Arhitektonski fakultet u Zagrebu
Zgrada Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Arhitektonski fakultet u Zagrebu je dio Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Božidar Rašica i Arhitektonski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Božidar Rašica i Arhitektura · Vidi više »
Škola
Škola Škola (starogrč. skhole - dokolica) je odgojno-obrazovna ustanova s nastavom kao središnjim poljem njezina djelovanja.
Novi!!: Božidar Rašica i Škola · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Božidar Rašica i Beograd · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Božidar Rašica i Berlin · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Božidar Rašica i Dubrovnik · Vidi više »
EXAT 51
EXAT 51 je naziv umjetničke grupe iz Zagreba, (kombinacija kratice od Eksperimentalni atelje i godine službenog formiranja 1951.), slikara i arhitekata koja je djelovala u Zagrebu od 1950. do 1956. godine.
Novi!!: Božidar Rašica i EXAT 51 · Vidi više »
Gospodarska izložba
Zagrebački velesajam, južni glavni ulaz Gospodarska izložba ili Gospodarski sajam je u određenim vremenskim razdobljima ponavljajući i vremenski ograničen gospodarstveni događaj ili priredba, gdje se izlažu, prikazuju ili prodaju proizvodi, dobra i usluge.
Novi!!: Božidar Rašica i Gospodarska izložba · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Božidar Rašica i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište Split
Hrvatsko narodno kazalište Split djeluje u zgradi podignutoj 6. svibnja 1893. na Trgu Gaje Bulata u Splitu.
Novi!!: Božidar Rašica i Hrvatsko narodno kazalište Split · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.
Novi!!: Božidar Rašica i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Božidar Rašica i Kazalište · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Božidar Rašica i Ljubljana · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Božidar Rašica i London · Vidi više »
Nagrada Vladimir Nazor
Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.
Novi!!: Božidar Rašica i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: Božidar Rašica i New York (razdvojba) · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Božidar Rašica i Pariz · Vidi više »
Pozornica
Pariške opere (opéra Garnier). Pozornica je scenski prostor tj.
Novi!!: Božidar Rašica i Pozornica · Vidi više »
Primijenjene umjetnosti
Poštanska marka iz 1975. (primijenjena grafika) s motivom ručnog veza (narodna umjetnost). Primijenjenom umjetnosti nazivamo sve umjetnosti koje obuhvaćaju oblikovanje predmeta praktične uporabe.
Novi!!: Božidar Rašica i Primijenjene umjetnosti · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Božidar Rašica i Profesor · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Božidar Rašica i Rim · Vidi više »
Scenograf
Scenograf je stvaratelj i realizator likovne opreme predstave.
Novi!!: Božidar Rašica i Scenograf · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Božidar Rašica i Slikarstvo · Vidi više »
Tokio
Tokio (japanski: 東京, engleski: Tokyo), bivši Edo, službeno Tokijska metropola, glavni je i najveći grad Japana.
Novi!!: Božidar Rašica i Tokio · Vidi više »
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Novi!!: Božidar Rašica i Trst · Vidi više »
Tvrđava Revelin
Tvrđava Revelin. Pogled sa Srđa na tvrđavu Revelin. Ulaz u tvrđavu Revelin. Tvrđava Revelin se nalazi sjeveroistočno od dubrovačkih gradskih zidina, od kojih je odijeljena dubokim jarkom i spojena mostom.
Novi!!: Božidar Rašica i Tvrđava Revelin · Vidi više »
Urbanizam
Boulevard Haussmann u Parizu Urbanizam je znanstvena disciplina i djelatnost koja se bavi proučavanjem, uređivanjem gradova i planiranjem njihova razvoja (urbanističko planiranje).
Novi!!: Božidar Rašica i Urbanizam · Vidi više »
Utvrdno graditeljstvo
Dubrovačke gradske zidine Tvrđava Nehaj (16. st.) iznad Senja Rijeci Utvrde ili fortifikacije su vojne građevine i konstrukcije namijenjene obrambenom ratovanju.
Novi!!: Božidar Rašica i Utvrdno graditeljstvo · Vidi više »
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Novi!!: Božidar Rašica i Varšava · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Božidar Rašica i Zagreb · Vidi više »
13. rujna
13.
Novi!!: Božidar Rašica i 13. rujna · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Božidar Rašica i 1912. · Vidi više »
1950-ih
Bez opisa.
Novi!!: Božidar Rašica i 1950-ih · Vidi više »
1960-ih
Bez opisa.
Novi!!: Božidar Rašica i 1960-ih · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Božidar Rašica i 1992. · Vidi više »
28. prosinca
28.
Novi!!: Božidar Rašica i 28. prosinca · Vidi više »
